Izložba “Dubrava u objektivu 3” u Fotogaleriji Dubrava
U Fotogaleriji Dubrava, Dubrava 51 a, otvara se 5. lipnja u 19 sati skupna izložba “Dubrava u objektivu 3”. Izlažu: Silvija Butković, Davor Curić, Marko Čolić, Ronald Goršić, Antun Krešić, Hrvoje Mahović, Marko Majstorović, Miljenko Marotti, Mirjana Spajić Buturac, Vinko Šebrek, Erika Šmider i Goran Vranić. Izložba je otvorena do 29. lipnja 2023., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
DUBRAVA U OBJEKTIVU 3
Likovni život Dubrave – 5. 6. – 29. 6. 2023.
Vinko Šebrek
Erika Šmider
Mirjana Spajić Buturac
Dubrava – mali grad u velikom gradu
Zanimljivo je biti promatrač svih ovih promjena koje su zahvatile našu Dubravu. Iz dana u dan svjedoci smo njezinog razvitka u kojem se sve više kultivira i oplemenjuje to nekadašnje poznato zagrebačko, radničko naselje. Ako samo pogledate na internetskom oglasu „Njuškalo.hr“ koliko su traženi stanovi u tom djelu grada, iznenadit će te se! Potražnja je uistinu velika, jer su građani upravo prepoznali njezin potencijal: od prometne povezanosti, do sportskih sadržaja, trgovačkih centara i uređenih, zelenih površina. Zapravo, Dubrava je mali grad u velikom gradu.
Smisao pozivne izložbe „Dubrava u objektivu 3“ je omogućiti iskusnim fotografima koji znaju kako unijeti u djela dašak autentičnosti, da trajno zabilježe sve te ljepote urbanog krajolika kao i njezinih karizmatičnih stanovnika. Na ovogodišnjim radovima je zamjetna i tranzicija našeg „kvarta”, o njoj govori i novoizgrađena XII. gimnazija kao jedan od najsuvremenijih uređenih pro-stora takve vrste u državi, što je svojom foto-kamerom nadahnuto zabilježio Miljenko Marotti. Ti uradci pozvanih autora nemaju samo dokumentarnu vrijednost, već nam višeznačno govore, navodeći nas na promišljanje o po-stojećim vizurama koje transformiraju u estetski zanimljive likovne priče.
Poznato je da svako oko gleda drugačije, pa stoga ne čudi da su i teme koje su fotografe zaokupile, i ove godine raznolike. Primjećujem da su neki od njih (Vinko Šebrek i Erika Šmider), pronašli glavni motiv upravo u prepoznatljivoj zgradi Kulturnog centra s okolnim grafitima, kao živog mjesta u kojem se okupljaju brojni posjetitelji i polaznici svih životnih dobi, željni kvalitetnih događanja, od izložbi, kreativnih radionica, kazališnih i kino predstava, tribina… Sam smještaj naše zgrade je privlačan, jer se u blizini nalazi knjižnica, pošta, ambulanta, policijska stanica, Spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata Dubrave kojeg je snimio Marko Majstorović, i tramvaj-ska stanica s kioskom. Jedino što poružnjuje ukupnu vizuru je nedovršen i zapušten trgovački centar koji se nesretno naslanja na naš Kulturni centar.
Drugi učestali motiv je svakako neizbježna Avenija Dubrava. Ona je žila kucavica cijelog naselja, i cijelom njezinom dužinom je moguće pronaći posve različite prizore svakodnevnoga života: od ljudi kako opušteno ispijaju kavu, dokono odlaze u kupovinu, strpljivo čekaju tramvaj… Tu su fotografi (Silvija Butković, Davor Curić i Mirjana Spajić Buturac) usmjerili pažnju na slučajne prolaznike, ali i na suvremenu arhitekturu u pozadini, dajući im monumentalan značaj kao i snažnu socijalnu poruku.
