Izložba Nika Titanika u Galeriji Vladimir Filakovac

U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 16. rujna u 19 sati izložba karikatura Nika Titanika pod nazivom “Mi Hrvati”. Izložbu će otvoriti viša kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol. Izložba je otvorena do 10. listopada 2024., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.

NIK TITANIK

Mi Hrvati – 16. 9. – 10. 10 2024. 

Konvertit, 2024. 

MI HRVATI

Jesu li Hrvati narod koji se zna i može šaliti na vlastiti račun? Davno je ustanovljeno kako je humor nepresušna potreba duha, a smatra se kako su samo oni najveći sposobni šaliti se na vlastiti račun. Humor kao sastavni dio karikature ima kapacitet snažnog oruđa u borbi protiv nepravde kroz ukazivanje na nepravilnosti i izopačenosti svijeta u kojem živimo. No, prije nego što saznamo jesu li Hrvati velik narod, upoznajmo se s aktualnim odlikama naroda kroz medij karikature.  

Prema Hrvatskoj enciklopediji, narod je definiran kao zajednica ljudi čiji su članovi svjesni svog zajedništva i povezani osjećajem međusobne pripadnosti i privrženosti kroz jezično zajedništvo, tradicijsku kulturu, vrednote, težnje i ambicije, a u toj višedimenzionalnosti ključnim se smatra subjektivan osjećaj pripadnosti, privrženosti i međusobne solidarnosti skupine ljudi koji žive na istom prostoru (domovina), dijele zajedničku povijesnu sudbinu i sveukupnu kulturu.[1] S kontinuiranim iseljavanjem Hrvata te sve većim podjelama u društvu došao je trenutak da se preispitamo tko smo, zašto smo i čemu težimo?

30 GODINA PROFESIONALNE KARIJERE

Naš najpoznatiji suvremeni karikaturist Nik Titanik jedan je od rijetkih autora koji nam ne dozvoljava da se uljuljkamo u stanje komfora, pasivnosti i apatije, već nas vlastitim radom kontinuirano potiče na kritičko razmišljanje o svijetu u kojem živimo. U XXI. stoljeću, unatoč velikom napretku tehnologije i znanosti, svjedočimo kontinuiranom moralnom propadanju i potpunom izvrtanju temeljnih ljudskih vrijednosti. U takvom okruženju, karikatura predstavlja svjetlo na kraju tunela, jer u njoj nema licemjerja i lažnog morala. Kroz crtež i tekst, karikatura otvoreno i iskreno ukazuje na okrutnu realnost, dok komični detalji i britki humor omogućavaju lakše usvajanje i prihvaćanje istine.

Nakon velike retrospektivne izložbe “Kronika hrvatske gluposti” u Muzeju Mimara 2019. godine kojom je Nik Titanik proslavio 25 godina karijere, a koja je u narednih pet godina proputovala Hrvatskom i posjetila ukupno 11 gradova, u 2024. godini Nik Titanik obilježava jubilarnih 30 godina profesionalne karijere, i to samostalnom izložbom “MI HRVATI”. Dok je retrospektivna izložba omogućila širi uvid u kronologiju, razvoj i promjene u rukopisu i tematici samog autora, izložba “MI HRVATI” predstavlja kulminaciju svega što se zbivalo u posljednjih 30 godina i što su Hrvati kao narod, ali i Nik Titanik kao kroničar hrvatske gluposti, proživjeli i doživjeli živeći i radeći u vlastitoj zemlji. Sva zbivanja, emocije, traume i događaji sažeti su u 12 karikaturalnih portreta najvećih hrvatskih stereotipa koji su postepeno nastajali i uobličavali se od osamostaljenja države pa sve do danas. Uz njih, Nik Titanik je portretirao i dosadašnje hrvatske predsjednike i predsjednicu kao i aktualnog predsjednika te oni, zajedno sa stereotipima, čine zaokruženu cjelinu, tj. portret hrvatskog naroda. Oblikujući portrete hrvatskih stereotipa, Nik Titanik je maksimalno iskoristio moć karikature kako bi sažeto i učinkovito prenio poruku. Krajnji rezultat je pomno oblikovana slojevita misao lišena lažnog morala i političke korektnosti. Ona autentično prenosi ogoljelu istinu svih moralnih i društvenih stanja te problema u našoj zemlji.

HRVATSKI STEREOTIPI – TKO SMO MI?

