9. Zagrebački likovni salon 2025.
U Galeriji Kontrast, Dubrava 51 a, otvara se 7. travnja u 18 sati skupna izložba članova i prijatelja HDLU-a Zagreb pod nazivom ‘’9. Zagrebački likovni salon 2025. – Životinjsko carstvo’’. Izložba će se moći razgledati do 30. travnja 2025., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
9. ZAGREBAČKI LIKOVNI SALON 2025.
Životinjsko carstvo – 7. 4. – 30. 4. 2025.
Sanja Fališevac, Gospodar taštine, obojena terakota i staklo, 25x33x39 cm
Antonija Cesarec, Jelen u suton, akril/platno, 50×50 cm
”9. Zagrebački likovni salon 2025 – Životinjsko carstvo”, povodom 10 godina osnivanja HDLU Zagreb
Početkom travnja 2025. navršava se deset godina od osnivačke skupštine Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, koje se 2015. odvojilo od HDLU-a u Meštrovićevom paviljonu i registriralo kao nezavisno društvo zagrebačkih i hrvatskih likovnih umjetnika. HDLU Zagreb osnovan je sa ciljem da likovni umjetnici u Zagrebu imaju jednu socijalno osjetljivu udrugu koja će razumjeti njihove strukovne probleme, educirati i savjetovati umjetnike, te im pomoći u promociji njihovog rada bez ikakvih nameta i kotizacija koje bi opterećivale članstvo. I kao što smo to zacrtali na samom početku, ostali smo dosljedni do danas prema svim članovima naše udruge, kojih u 2025. ima 79. Osim sa našim članovima, surađivali smo i sa brojnim likovnim umjetnicima iz drugih hrvatskih likovnih udruga, kao i sa umjetnicima koji nisu bili u udrugama, kako bismo dodatno razvijali demokratične kreativne suradnje i slobodu umjetničkog djelovanja u Hrvatskoj.
Naš HDLU Zagreb kao nevladina i nestranačka organizacija od početka je insistirao na činjenici da sloboda umjetničkog djelovanja ujedno podrazumijeva i slobodu govora i kritičkog mišljenja o svim strukovnim problemima likovnih umjetnika, kao i o stanju u čitavoj hrvatskoj kulturi, težeći uvijek afirmativnom pristupu pronalaženja efikasnijih rješenja za probleme umjetnika. Usprkos svim izazovima koje smo imali, krećući praktički od nule u građenju novog društva, organizirali smo preko 30 opsežnih, koncepcijskih, žiriranih skupnih izložbi, održali brojne besplatne radionice za umjetnike, građane i njihovu djecu, uspostavili besplatno Savjetovalište za umjetnike koje funkcionira preko čitave godine, priredili šest ‘’Zagrebačkih festivala crteža’’ koji se također održavaju svake godine, a sustavno podupiremo i digitalnu tranziciju preko portala ‘’Zagrebački likovni umjetnici’’, gdje predstavljamo brojne hrvatske likovne umjetnike i njihov rad u virtualnim izložbama i ostalim prilozima.
Ove godine na ‘’9. Zagrebačkom likovnom salonu’’ sa temom ‘’Životinjsko carstvo’’ pozvali smo umjetnike da nam predlože radove kroz koje će prikazati svoj odnos sa svijetom životinja – kućnim ljubimcima, divljim životinjama u prirodi, fantazijskim i mitološkim životinjama, kao i onim iz raznih priča, filmova, pop kulture, i dr. Željeli smo se osvrnuti i na ugroženost životinja u suvremenom svijetu, sa sviješću da je opstanak brojnih životinjskih vrsta ujedno bitan i za opstanak čovjeka. Odaziv na natječaju, kao i na svim dosadašnjim našim Zagrebačkim likovnim salonima bio je vrlo dobar, te je HDLU Zagreb odabrao 28 autora koji će svoje likovne radove izložiti u Galeriji Kontrast i ukupno 44 autora, čiji rad predstavljamo u pratećoj virtualnoj izložbi ‘’9. Zagrebačkog likovnog salona 2025’’ na portalu ‘’Zagrebački likovni umjetnici’’.
Kroz većinu djela na ovoj izložbi, moguće je zapaziti emocionalnu fascinaciju autora svijetom životinja, jednu iskonsku bliskost i posvećenost koja se vidi i po pažljivom promišljanju motiva, kompozicija i detalja na mnogim radovima, gdje likovi pojedinih životinja postaju vodiči kroz unutarnje svjetove umjetnika. Domaće životinje koje su služile čovjeku od davnina, konji i psi, životinje koje obitavaju u europskim šumama, ali i one egzotične iz udaljenih krajeva susreću se sa mitološkim i fantazijskim životinjama, povezujući elemente zemlje, vode, zraka i nebeskih prostranstava.