Doajen hrvatske fotografije Marko Čolić, pozabavio se s prijevoznim sredstvima (automobil, tramvaj i vlak) s kojima je došao u Dubravu, bilježeći na pronicljiv način sve te dinamične scene kao da nam želi ukazati da ništa tu nije statično. Na istom tragu treba iščitavati i radove Gorana Vranića i njegovih neobičnih prizora iz tramvaja koje je snimao po kišnom vremenu, dok je Hrvoje Mahović dronom odao počast kultnoj remizi u Dubravi.
Antun Krešić zabilježio je po noći nezaboravne ljepote umjetnog jezera u Granešini na kojem se često odigravaju brojna ribička natjecanja, ali i likovne kolonije.
Poznato je da se u Dubravi dobar dio stanovništva bavi nekom fizičkom rekreacijom. Taj trenutak požrtvovnosti na neobičan način je zabilježio Ronald Goršić, snimajući ljude s invaliditetom koji se nisu predali zbog svojih životnih teškoća, već se aktivno bave sportom, kao što su to Emanuela, Roko i Toni, inspirirajući nas da živimo “punim plućima” i cijenimo svijet oko sebe.
U duhu manifestacije “Likovni život Dubrave”, ovu izložbu posvećujemo fotografu Draženu Lapiću (1963. – 2022.), koji nas je prerano napustio, kao podsjetnik da su ovdje živjeli, ali i žive, brojni vrhunski umjetnici, i da ih je ovo vibrantno podneblje formiralo u nezaobilazne pojave na našoj likovnoj sceni.
Svebor Vidmar
Hrvoje Mahović
Goran Vranić
Marko Čolić
Ronald Goršić
Antun Krešić
Silvija Butković rođena je u Osijeku 1964. godine, a zaposlena je u Državnoj ergeli Đakovo kao voditelj turističkih posjeta i poslova odnosa s javnošću. Dosada se vrlo uspješno okušala u umjetničkoj fotografiji, poeziji, prozi, haiku pjesništvu i haigu stvaralaštvu. Od 2005. do danas priredila je 31 samostalnu izložbu. Ilustrirala je svojim fotografijama dvadesetak knjiga i naslovnica magazina. Njezini su fotografski radovi primljeni na 230 skupnih izložaba u zemlji i svijetu (gostovala je u 30-ak gradova u Hrvatskoj, zatim u Austriji, Mađarskoj, Makedoniji i BiH). Kao aktivnoj članici FKK Đakovo dodijeljena joj je plaketa Zajednice tehničke kulture Osječko-baranjske županije za 2010., a 2014. Povelja zahvalnosti Zajednice tehničke kulture Grada Osijeka, te 2015. godine uručena joj je i Godišnja nagrada Grada Đakova za posebna ostvarenja na području kulture. Članica je mnogobrojnih fotografskih i književnih udruga u Hrvatskoj: Foto kino kluba Đakovo, Foto kluba Rijeka, Foto kluba Lošinj, CVU Batana Rovinj, Hrvatskoga sabora kulture Zagreb (HRSK), Ogranka Matice hrvatske u Đakovu, Ogranka Društva hrvatskih književnika slavonsko-baranjsko-srijemskoga, Društva haiku pjesnika iz Zagreba, Svjetskoga haiku društva World Haiku Association u Japanu (WHA), Hrvatskoga književnog društva u Rijeci. Od 2022. godine je dopredsjednica FKK Đakovo, a od ove godine je na dužnosti tajnice Ogranka MH u Đakovu.