Nik Titanik karikaturu percipira kao korektiv društva, a njegova poznata krilatica “Humor je ozbiljan posao” u potpunosti sažima srž njegova djelovanja. U aktualnom ciklusu Nik Titanik uspio je nesposobne političare, društvene parazite, sumnjive bogataše, birokrate, uhljebe svih vrsta i oblika, špekulante, poltrone, lažne Hrvate, zlatnu mladež, te sav krkanluk, primitivizam, mito i korupciju sažeti u 12 karikaturalnih portreta koji ujedno predstavljaju kronologiju zbivanja u našoj zemlji u posljednjih 30 godina. Riječ je o onima koji čine i podržavaju vlast, sastavni su dio hrvatske birokracije i administracije, ali i o onima koji predstavljaju javni život i djelovanje, utjelovljuju nove postulate ljepote, a tijekom vremena postali su i simboli novih ljudskih vrijednosti i težnji. Svaki portret je slojevit i ismijava i razobličuje određene političke, socijalne i moralne iskvarenosti. Nik Titanik polazi od stvarnosti, uopćujući osobine koje vežemo uz određene profile ljudi, ali i uloge koje oni igraju u društvu. Svojim istančanim, pronicljivim i povremeno oštrim humorom, Nik Titanik sažima aktualne pojave i stanja u društvu kroz uprizorenje 12 stereotipa putem kojih se dotiče rapidne degradacije ljudskih moralnih vrijednosti poentirajući tko i na koji način dolazi do rukovodećih i vladajućih pozicija u društvu te tko i na temelju kakvih uspjeha se danas smatra uspješnim – je li riječ o humanističkom, pedagoškom, obrazovnom, znanstvenom i tehnološkom napretku ili o poltronima i kvazi-zvijezdama bez pokrića.

Izložba kronološki počinje prikazom konvertita, u narodu poznatog i kao “čovjeka za sve režime”, koji je prikazan s partijskom knjižicom u džepu, znakom HDZ-a na reveru i križem oko vrata. Riječ je o personi lišenoj kičme, stava i principa koju krasi vrlo prilagodljiva osobnost. Odmah uz konvertita, stoji i uhljeb, prototip povećeg broja ljudi koji zahvaljujući poslušnosti i pognutim glavama, preko veze, rođaka ili članske iskaznice dolaze do sigurnog radnog mjesta na kojem ostaju do mirovine. No, Hrvatska ne bi bila Hrvatska bez svakodnevnog susreta sa šalterušama koje su u našoj javnosti vjerojatno najpoznatije po uzrečici “fali vam još jedan papir”. Ako objedinimo ovaj administrativni segment stereotipa, koji predstavlja hrvatsku birokraciju i kroji našu budućnost amoralnim prilagođavanjem svakom državnom sistemu, valja obratiti pažnju na niz suptilnih i ne tako suptilnih elemenata kojima Nik Titanik oblikuje okruženje navedenih stereotipa. To su u pravilu interijeri sigurnog okruženja ispunjeni nizom ključnih detalja i rekvizita koje vežemo uz ilustrirane persone.

Uz stereotipe koji predstavljaju naš administrativni sistem i izazove birokracije, Nik Titanik obrađuje niz specifikuma koji su se javili u našem javnom životu poput sponzoruše, instagramuše, modnog mačka i krkana. Oni su slika i prilika novih vrijednosti društva te utjelovljuju ono što se danas smatra uspjehom. Je li riječ o stvarnoj sreći ili iluziji sretnog i uspješnog života koji se temelji na materijalističkim dobrima i postignućima, a koji se u kapitalističkom svijetu manifestiraju kroz fizičke korekcije u težnji za postizanjem idealne ljepote, te kroz nošenje markirane odjeće i posjedovanje skupih mobitela, automobila i nekretnina, ostaje na pojedincu da sâm zaključi. Nove političke okolnosti izrodile su i nove političke aktere, profitere i komentatore poput rvatine, zabludjelog zabadala i internet ratnika, koji dodatno potenciraju već duboke podjele u društvu. Javljaju se i nova politička usmjerenja poput ljevifista te brojne pridošlice u zajednici koje u kontekstu izložbe predstavlja indomir nepalović.

U političkoj portretnoj karikaturi, Nik Titanik posjeduje bogato iskustvo koje je stekao i razvijao još od sredine 90-ih godina kada je, među brojnim poznatim političarima, prvi put portretirao Franju Tuđmana i Stipu Mesića, zastupljene i na aktualnoj izložbi. Prenaglašavanjem karakterističnih tjelesnih osobina i samih postura likova, Nik Titanik je bivše predsjednike Franju Tuđmana, Stjepana Mesića i Ivu Josipovića te predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i aktualnog predsjednika Zorana Milanovića prikazao s temeljnim simbolima koji su obilježili njihovu vladavinu bilo da je riječ o ključnim gafovima, dominantnoj karakternoj crti ili pak aktima koji su najviše ostali zapamćeni u njihovim mandatima.

