Izložba Petra Ćuje u Galeriji Vladimir Filakovac
U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 5. lipnja u 20 sati izložba akademskog kipara Petra Ćuje pod nazivom “Harite”. Izložba je otvorena do 29. lipnja 2023., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
PETAR ĆUJO
Likovni život Dubrave / Harite – 5. 6. – 29. 6. 2023.
Harite
Božice preuzete iz grčke mitologije, Talija, Agleja i Eufrozina, inspiracija su kipara Petra Ćuje za izložbu skulptura pod nazivom Harite. Autor navodi kako su, “ove božice ljepote, šarma i plodnosti prikazivane kao lijepe, najčešće gole mlade žene”, što jest i tema provedenog istraživanja u smislu tijela kao forme, njegova značenja i poimanja umjetničkog djela. Oblik, izgled, lik, vanjština, vanjska strana, kalup ili model čine definiciju forme koju istražuje Petar Ćujo putem svojeg višegodišnjeg stvaralačkog procesa. Umjetnik koristi tri vrste kamena iz kojih izrađuje tri božice (Taliju, Agleju i Eufrozinu) kako bi naglasio kontrast i ljepotu kamena kao i njihova značenja. Za izradu 21 skulpture koliko je izloženo na ovoj izložbi, Petar Ćujo u bijelom mramoru (makedonskom sivcu) izrađuje skulpturu Agleje, božice ljepote, u crnom mramoru (poznatom kao Nero Marquina) Taliju, božicu plodnosti, te bizečkom kamenu (iz kamenoloma Bizek) Eufrozinu, božicu šarma. Vještim kiparenjem te pomoću jasnih i jednostavnih linija pročišćenih formi i savršeno zaglađene površine, koju dodatno ističe pomni odabir kamena, umjetnik istražuje mogućnosti transformacije forme, odnosno, koliko popratni sadržaji mijenjaju percepciju i sam doživljaj skulpture. Prepoznatljivim rukopisom Petra Ćuje, skulpture iz kamena prikazuju tijelo bez sadržaja u kojima izgled ili naziv ne mora nužno određivati o čemu ona govori, već umjetnik pomoću simbolike pročišćenih oblika otvara mogućnost privida i istine koja se mijenja ovisno o pratećim elementima pojedinog djela. Prisiljavajući promatrača sagledavati percepciju o umjetničkom djelu iz iskustvenog, naslijeđenog i usvojenog diskursa u kiparskom izričaju prema tradicionalnim materijalima, Petar Ćujo reinterpretira skulpturalnu formu, pritom pokazujući poznavanje materije i način izvedbe, tehničku vještinu, inovativnost i svježinu. Zanimljivim idejno-konceptualnim pristupom temi u kojoj Ćujine skulpture balansiraju na granici između figuralnosti i apstrakcije forme, te promatrajući formu iz tradicionalnog diskursa mišljenja o umjetnosti koja vuče od Aristotela, formu možemo tumačiti kao razgovijetan vanjski lik neodređene “unutarnje forme”, tražeći od umjetnosti da izrazi njezin specifičan povijesni zahtjev.
Petar Ćujo kroz 21 skulpturu već prepoznatljivim rukopisom uspješno istražuje i prikazuje kako tijelo kao forma različitim pristupom i interpretacijom umjetničkog djela postaje umjetnikova glavna preokupacija. Sve radove povezuje zajednički motiv, koji u formi ne ostavlja dojam o nizu identičnih skulptura, već svakom novom skulpturom tijelo doživljava nove inkarnacije i prikazuje koliko značenja može posjedovati jedna forma. Suvremenim prikazom grčke mitologije, Petar Ćujo u svojim skulpturama pomiče granice interpretacije, značenja i ljepote umjetničkog
djela. Vrlo smjelo i neopterećeno umjetnik se poigrava formom koja promatrača potiče na promišljanje, analizu ili kritiku u odnosu na antičke kanone ljepote. Suvremeno kiparstvo “neodređene unutarnje forme” nasuprot figurativnom, antičkom umijeću kiparenja izuzetno je smjela i svježa ideja provedenog istraživanja tijela kao forme u smislu poimanja umjetničkog djela.
Lidija Fištrek
Petar Ćujo rođen je u Zagrebu 1991. godine. Završava Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu 2010. godine, i zatim odmah upisuje Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, kiparski odsjek. Još tijekom studija opredijelio se za rad u kamenu. Godine 2017. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti, te stječe naslov magistra kiparstva. Sudjelovao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi, kao i radionicama i umjetničkim kolonijama. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među kojima se ističe Rektorove nagrade za grupni rad „Hrvatski izumi”. Autor je nekolicine skulptura na javnoj površini. Radovi mu se nalaze u privatnim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Pripada mlađoj generaciji hrvatskih umjetnika, čije je stvaralaštvo ponajprije vezano uz klasične kiparske forme u kamenu i bronci. Član je HDLU-a od 2019. godine. Živi i djeluje u Zagrebu.
Fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
