Izložba Margarete Belančić, Jelene Bogdanić i Josipa Drdića u Galeriji Vladimir Filakovac
U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 3. lipnja u 20 sati izložba Margarete Belančić, Jelene Bogdanić i Josipa Drdića u sklopu programa “Likovni život Dubrave”. Izložba je otvorena do 28. lipnja 2024., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
MARGARETA BELANČIĆ, JELENA BOGDANIĆ I JOSIP DRDIĆ
Likovni život Dubrave – 3. 6. – 28. 6. 2024.
Jelena Bogdanić, Iz ciklusa Nakupine, 2024.
POZIV NA KREACIJU
Jelena Bogdanić, Josip Drdić i Margareta Belančić tri su mlade umjetničke snage predstavljene u Galeriji Filakovac. Izlaganjem sudjeluju u likovnoj igri u kojoj otkrivaju ideje iza svojih kreacija. Umjetničkim eksperimentom upustili su se u vizualno putovanje na kojemu istražuju materiju, prostornost te granice stvarnoga svijeta. Kroz različite medije predstavljaju različite imaginacije osobnih likovnih poetika koje spaja osjećaj za dinamiku, interaktivnost i stalnu komunikaciju.
Jelena Bogdanić tako topljenjem jednokratne plastike modelira predmete različitih dimenzija. Plastičnim nakupinama, koje mogu podsjetiti na žvakaće gume ili plastelin, propituje svrhovitost potrošačkog društva tražeći nova rješenja opstojnosti života. Recikliranjem materijala predmetima daruje nova tumačenja zagovarajući koncept samoodrživosti. Za autoricu je proces stvaranja šarolika umjetnička igra gdje spontanost ne isključuje aktivan i posve ozbiljan komentar današnjice. S druge strane, prostorna instalacija Josipa Drdića tematizira granice virtualnih i fizičkih koncepata prostora. Poigravajući se s njihovim poimanjima, gradi višedimenzionalnu optičku mrežu te osmišljava cjelinu s ciljem istraživanja njihovih uzajamnih odnosa. U stvarnom svijetu stvara tako virtualni portal, horizont događaja[1], iz kojeg proizlaze nove mogućnosti percepcije prostora i njegovih funkcija. Nadalje, animirani video Margarete Belančić audiovizualni je doživljaj njezinih izmaštanih prostora, likova i dimenzija. Njima nudi alternativne načine življenja u kojima ruši ograničenja stvarnosti. Time istražuje prilike digitalnog prostora kao potentnog i nužnog mjesta stvaranja. Tim vizijama kreiranja otvara nove mehanizme imaginacija i njihovih pretvaranja u realnost.
Nova iskustva prenesena kroz radove Margarete Belančić, Jelene Bogdanić i Josipa Drdića rezultati su njihovih pojedinačnih umjetničkih istraživanja. Različiti u izvedbi i prezentaciji, polazišno kreću od ideje pomicanja predodžbi o poznatome. Animirani video, prostorna instalacija ili pak skulpture odrazi su kreativnih svjetova koji svaki zasebno nudi mali otklon u neku buduću stvarnost.
Marijana Paula Ferenčić
[1] Crna rupa je vidljiva zahvaljujući refleksiji uvučenog svjetla koju emitira okolna materija, zbog čega promatrač ulaskom u nju ne primjećuje vlastito uranjanje. Taj neprimjetni portal je horizont događaja, u presjeku, međuprostor singularnih funkcija i percepcije materije kao izvrnute informacije o svjetlu.
Margareta Belančić, Eutopijska vizija kreiranja, 2024.
Margareta Belančić, Eutopijska vizija kreiranja, 2024.
Margareta Belančić rođena je 1997. u Zagrebu. Apsolventica je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje pohađa Nastavnički odsjek, kod mentora Marka Tadića. Njen umjetnički izričaj obuhvaća različite medije, uključujući kolaž, animaciju, video i fotografiju. Tijekom svog studija postigla je značajna priznanja, uključujući dvije Rektorove nagrade za izuzetna postignuća. Njena su djela bila izložena na brojnim grupnim izložbama, a neke od njih su: ULUPUH, ArtZagreb (2022.), Galerija SC, „Široko oko“ (2022.), Galerija Šira, „Lirske pjesme“ (2021.), Udruga Artoratorij, Vrbovec, „Iskra“ (2022.). Istaknula se kao sudionica u različitim projektima, uključujući Erasmus+ projekt, gdje je tijekom dvije godine aktivno doprinosila kreiranju sadržaja „Empowering dancing“, a radove izlagala na konferenciji u Hamburgu. Njeno umjetničko djelovanje odražava širok spektar interesa i vještina u kojima izražava predanost eksperimentiranju s različitim medijima i temama.
Jelena Bogdanić rođena je 1998. godine u Zagrebu. Diplomirala je 2022. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Nastavnički odsjek, u klasi izv. prof. art. Vlaste Žanić i komentorice red. prof. art. Ines Krasić. Peti semestar studija provela je na beogradskom Fakultetu likovnih umetnosti, u klasi Milete Prodanovića, u sklopu Erazmus+ programa. Kroz objekte i instalacije istražuje materijalnost, estetiku i poetičnost jednokratne plastike čije nepredvidljive preobražaje ostvaruje topljenjem. Izlagala je na nekoliko grupnih izložbi u Zagrebu, Labinu i Dublinu. Osim svojeg umjetničkog angažmana, također je stekla radno iskustvo u području obrazovanja. Od 2022. do 2023. godine, bila je zaposlena u osnovnoj školi Vrbani, gdje je imala priliku primijeniti svoje pedagoške vještine i podijeliti svoju strast prema umjetnosti. Živi u Zagrebu.
Josip Drdić rođen je 1994. godine u Zagrebu. Godine 2019. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na odsjeku Likovne kulture, a 2021. također diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na odsjeku Animirani film i novi mediji. Član je udruge Prirodno-umjetnički kružok i osnivač VGA (Virtualna Galerija Akademija). Do sada je izlagao na osam grupnih izložbi među kojima su Kratki spoj, interdisciplinarni projekt udruge Kontejner, Galerija Šira, Zagreb, 2019. i Matrice-Prostor slobode, Galerija SC, Zagreb, 2019. te četiri samostalne; Izmicanje, Knjižnica Dubrava, Zagreb, 2022.; Dućan: AGRAMcore, Garaža Kamba, Zagreb, 2021.; MRTVI KUT (RIP ANGLE), Lauba 2020.; Dućan, Galerija SC, Zagreb, 2019. Sudjelovao je na likovnoj radionici Plemenitaš pod temom Prostor slobode u organizaciji odsjeka grafike i likovne kulture ALU Zagreb. Sudionik projekta Šumovanje i voditelj grafičke radionice za djecu Šuminagaši, u sklopu udruge Prirodno-umjetnički kružok, Bjelolasica. Kao dizajner radi za galeriju Kambu. Nagrađen je pohvalom Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu za uspješan rad 2013./2014. godinu i dobitnik Rektorove nagrade za veliki timski znanstveni i umjetnički rad u akademskoj godini 2018./2019. Od 2021. godine predaje na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu.
Josip Drdić, Crna rupa, 2019.
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