Karikature Nika Titanika povremeno su oštre, direktne i provokativne, no istovremeno one nisu uvredljive i vulgarne. Nik Titanik vlastito djelovanje ne percipira kao posao već način života. Karikatura za njega predstavlja kritički korektiv društva, no isto tako i osobnu terapiju i borbu protiv sustava u kojem živimo. Sve ono doživljeno i spoznato, Nik procesuira, obrađuje i pretače u karikaturu. Kroz stereotipe, on komunicira i vlastite traume i iskustva koja je doživio tijekom tridesetogodišnjeg bilježenja i komentiranja političke i društvene svakodnevnice u Hrvatskoj. Pritom, ne štedi ni sebe te ukazuje da smo svi krvavi ispod kože i da smo svi griješili, ali istovremeno imamo i mogućnost, ali i odgovornost, putem introspekcije doći do samospoznaje i postati bolji ljudi.

CRTEŽ KAO OSNOVA I OVCA KAO LAJTMOTIV

Samostalnom izložbom “MI HRVATI” Nik Titanik hrabrim i britkim humorom ukazuje na neuralgične točke našeg društva i države otvoreno provocirajući reakciju i time ne dopuštajući pojedincu da se uljuljka u izopačeno stanje današnjice akceptirajući ga kao normalno. Medij karikature, prilikom oblikovanja hrvatskih stereotipa, koristi kao prijeko potrebno sredstvo kritike koje utječe na javno mišljenje i upozorava na aktualne probleme. Humorom, živim bojama, osebujnim i međusobno iznimno različito uobličenim stereotipima s mnoštvom popratnih detalja, Nik Titanik ilustrira, problematizira i propitkuje probleme u društvu, potičući promatrača na aktivno promišljanje prostora i vremena u kojem živimo.

Upečatljive i sadržajno bogate interpretacije u pravilu su bazirane isključivo na crtežu, a tekst se javlja jedino u vidu popratnih komentara inkorporiranih u detalje iz okruženja pojedinog stereotipa. Na taj način autor zaokružuje prikaz u smislenu cjelinu. Provokativni nazivi djela rezultat su spoja relevantne poruke i karikiranih likova koji upućuju na ključno određenje smisla i svrhe pojedinog stereotipa odnosno njegove ključne uloge u društvu.

Krajnje pročišćeni rad s dubokom simbolikom pronalazimo u naslovnoj ilustraciji s prikazom ovce. Ovca je lajtmotiv koji Nik Titanik suptilno provlači kroz svoj opus već godinama aludirajući pritom na odnos politike i društva u širem kontekstu. U svojoj povijesti svjedočili smo više-manje svemu: pretvorbi, privatizaciji, izdaji, prodaji, korupciji, kriminalu, inflaciji, lažnim obećanjima, demagogiji, gaženju moralnih principa i vrijednosti… živimo u državi koja se urušava sama po sebi, što postaje paradoks utjelovljen u motivu ovce. Ovca je simbolični početak i kraj ove izložbe – ona otvara pitanje, a zaključak ovisi o dojmu i reakciji svakog pojedinačnog posjetitelja nakon razgleda izložbe.

ŽIVIMO LI U SVIJETU KOJI SMO PRIŽELJKIVALI?

Zapadnim svijetom zavladala je politička korektnost koja, iako nastala iz dobrih namjera za tolerantnijim i ravnopravnijim društvom, danas guši slobodu govora, stavova i djelovanja. U XXI. stoljeću deklarativno se promiče tolerantno i ravnopravno društvo te zdušno tvrdi kako se potiče uvažavanje i prihvaćanje različitosti, dok je u praksi razmjena suprotstavljenih mišljenja postala krajnje nepoželjna, a neistomišljenike se vrijeđa, utišava, briše i blokira iz privatnog i javnog života. I dok se istomišljenici grupiraju u male zajednice odbacujući sve drugačije i suprotno od njihovog, pod egidom da oni koji nisu s njima su protiv njih, kultura otkazivanja i javnog linčovanja polako, ali sigurno vodi u jednoumlje koje obuhvaća sve razine društva. Naš narod dodatno je zahvatila i apatija kao najopasnije stanje društva u kojem se nitko ne buni, ne djeluje i ne prosvjeduje, osim, naravno, za tipkovnicom. Istina i autentičnost nisu na cijeni, a šutnja se velikodušno nagrađuje.

