Tradicija koja nas spaja – tradicijske radionice

U sklopu programa Tradicija koja nas spaja pozivamo vas na program radionica tradicijskih umijeća i prigodne glazbe u subotu, 14. prosinca 2024. od 10 do 13 sati u predvorje Kulturnog centra, Dubrava 51 a. Najavljujemo radionice izrade ukrajinske zirke (zvjezde), anđela od vune, božićnih jaslica, zagorskih ukrasa od papira za bor i poljskih zrezanki (čestitki od raznobojnog papira). Ulaz slobodan uz prethodnu najavu.

Subota, 14.12., 10:00 – 13:00, Predvorje Kulturnog centra, Dubrava, 51 a
Tradicija koja nas spaja – tradicijska baština Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina Zagreba u okviru adventskog programa u Dubravi poziva vas na besplatne radionice tradicijskih znanja i umijeća:

– Radionica izrade božićnih jaslica, voditeljice Snježana Vuković i Ana Čižmek

Božićne jaslice predstavljaju umjetnički prikaz Isusovog rođenja prema zapisu u Svetom pismu. Sastoje se od figura Svete obitelji, pastira, anđela, Svetih triju kraljeva i domaćih životinja (magarca i vola). Nakon uprizorenja živih jaslica Franje Asiškog u talijanskom mjestu Greccio u 13. stoljeću pojavljuju se umjetničke jaslice širom svijeta gdje je katolička crkava imala svoj utjecaj. Brojni crkveni redovi poput franjevaca, dominikanaca, augustinaca i drugih, zaslužni su za širenje jaslica u svijetu i u našim krajevima (najstarije franjevačke jaslice u Hrvatskoj su one na  otoku Košljunu na Krku iz 17.stoljeća).

– Radionica papirnatih rožica za bor (Hrvatsko zagorje), voditeljica Danica Leštek

Kinč je naziv za papirnato cvijeće, vijence ili granje od zimzelena u svetom vuglu  tradicionalnih kuća, ali i običaj kinčenja, kičenja ili ukrašavanja interijera stambenih i gospodarstvenih kuća poznato od nekada u hrvatskoj tradiciji. Iako u ograničenom području sjeverozapadne i središnje Hrvatske, raznobojno cvijeće od krep papira, u raznorodnim formama cvijeta (ruža, proljetnica, ivančica, karanfila i sl.), listića, šiške, lančića, uronjeni su u životne običaje (rođenje djeteta, ženidba i pogreb) i crkvene blagdane (ukrašavanje crkava, kapelica papirnatim cvijećem i zimzelenom, izrada vijenaca za krajputaše) i božićne ukrase papirnate rožice ili ružice kojima su se ukrašavale zimzelene grane na stropu iznad stola, pored jabuka božićnica, lješnjaka i oraha omotanih u svileni papir, te licitara. Utjecaj prenošenja umijeća i znanja iz zapadnoeuropskog kulturnog kruga prvenstveno je dobro došao na prisutnu naviku ukrašavanja životnog prostora u doba godine kada ništa ne raste. Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakita kinča s područja sjeverozapadne Hrvatske proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

– Radionica ukrajinske zirke (zvijezda, rizdvjana zirka) u suradnji s Ukrajinskom zajednicom Grada Zagreba, voditeljica Lyudmyla Voloshina

Božićna zvijezda je obilježje slavljenja ukrajinskog Božića. Ona simbolizira Betlehemsku zvijezdu koja je označavala mjesto rođenja Isusa Krista. Nazivala se i jaslicama vertep zbog prikaza Isusovog rođenja. Na blagdan Božića povorka čestitara ili koledara u ophodu pjeva božićne pjesme koljadi s predvodnikom grupe koji nosi božićnu zvijezdu. Kolendari su obilazili kuće prijatelja i rodbine prenoseći dobre želje u idućoj godini i tako čestitali  Porođenja Isusovo ili Božić.  Osmerokraku, najčešće, vešeslojnu zvijezdu, izrađivali su vješti majstori iz mekog drva ili od sita za prosijavanje brašna žitarica, slame, kartona, uz dodatke ukrasnih folija, raznobojnog papira, šarenih vrpci, praporaca, pomplona i umetanje svete slike ili svijeće u sredini zvijezde koja je prema kršćanskoj predaji označavala Krista.

– Radionica izrade poljskih kartonskih ukrasa i čestitki zrezanki u suradnji s Poljskom kulturnom udrugom Mikolaj Kopernik, voditeljica Krystyna Simić

Ukrase od rezanog papira ili zrezanke susrećemo u raznim kulturama. Poljske zrezanke, pogotovo one iz grada Łowicza jedne su od najpoznatijih ukrasa u svijetu. U Poljskoj zrezanke se pojavljuju u prvoj polovici 19. stoljeća, uglavnom u središnjoj i istočnoj Poljskoj. Poljske zrezanke iz Łowicza su najzanimljivije, specifične i prepoznatljivih oblika narodne umjetnosti. Jedino u regiji Łowicza zrezanke su višebojne, nastaju ljepljenjem prvo na bijeli karton, a zatim nadodavanjem više slojeva papira najčešće u kontrastnim bojama. Vrhunac umjetničkog razvoja zrezanka je doživjela u drugoj polovici 19. stoljeća kada je postala važan dekorativan element seoskih kuća, uglavnom prije najvećih kršćanskih blagdana Uskrsa i Božića. Zrezanka je apstraktni ornament, sastavljena ritmički, uglavnom simetrično u odnosu na jednu ili više osi što se ostvaruje izrezivanjem papira koji je više puta presavinut. Izrezivali su je majstori  bez prethodnog crtanja uzorka i to škarama za šišanje ovaca. Danas łowicka zrezanka u gubi svoj regionalni značaj i postaje simbolom poljske narodne kulture.

– Radionica izrade anđela, voditeljica Verica Stepić

Riječ anđeo dolazi od grčke riječi angel koja označava vjesnika, glasnika ili izaslanika božjeg. Anđelom se nazivaju vječna bića u mnogim religijama. Posebno su važni u trima religijama kršćanstvu, židovstvu i islamu. U kršćanstvu anđeli su duhovna bića o kojima se u Bibliji govori kao o nebeskoj vojsci koja prati Boga i služi mu. Oni su i božji glasnici radosne vijesti (Kristovo rođenje, uskrsnuće), oni hrabre i prate ljude, brane ih od svakog zla, te su primjer izvršavanja božje volje, slavljenja Boga, što je ujedno njihov poziv vjerniku za nasljedovanje. Štujući anđele prema Svetom pismu, kršćani štuju Boga koji se u njima proslavlja i tako osigurava njihovo spasenje.

Radionice su namijenjene djeci iznad 7 godina i odraslima. Broj polaznika u radionicama je ograničen.

Obavezna je prethodna najava na e mail: tradicije@ns-dubrava.hr

U programu sudjeluje Vokalna skupina Wisla PKU Mikolaj Kopernik.

*Narodno sveučilište Dubrava zadržava pravo izmjene programa.