Davor Curić rođen je 1963. godine u Zagrebu. Grafički je dizajner sa statusom slobodnog umjetnika. Član je ULUPUH-a, HDD-a, HZSU-a i HDVLK-a. Od 2009. godine, nakon učlanjenja u Fotoklub Zagreb počinje se ozbiljno baviti fotografijom. Kao član Fotokluba Zagreb i fotografske udruge Fotogard, izlagao je na brojnim domaćim i međunarodnim žiriranim i grupnim izložbama. Za svoje fotografske radove primio je više nagrada i pohvala. Do sada je realizirao sedam samostalnih izložbi fotografije u galerijskim prostorima diljem Hrvatske. Od 2013. godine nositelj je počasnog zvanja AFIAP (Artiste FIAP). Njegove se fotografije objavljuju u digitalnim i tiskanim medijima. Kao fotoreporter suradnik surađuje sa Pixsell agencijom, a u statusu službenog fotografa surađivao je sa Kravat Pukovnijom i Cest is d’Best festivalom. Živi i radi u Zagrebu.
Marko Čolić rođen je 1937. godine u Zenici, gdje završava Realnu gimnaziju. U Zagrebu upisuje brodogradnju na Brodograđevinskom fakultetu koji će tek kasnije završiti. Tijekom studiranja, od 1960. godine surađuje kao fotoreporter u Studentskom listu, a zatim intenzivnije i s redakcijom Večernjeg lista i Plavog vjesnika. Godine 1968. prelazi u tjednik Studio, a 1974. postaje urednik fotografije. Tamo je objavio preko tisuću naslovnica. Tih sedamdesetih bio je službeni snimatelj na glazbenim festivalima u San Remu i Cannesu. Surađivao je i s diskografskim kućama za koje je izradio više od 250 fotografija za naslovnice albuma naših poznatih glazbenika. Godine 1976. primljen je u ULUPUH., a 2019. se učlanjuje u Fotoklub Zagreb. Početkom Domovinskog rata okreće se samostalnom radu, u statusu slobodnog umjetnika, te počinje intenzivno surađivati s izdavačkom kućom Školska knjiga kao i Hrvatskim željeznicama. Nakon završetka Domovinskog rata surađuje s tadašnjim poznatim tjednicima. Odlaskom u mirovinu počinje surađivati s revijom Svijet u čaši. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Radovi su mu objavljivani u nekoliko fotomonografija. Surađivao je s kazalištima Komedija, Trešnja i Žar ptica. Bio je službeni fotograf na Opernom festivalu u Puli, na turneji Zagrebačkih solista po Njemačkoj, kazališta Komedija s rock-operom Gubec beg po Rusiji i Italiji, te Dubrovačkim trubadurima po turneji u SAD-u. Živi u Zagrebu.
Ronald Goršić rođen je 1972. godine u Zagrebu. Djetinjstvo, mladost i već dio života provodi u Dubravi. Za likovno stvaralaštvo zainteresiran je od ranog dje-tinjstva, a za fotografiju se zainteresirao s četrnaest godina. Godine 1994. profesionalno je počeo raditi u Sportskim novostima, a 2007. prelazi u fotoagenciju Cropix. Sudjelovao je na mnogim značajnim sportskim događajima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dva puta je nagrađen od stručnog žirija Zbora fotoreportera Hrvatske, te je nekoliko puta bio pobjednik fotografskog natječaja Snow Queen Trophy. Koautor je UNICEF-ove izložbe Djetinjstvo u Hrvatskoj: Tri priče i poplave. Radove je izlagao uglavnom na skupnim izložbama u Hrvatskoj.
Antun Krešić rođen je 1955. godine u Starim Jankovcima nedaleko Vinkovaca. Osnovnu školu pohađao u Starim Jankovcima i u Vinkovcima, a Gimnaziju u Vinkov-cima i Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1981. godine u slikarskoj klasi prof. Šime Perića. Radio je kao novinar, fotoreporter i dizajner u ŽTP-u Zagreb od 1981. do 1989. godine. S kolegom Borisom Demurom idejni je tvorac Muzeja suvremenog murala na otvorenom u Branimirovoj ulici u povodu Univerzijade 87 u Zagrebu, a sudjelovao je u izvedbi urbanog redizajna zagrebačkog Glavnog kolodvora i prostora oko njega iste godine. Bio je stručni likovni suradnik u propagandi IP Školska knjiga Zagreb od 1989. godi-ne. Samostalno izlaže od 1979., a skupno od 1981. godine. Nagrađen je na II. međunarodnom natjecanju slikarstva Volosko ‘87 nagradom Mandrač. Dvadesetak godina bavi se umjetničkom fotografijom. Odlikovan je Danicom hrvatskom s likom Marka Marulića 1997. godine. Živi u Zagrebu.