Marijana Džepina crta jednoroga u zaokruženim potezima kao biće koje simbolizira duhovnu jasnoću, magične sposobnosti i slobodu osobne transformacije, dok Ljiljana Tršan prikazuje harpiju u centralnoj kompoziciji, sa naglašenom dvojnošću pomalo prijetećeg ženskog lika sa tijelom i krilima ptice, koji donosi kaznu i osvetu grješnicima, a prema suvremenim interpretacijama predstavlja jake i neovisne žene, koje se odbijaju prilagoditi društvenim normama i očekivanjima. Sanja Fališevac u odgovoru na zadanu temu životinjskog carstva kreirala je skulpturu crnog zmaja, moćnog i dominantnog, sa znakovitim nazivom ‘’Gospodar taštine’’, u skladu i sa dvojakom simbolikom zmajeva u različitim mitološkim prikazima, koji su nekad zastrašivali ljude, a nekad ih očaravali svojim nadnaravnim moćima. Tu su i vukodlaci (Gojanović), koji simboliziraju dualnosti čovjekove sjenovite i nekontrolirane prirode, no također i moć transformacije, slobodu u nepoznatoj divljini, prepunoj mogućnosti.
Umjetnice Antonija Cesarec, Marija Čingel, Rada Marković i Marija Tokić prikazuju ptice kao univerzalne simbole slobode i duhovnosti, ali i glasnike koji donose poruke iz drugih svjetova i udaljenih krajeva. Tako je egzotična papiga Antonije Cesarec uronjena u bujnu vegetaciju neke tropske kišne šume, kroz čije raslinje prosijava blijedozelena izmaglica, dok su ptice na slici Marije Čingel ocrtane zlaćenim teksturama u minimalističkoj sceni, naglašene jednostavnosti i čistoće. Marija Tokić slika crne rode koje se u našim krajevima mogu vidjeti u Lonjskom polju, u skrovitim uvalama močvarnih voda kako se gnijezde na visokom drveću, a Rada Marković dočarava nam elegantne plamence izduženih oblika, kako žarkom bojom kontrastno vibriraju na isparavajućoj pozadini neke samotne lagune, dok Dalibor Rubido u mističnom plavetnilu prozračnim potezima opisuje bijela guščija tijela uz vodu. Stjepan Perković sa svojim patkama u jezeru slika blago lelujavu površinu vode, na kojoj plutaju obla pačja tijela ispred razigranih vlati trave – ovaj umjetnik u jednostavnim motivima iz prirode zna dočarati iskonski mir bivanja, koji nas gotovo hipnotično privlači prema središtu slike.
Na slici Jelene Martinović većeg formata, sivi konj pognute glave, smiren i samodostatan, anatomski je definiran tonskim preljevima svjetla i sjena, dok Ana Bušalić slika intrigantnu kompoziciju konja, čija tijela se preklapaju tvoreći zbijeni oblik četverokuta, poput nekog drevnog simbola upregnutih životinja koje se vrte u krug, bez mogućnosti da se iz njega oslobode. Mali pas na slici Luke Koščaka u blistavom zelenilu nagovještava tihi susret umjetnika sa njegovim ljubimcem, toplinu i povjerenje udomaćene životinje. Kristinka Klarić također slika domaće životinje na slici ‘’Mačji svijet’’, gdje su dvije mačke u igri smještene na cvjetnoj podlozi unutar imaginarnog okvira, što nam sugerira neki unutarnji, zaštićen i siguran prostor.
Marijan Zdunić na ribljim krljuštima doslikava mikroplastiku što truje naša mora, upozoravajući nas na opasnosti suvremene civilizacije koja intenzivno uništava prirodu na mikro i makro planu. Riblja tijela vidimo i na slici Mladena Žunjića u stiliziranim oblicima jarkih boja, ali i na delikatnom reljefu Mirele Brescher, na kojemu se jato riba raznih veličina dinamično preklapa i giba od rubova prema centru slike, dok Valentina Kasapović slika na svili plavičasta, srebrna i zelena riblja tijela kako se zgušnjavaju u izduženoj spirali.