Je li u pitanju prst sudbine ili čista slučajnost da Nik Titanik slavi jubilarnu 30. godišnjicu profesionalne karijere upravo u godini koju nazivamo i “superizbornom” godinom vrijeme će pokazati. U 2024. godini održani su parlamentarni i europarlamentarni izbori, krajem godine očekuju nas i predsjednički izbori, dok će se u idućoj godini, u kojoj će izložba “MI HRVATI” putovati Hrvatskom, održati i lokalni izbori. Tim više, u vrijeme kada narod bira svoju vlast, a time i svoju budućnost, nameće se potreba za introspekcijskim uvidom u vlastito djelovanje te odgovor na pitanje koliko smo doprinijeli ili odmogli formiranju aktualnog stanja.

Mnogi će ovu izložbu smatrati radikalnom, brutalnom, kontroverznom, provokativnom i politički nekorektnom. Naći će se uvrijeđeni desni, lijevi i oni u sredini, šovinisti, antifašisti i feministkinje, hipsteri, trendseteri i influenceri. Vjerojatno će se svatko pronaći u jednoj od interpretacija, barem u nekom detalju, a onda slijedi ključno pitanje: hoćemo li prihvatiti konstruktivnu kritiku ili se uvrijediti i okrenuti glavu? Ukoliko se odmaknemo od osobne uvrede, shvatit ćemo kako izložba ukazuje na širu sliku hrvatskog naroda i onoga što su postale naše životne vrijednosti. Tada se možda i zapitamo čime se rukovodimo u vlastitom djelovanju i koliko činimo (ili ne činimo) da svima bude bolje, a ne samo nama osobno. Možda posljedično shvatimo kako je ova izložba poziv na buđenje, djelovanje i introspekciju i, u konačnici, poziv na iskreni iskaz emocija i mišljenja.

JESU LI HRVATI SPOSOBNI NAŠALITI SE NA VLASTITI RAČUN?

Svaki izraz umjetničkog djelovanja koji izazove puno različitih reakcija tjera nas da izađemo iz vlastite zone komfora i počnemo razmišljati izvan zadanih okvira. Svako djelo koje nas inspirira ili duboko uznemiri, navodi nas na nova pitanja i otvara nam nove perspektive. Upravo podijeljena i suprotstavljena mišljenja omogućuju proces rasta ukoliko smo spremni i otvoreni za razmjenu mišljenja, gledišta i stavova te procesuiranje viđenog, doživljenog i spoznatog.

Navesti pojedinca da kroz humor percipira ozbiljnost situacije, društva i zemlje u kojoj živimo, velik je izazov koji ne može svatko savladati. Izložba “MI HRVATI” autora Nika Titanika iznimno je hrabar umjetnički i ljudski izraz, jer ogoljuje jedan narod, a pritom izlaže njegovog autora javnoj kritici, dok istovremeno dubinski komunicira ozbiljnost situacije te navodi pojedinca da počne razmišljati i djelovati. Hoće li u tome uspjeti, pokazat će vrijeme i hrabrost ustanova koje će ugostiti ovu izložbu, kao i individualni kapacitet posjetitelja koji će, nadamo se, u konačnici moći i znati nasmijati se na vlastiti račun te spoznati glavnu poruku ove izložbe.

viša kustosica Sonja Švec Španjol, mag. hist. art.

[1] narod. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.8.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/narod>.

Rvatina, 2024. 

