Tradicija koja nas spaja

Uskrsna jaja s krep-papirom

Subota, 12. 4., 10:00 – 13:00, Predvorje, Kulturni centar, Dubrava 51a
Tradicija koja nas spaja
Radionice tradicijskog umijeća izrade uskrsnih ukrasa prema baštini Hrvata i predstavnika nacionalnih manjina Bugara, Čeha, Mađara i Ukrajinaca.

Svi ste pozvani na tradicionalni preduskrsni program radionica Tradicija koja nas spaja 2025. u kojima u zajedništvu izrađujemo različite ukrasne predmete i simbole Uskrsa, poštivajući nacionalne tradicije i kulturnu baštinu Hrvata i drugih naroda u Gradu Zagrebu!

Obavezne predbilježbe na e mail: tradicije@ns-dubrava.hr

Uskrsne radionice za djecu iznad 6 godina:

–  Izrada martenica prema preduskrsnom običaju bugarske tradicije

–  Ukrašavanje uskrsnih jaja tehnikom oplitanja krep-papirom

Uskrsne radionice za djecu stariju od 8 godina, mlade i odrasle:

• Tehnika grebanja ili struganja jaja britvicom prema mađarskoj tradiciji
• Tehnika crtanja vrućim voskom (višebojna tehnika) prema ukrajinskoj i češkoj tradiciji
• Tehnika crtanja vrućim voskom (jednobojna tehnika) prema tradiciji dubrovačkog primorja

Martenice

Martenica

Proljetna radionica izrade martenice (rukotvorevina od crvenih i bijelih vunenih ili končanih niti u raznolikim oblicima poput trakica, narukvica, lutkica i slično) prema bugarskoj tradicijskoj baštini slavljenja klimatskog dolaska proljeća. Na 1. ožujka naslanja se drevni običaj Babe Marte koji nosi mitološko značenje. Poznat je i kod svih slavenskih naroda, posebno kod susjednih naroda (Makedonaca, Rumunja i Grka). Ime ove „božice“ je ujedno personifikacija za mjesec mart ili ožujak koji je sam po sebi nepredvidljiv u vremenskim prilikama, stoga je moć Babe Marte bilo važno. Vjerovalo se da Baba Marta uoči proljeća obilazi stoku i usjeve odjevena u crveno, te štiti prirodu i ljude, ona je bila oličenje proljeća, ponovnog rađanja, novih zamisli i neophodnosti sklada u prirodi i životu ljudi. Vjerovalo se da Baba Marta može poslati opomenu ljudima poput snijega kako bi pripazili na ponašanje.

Crvene i bijele niti konca ili opletene rukotvorine su bili Babini simboli, a vješali su se na grane stabala koja su tek procvala ili kada bi se vidjela lastavica ili roda radi zaštite od opasnosti, najviše hirovitih vremenskih uvjeta i osiguranja godišnjeg prelaza iz zime u proljeće. Osim prirode trebalo se osigurati zdravlje  pojedinaca i zajednice pa se običaj proširio na izradu narukvica, posebno za djecu, u čemu su u naše vrijeme i djeca sama sudjelovala. Bijela boja predstavlja čistoću, nevinost, sreću i ljepotu, a crvena vitalnost, ljubav, zdravlje i pobjedu. U novije vrijeme martnice se nose na odjeći na lijevoj strani kaputa, haljine ili pulovera, do novog susreta s vjesnicima proljeća i tada se skidaju i vješaju na rascvjetalo stablo.

Danas su očuvani oblici slavljenja proljeća upisani su u popis svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Procvjetalo drvo magnolije okićeno martenicama

Pjesmica koju danas rado recitiraju djeca u Bugarskoj:

Baba Marta se žurila, martenice vezala: travnjaci, zeleni, bijeli i crveni.

Prvo u šumi da lista lišće. I neka dođu svi: rode, ptice, kos ljepotan.

Zatim u vrtove da cvjetaju dalije i dragoljubi grimizni i božuri šareni.

A djeci vezala na ručice martenice predivne crvenim resama, da su djeca ranoranioci, da rastu u smijehu.

*Narodno sveučilište Dubrava zadržava pravo izmjene programa.

Kulturni centar i Infocentar
Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 050
www.ns-dubrava.hr
infocentar@ns-dubrava.hr

Dječje kazalište Dubrava
Cerska 1, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 038
info@kazalistedubrava.hr
www.kazalistedubrava.hr
Facebook Kazalište Dubrava