Hrvoje Mahović rođen 1986. godine u Zagrebu, gdje se školovao i diplomirao na Geodetskom fakultetu. Dobitnik je posebne Rektorove nagrade za organizaciju Međunarodnog susreta studenata geodezije IGSM 2010. Aktivan je član Foto-kluba Zagreb od 2002. godine, gdje je pohađao mnoge tečajeve i radionice. Od 2015. godine je predsjednik Fotokluba Zagreb. Organizator je brojnih izložbi, predavanja i gostovanja poznatih fotografa, međunarodne izložbe Zagreb
Salon, te fotoradionica u zemlji i inozemstvu. Osmislio je koncept međunarodnih Fotofestivala, te je do sada organizirao i vodio Fotofestival u Australiji 2017., Fotofestival u Kini 2018., te Fotofestival u Koreji 2019. godine. Sudjeluje na više od stotinu izložbi u zemlji i inozemstvu, te je dobitnik nekoliko nagrada i pohvala.
Marko Majstorović rođen je 1964. godine. Završio je Školu za primijenjenu umjetnost u Splitu, na odjelu za dekorativnu obradu kamena 1982. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1988., slikarski odsjek, u klasi prof. Vasilija Josipa Jordana. Odlazi na studijsko usavršavanje na Cité internationale des arts u Parizu 1993. godine. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Dobitnik je Rektorove nagrade za slikarstvo. Fotografira cijeli život, a zadnje desetljeće isključivo se bavi analognom fotografijom. Član je HULU-a Split i HZSU-a.
Miljenko Marotti rođen je 1948. godine u Rijeci. Fotografijom se bavi od stu-dentskih dana, a aktivno izlaže od 2002. godine. Održao je 30 samostalnih izložbi i 50 zajedničkih izložbi. Više od 700 fotografija primljeno mu je 1100 puta na FIAP, PSA i UPI salonima, gdje je dobio 90 nagrada. Temeljem toga dobio je zvanje EFIAP/platinum od Federation Internationale del Art Photographique (FIAP). Dobitnik je nagrade „Tošo Dabac“ Fotokluba Zagreb. Njegov fotografski interes uključuje, life fotografiju, prirodu, arhitekturu. Ima zvanje Majstora fotografije Hrvatskog fotosaveza I. reda. Liječnik je, specijalist radiologije, sveučilišni profesor. Živi i radi u Zagrebu.
Mirjana Spajić Buturac rođena je u Vinkovcima 1978. godine. Diplomirala je u Osijeku 2002. godine i stekla zvanje profesorice matematike i informatike. Godine 2014. podiže svoje znanje o fotografiji na profesionalnu razinu, kada pod mentorstvom profesora Vladimira Šimunića stječe zvanje fotografa. Prvi put javno izlaže na Izložbi Koncertne rock fotografije 2013., u organizaciji Močvarnog laboratorija. Kao članica Fotokluba Zagreb sudjeluje na brojnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Tijekom 2020. godine eksperimentira ultraljubičastim svjetlima i motivima ulja u vodi. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja. Živi i radi u Zagrebu.