Nik Titanik je nadimak i pseudonim Nikole Plečka, karikaturista, ilustratora, strip crtača i grafičkog dizajnera rođenog u Zagrebu 3. svibnja 1974. godine. Pod velikim utjecajem stripovske scene, 80-ih godina XX. stoljeća, Nik počinje crtati stripove upijajući stil Magnusa & Bunkera te stvara solidnu kolekciju amaterskih home-made serijala koji nisu bili za objavljivanje, ali su poslužili kao kvalitetna podloga za daljnje crtačko usavršavanje. Zaljubljen u crtanje od malih nogu, svoj prvi strip crta i dovršava tijekom 1980. godine, a intenzivno se bavi crtanjem stripova tijekom osnovnoškolskog (1981-1989.), srednjoškolskog (1989-1993. Poštanska i telekomunikacijska škola) i fakultetskog obrazovanja (1994-1998. Ekonomski fakultet, smjer Organizacija i Management). Iako je prvu karikaturu nacrtao 1986. godine, tek krajem 1993. godine počinje se ozbiljnije baviti portretnom karikaturom. Prvi ozbiljan angažman dobiva u studentskom listu “Puls” gdje mu objavljuju karikaturu Davora Gopca početkom 1994. godine. Slijedi suradnja s tjednicima “Danas”, “Panorama”, “NET” itd. za koje, osim portretnih karikatura, crta i političke ilustracije. Krajem 1999. godine otkriva unutarnju strast za geg karikaturom, te postaje punopravan član Hrvatskog društva karikaturista i počinje redovno slati karikature na festivale širom Hrvatske i svijeta, te osvaja niz nagrada. Početkom 2000. godine počinje objavljivati u “Večernjem listu” i “Slobodnoj Dalmaciji”, te na stranicama jednog od najstarijih hrvatskih web portala “Internet Monitor”, prvi puta pod pseudonimom Nik Titanik. Krajem godine postaje suradnik u “Hrvatskom slovu” gdje objavljuje portretne karikature političara. Početkom 2001. godine objavljuje prvi hrvatski internet animirani film “Šatro” na portalu Internet Monitor. Krajem 1999. godine postaje član Hrvatskog društva karikaturista, a u veljači 2001. godine pokreće službenu web stranicu Hrvatskog društva karikaturista. Od 2001. do 2003. godine obnašao je funkciju tajnika Hrvatskog društva karikaturista. U istom razdoblju, karikature su mu redovno objavljivane u “Nedjeljnom Vjesniku”. Od ožujka 2005. godine svakodnevno crta dvije karikature za dnevni list “24 sata” i do danas ih je objavio više od 14500 (podatak iz kolovoza 2024.). U veljači 2008. godine primljen je u članstvo ULUPUH-a, a u travnju 2014. godine u Hrvatsko novinarsko društvo. U svibnju 2006. godine osniva vlastitu firmu Nik Titanik Studio u okviru koje, osim crtanja karikatura, ilustracija i stripova radi i poslove vezane uz grafički dizajn. Krajem 2019. godine izdaje svoj prvi strip album pod nazivom “1573.” Od sredine 2021. godine do danas ilustrira i grafički oblikuje slikovnice iz serije meteo-slikovnica “Vremenaste priče” za koje je tekst napisao poznati meteorolog Zoran Vakula. Početkom 2023. godine izabran je za predsjednika Hrvatskog društva karikaturista. S obitelji živi i radi u Svetoj Nedelji, između Zagreba i Samobora.

Nagrade: 
2000. Prva nagrada “Zlatna kost” – Međunarodni festival karikatura, Blato
2001. Posebno priznanje – Međunarodni natječaj, Goethe Institut, Njemačka
2001. Druga nagrada – Međunarodni festival, Varaždin
2003. Druga nagrada – Međunarodna izložba karikature, Zagreb
2011. Posebno priznanje – Međunarodna izložba karikature, Zagreb
2013. Prva nagrada – Prvi salon karikature, Oroslavje
2014. Prva nagrada – Prva zagrebačka smotra političke karikature, Zagreb

Samostalne izložbe:
2009. Galerija Vladimir Filakovac, Zagreb
2010. Caffe bar “Retro”, (siječanj), Zagreb
2010. Caffe bar “Retro” (prosinac), Zagreb
2011. Izložba karikatura u Arheološkom muzeju u Osijeku, Osijek
2017. Galerija ZILIK, Karlovac
2019. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Muzej Mimara, Zagreb
2020. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Galerija “Pet kula”, Motovun
2020. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Galerija Pučkog otvorenog učilišta “Matija Antun Relković”, Nova Gradiška
2021. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Muzej Croata Insulanus grada Preloga, Prelog
2021. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Muzej Moslavine, Kutina
2021. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Centar za posjetitelje, Sveta Nedelja
2022. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Galerija “Ružić”, Slavonski Brod
2022. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Zavičajni muzej Slatina, Slatina
2023. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Muzej grada Pakraca, Pakrac
2023. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, Gradska galerija Crikvenica, Crikvenica
2023. Retrospektivna izložba “Kronika hrvatske gluposti”, (u sklopu Fra Ma Fu festivala), Zavičajni muzeju Daruvar, Daruvar
2024. “Mi Hrvati”, Galerija Vladimir Filakovac, Zagreb

Sponzoruša, 2024.

Ljevifist, 2024. 

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros

1 2 ►