Izložba Nenada Jalšovca u Galeriji Vladimir Filakovac
U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 8. travnja u 19 sati izložba crteža Nenada Jalšovca pod nazivom “Overcast”. Izložba je otvorena do 2. svibnja 2024., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
NENAD JALŠOVEC
Overcast – 8. 4. – 2. 5. 2024
Monokromatske vizure grada u mijeni
Gradovi su oduvijek bili, poput živih organizama, ogledala društva i tehnoloških dostignuća. No, zbog sve veće prenapučenosti počeli su podsjećati na distopijske „zvjerinjake“ u kojima na svim razinama vlada kaos, nauštrb pojedinaca koji su se u takvom okruženju pogubili i zatvorili u kafkijanske čahure pred kojima se na očigled mijenjaju prepoznatljive vizure voljenog grada zbog sumnjivih ulagača koji misle samo na profit. Sav taj šok neutralizirale su blještave reklame s visećih monitora i jumbo plakata, prikrivajući oronule tipske fasade historicističke i modernističke arhitekture koje je nagrizao potres kao i smrad s okolnih neispražnjenih kontejnera, zapuštenih travnatih površina, kao i pretrpanih pučkih kuhinja, te vojske osiromašenih građana i stranaca koje su okupirale njegove ulice u potrazi za boljim životom. Nažalost, živimo u doba kada se više bavimo očuvanjem okoliša negoli potrebama ljudi koji postaju najnezaštićenija vrsta na rubu egzistencije i uništenja koje mediji prikazuju kao besposlene i bespotrebne štetočine u jeku četvrte industrijske revolucije u kojima će tijek naših misli zamijeniti umjetna inteligencija. Sukob je na svim razinama neizbježan, dok nam visoka politika navješćuje pesimističnu budućnost u kojima će se slobode građana sve više smanjivati u cilju očuvanja novog poretka.
No umjetnici se odupiru takvoj viziji svijeta, pokušavajući prikazati još uvijek ono lijepo što ih okružuje, tj. ostaviti trag koji će nas na trenutak oplemeniti i podsjetiti na vrijednosti koje su u suprotnosti spram materijalnog, moralnog i duhovnog zagađenja, što je i odlika talentiranih, uzvišenih ljudi. Nije čudo da su se istodobno diljem planeta pojavili odlični crtači, ilustratori, grafičari, slikari, arhitekti… koji su počeli preko društvenih mreža bilježiti gradske prizore, kao što su Urban Sketchersi na Instagramu, stekavši pritom veliku popularnost. Raznolike, virtuozne skice ponovo su postale zanimljive zahtjevnoj publici, tako da mnogi od tih autora uglavnom žive od lajkova i pretplata s društvenih mreža, a manje od prodaje radova.
Blizak takvom stilu promišljanja jest i umjetnik Nenad Jalšovec. Iako je rođen u Čakovcu, vezan je za Zagreb gdje je završio studij dizajna, oženio se i radi u struci kao samostalni umjetnik. Njegovi analitički crteži ugljenom na papiru dosegli su nevjerojatnu tehničku dorađenost koja izdaleka podsjeća na crno-bijelu, izblijedjelu fotografsku sliku, sastavljenu od pojednostavljenih ploha i pačetvorina, naglašenih kontrasta u kojima se izmjenjuju oštri i mekani rubovi zgrada, drveća, automobila, silueta slučajnih prolaznika… Svaki njegov rad tako u sebi sadrži nostalgičan prizvuk minulih vremena u kojima je čovjek bio više povezan s okolnim svijetom i vlastitom prirodom. Umjetnik poput suvremenog postimpresionista u dahu, brzim potezima ugljenom na licu mjesta s lakoćom „hvata“ intimističke obrise grada, a zatim ih precizno uvećava u tišini ateljea. Njegovi radovi na prvi pogled djeluju kao da gledamo monokromatsku varijantu poznatog slikara Miljenka Stančića, koji je rodnom Varaždinu dao nadrealnu, snovitu atmosferu napuštenog baroknog grada, a koje je Jalšovec zamijenio smogom, jutarnjom izmaglicom i oblačnim vremenom nad Zagrebom. Umjetnik ne bježi od tradicije, već je poštuje i na njezinim temeljima gradi vlastiti rukopis kao i prepoznatljivu estetiku koja ima nevjerojatno privlačnu snagu, kombinirajući istančanu paletu sivih tonova u kojima isprepliće prepoznatljive elemente s onim apstraktnim, referirajući se podsvjesno i na djela Josipa Vanište. Njegovi urbani prizori ne djeluju statično, već naprotiv živo, a konstruirani međuprostori u čvrstim kompozicijama također igraju bitnu ulogu, gdje se neprestano izmjenjuju elementi svjetlosti i sjene. U kreativnom procesu autor ništa ne prepušta slučaju, pa je od zapaljenog vrbovog pruća izradio vlastiti ugljen za crtanje koji troši u velikim količinama, čime je ostvario i znatnu uštedu.
Nenad Jalšovec ne teži mistificirati svoje radove nekim suvremenim konceptom, već ga prvenstveno zanima autentičnost „uhvaćenog“ prizora, tj. kako on sam kaže „magija mjesta“, fragmentirajući ono bitno. Kod njega je sve jednostavno i pregledno, svedeno na likovni znak kao zanimljiva interpretacija urbanog pejzaža, koristeći se pritom klasičnim medijem i primoravajući nas da promišljamo o duhu vremena u čijoj se dinamičnoj krivulji prošlost stapa sa sadašnjošću, nagovješćujući neke buduće okvire razvoja kao i bilježenja skrivenih duhovnih dimenzija, čime dnevnički zapis pod naslovom „Overcast“ postaje jedinstven i neponovljiv.
Svebor Vidmar
Popis izloženih radova:
1. Parking u Prečkom, 2020., ugljen/papir, 70×100 cm
2. Stare kuće na Srednjacima, 2021., ugljen/papir, 70×100 cm
3. Kuće i auti na Vrbanima, 2022., ugljen/papir, 70×100 cm
4. Krajolik u Međimurju, 2022., ugljen/papir, 70×100 cm
5. Auti ispred škole u Gajevu, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
6. Crkva u Prečkom, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
7. Cedar na Horvaćanskoj, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
8. Kuće i auti u Prečkom, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
9. Kuća na Knežiji, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
10. Park na zapadnoj periferiji, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
11. Potok Vrapčak, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
12. Puštekova ulica, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
13. Slijepa ulica na Jarunu, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
14. Travanjska ulica, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
15. Srednjaci prije kiše, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
16. Ulica kod Jaruna, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
17. Ulica u Prečkom, 2024., ugljen/poliester, 100×140 cm
18. Vrbani, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
19. Vukasova ulica II, 2024., ugljen/poliester, 100×140 cm
20. Zgrade na Knežiji, 2024., ugljen/papir, 70×100 cm
Nenad Jalšovec rođen je 1972. u Čakovcu. Godine 2005. diplomirao je vizualne komunikacije na Studiju dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se slikarstvom, spekulativnim dizajnom, digitalnom grafikom i dizajnom računalnih igara. Od 2016. umjetničko djelovanje usredotočuje na klasične slikarske i crtačke tehnike. Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) i Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD). Živi i radi u Zagrebu.
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