Erika Šmider rođena je 1942. godine u Zagrebu. Završila je Školu za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, na Odjelu likovne i tehničke obrade fotografije 1961. godine. Bavi se primijenjenom i umjetničkom fotografijom, a posebno je zanimaju teme krajolika, arhitekture, portreta i struktura. Samostalno izlaže od 1965., a skupno od 1960. godine, na mnogim domaćim i međunarodnim izložbama fotografije. Za svoje radove dobila je brojne nagrade i priznanja, od kojih se ističu: Srebrna plaketa “Zagreb” (1961.), Diploma na 10. međunarodnom triennalu fotografije u Zadru (1979.), Pohvala na Salonu fotografije u Dubrovniku (1979.), Brončana plaketa “Zagreb 82” – Muzej grada Zagreba (1982.), Priznanje na “Intergrafici” – Zagreb (1987.), Diploma na Međunarodnoj izložbi “Foto – Mundial”, Rovinj (1998.), Nagrada Tošo Dabac (2013.) i Nagrada za životno djelo Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske (2015.). Fotografije su joj objavljene u brojnim časopisima, stručnim izdanjima, monografijama, te na naslovnicama knjiga. Do sada je održala više od četrdeset samostalnih izložaba, te sudjelovala na brojnim skupnim respektabilnim tematskim, žiriranim izložbama i foto-manifestacijama u zemlji i inozemstvu. Članica je Foto-kluba “Zagreb” od 1960., ULUPUH-a od 1970. i LIKUM-a od 1971. godine. Živi i djeluje u Zagrebu.
Vinko Šebrek rođen je 1941. godine u Šebrekima kod Karlovca. Fotografijom se bavi od 1958. godine, najprije u srednjoj školi u Karlovcu i Foto klubu Karlovac, zatim u Fotokino klubu Brežice od 1971., te Fotoklubu Zagreb od 1995. godine. Deset godina bio je predsjednik Fotokino kluba Brežice te dvanaest godina predsjednik Fotokluba Zagreb. Priredio je 30 samostalnih izložbi fotografija u raznim mjestima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Engleskoj, Indoneziji i Japanu. Sudjelovao je na više od 100 skupnih izložbi i na 90 žiriranih međunarodnih izložbi fotografije u zemlji i svijetu. Piše stručne osvrte, liko-vne kritike i članke o autorima i njihovom stvaralaštvu u katalozima izložbi i medijima. Nositelj je počasnih zvanja: AFIAP i ESFIAP. Dobitnik je većeg broja državnih i strukovnih nagrada i priznanja, te zvanja počasnog predsjednika Fotokluba Zagreb za izniman doprinos uspjehu i promociji kluba u Hrvatskoj i svijetu. Trenutno je predsjednik Nadzornog odbora Fotokluba Zagreb, podpredsjednik Zagrebačkog fotokino saveza i član Savjeta Fotogalerije Dubrava Narodnog sveučilišta Dubrava, Zagreb. Počasni je član više fotografskih udruga: Fotokluba Čakovec, Centra vizualnih umjetnosti »Batana« iz Rovinja i Fotokluba Osijek, Fotokluba Maribor i Društva fotografa »Svit« Celje, Fotografskog društva »Fotoskupina 75« iz Gorice (Italija) i Fotokluba; Nufărul; iz grada Oradea (Rumunjska).
Goran Vranić rođen je 1964. u Zagrebu. Školu Primijenjene umjetnosti (Odsjek fotografije) završio je 1983. godine. U Muzeju za Umjetnost i obrt u Zagrebu radio je kao voditelj fotografskog ateljea od 1987. do 1996. godine. Član je ULUPUH-a od 1993. godine. Uz umjetničku izložbenu djelatnost intenzivno radi i primijenjenu fotografiju. Surađujući s istaknutim hrvatskim povjesničarima umjetnosti svojim snimkama opremio je brojna kataloška i monografska izdanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Moderne galerije, Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja Mimare, Umjetničkog paviljona, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Galerije Klovićevi dvori, Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu i brojnih ustanova i nakladnika diljem Hrvatske. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Aktivni je član Foto kluba Zagreb od 1990. U Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika djeluje od 1997. godine. Živi i radi u Zagrebu.
Miljenko Marotti
Marko Majstorović
Davor Curić
Silvija Butković
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