Anđelko Brkić u skrovitom zelenilu šume smjestio je svog srndaća na mekom pokrovu trave, a David Kelčec slika svoje lavove ekspresivnim potezima kao simbole vitalnosti i snage, u taktilnom spoju šapa, njuški i razmršene riđe grive. Za razliku od njega, Vesna Šmigovec Gregurić na slici zarobljenog vuka približava nam dojam tuge i nespokoja, koji nas vraća našim vlastitim intimnim pitanjima o mogućnosti izbora, kako je ponekad ljudi uskraćuju sami sebi, drugim ljudima i ostalim živim bićima koja žive uz nas. Snovitim prizorima bave se umjetnice Miroslava Kos i Tomislava Mihalj, na njihovim slikama životinje i ljudi u bliskom kontaktu odašilju dojam harmonije, prožimanje unutarnje i vanjske prirode u fluidnoj prisutnosti između sna i jave. U jakim kontrastima tmine i bjeline, Ivana Kolić oblikuje svoju leptiricu, a Dubravka Periša na digitalnom crtežu opisuje ženski sirenski lik okružen ribljim tijelima, u predanoj kontemplaciji.
Katarina Radošević Galić donosi nam sublimiranu priču o osobnom putovanju i transformacijama ženskih likova koji asociraju na različite faze u životu jedne žene, okružene vranama kao tajanstvenim vodičima, gdje prozirnost boje i dubina perspektive istovremeno naglašavaju slojevitost ove kompozicije, a Vanda Jurković kroz akvarelirani crtež koji podsjeća na starinske iluminacije prikazuje animalni svijet različitih bića, koja izranjaju i privijaju se uz deblo i krošnju nekog magičnog drveta. Velimir Trnski, veliki majstor crteža naše hrvatske, ali i francuske umjetničke scene, u svom karakterističnom, bogatom likovnom izrazu predstavlja nam čaroliju igre, kreacije i otkrivanja nepoznatog u bezvremenim prostorima čovjekovog duha.
Raznolike emocije, materijali i autorski rukopisi na ovoj izložbi donose u konačnici radost umjetničke suradnje, kao i potrebu da zaštitimo i očuvamo ljepotu prirode, suživot ljudi i životinja, nikad stvarno dosegnut, a ipak uvijek iznova snivan san o slobodi, u nemirnim vremenima u kojima nužno i moramo spoznati čudesnu povezanost svog živog svijeta.
mr. art Krešimira Gojanović
David Kelčec, Lavovi. ulje/platno, 50×70 cm
Marija Tokić, Crne rode, akril/platno, 60×50 cm
Velimir Trnski, Škatula za sne, komb. tehnika/papir, 100×65 cm
Izlagači:
Anđelko Brkić
Mirela Brescher
Ana Bušalić
Antonija Cesarec
Marija Čingel
Marijana Džepina
Sanja Fališevac
Krešimira Gojanović
Vanda Jurković
Valentina Kasapović
David Kelčec
Kristinka Klarić
Ivana Kolić
Miroslava Kos
Luka Koščak
Rada Marković
Jelena Martinović
Tomislava Mihalj
Stjepan Perković
Dubravka Periša
Katarina Radošević Galić
Dalibor Rubido
Vesna Šmigovec Gregurić
Marija Tokić
Velimir Trnski
Ljiljana Tršan
Marijan Zdunić
Mladen Žunjić
Vanda Jurković, Animalia in natura 2, tuš i akvarel/papir, 65×50 cm
Jelena Martinović, Sivi konj, akril/platno, 120×100 cm
Katarina Radošević Galić, Vrana na tavi, komb. tehnika, 46×26 cm
Prateća virtualna izložba 9. Zagrebačkog likovnog salona može se vidjeti na portalu ‘’Zagrebački likovni umjetnici’’ na poveznici:
https://likumzg.wordpress.com/9-zagrebacki-likovni-salon-2025-zivotinjsko-carstvo-povodom-10-godina-osnivanja-hdlu-zagreb-virtualna-izlozba/
Umjetnici predstavljeni na pratećoj virtualnoj izložbi 9. Zagrebačkog likovnog salona 2025.:
Anđelko Brkić, Mirela Brescher, Ivna Bruck, Ana Bušalić, Antonija Cesarec, Marija Čingel, Marijana Džepina, Sanja Fališevac, Senka Fučkar, Paola Glavaš, Krešimira Gojanović, Barbara Jugovac, Vanda Jurković, Valentina Kasapović, David Kelčec, Kristinka Klarić, Ivana Kolić, Miroslava Kos, Luka Koščak, Marija Kruljac, Slavica Košća, Dubravka Lukić, Rada Marković, Jelena Martinović, Snježana Mayer, Mersiha Merdžanović – Memić (BiH), Tomislava Mihalj, Jasna Mrkonja, Stjepan Perković, Dubravka Periša, Katarina Radošević Galić, Radmila Ristić (RS), Dalibor Rubido, Andrea Stanić, Vesna Šmigovec Gregurić, Marija Tokić, Velimir Trnski, Ljiljana Tršan, Marija Udovičić, Ivona Vojvodić, Andrej Zbašnik, Marijan Zdunić, Tara Zdunić Trojak, Mladen Žunjić.
