Izložba Vladimira Blažanovića u Galeriji Vladimir Filakovac
U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 3. travnja u 19 sati izložba akademskog slikara Vladimira Blažanovića pod nazivom “Prema punini neizgovorenog”. Izložba je otvorena do 4. svibnja 2023., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
VLADIMIR BLAŽANOVIĆ
Prema punini neizgovorenog / Uskrs 2023. – 3. 4. – 4. 5. 2023.
PREMA PUNINI NEIZGOVORENOG
Čitaju li se dovoljno pozorno Evanđelja i ako se zaista želi pojmiti Isusov život, onda se uviđa, za ljudsko odnosno činjenično-povijesno shvaćanje, mnoštvo praznina. Ipak, ono što se ne zna, ne dolazi kao opterećujuća praznina, nego se u osluhivanju dokučuje snaga tajne neizgovorenog. Izgleda da je razmišljanju o sažimanju na bitno slikar Vladimir Blažanović posvetio pažnju općenito slikajući motive iz života Isusa iz Nazareta, i to na svoj prepoznatljiv način prikazujući teme: Posljednja večera, Golgota, Oplakivanje Krista, i dr. U primjeru Puta križa, drami koja je pokazala koliku žrtvu može podnijeti nedužnost i pravednost, a koji je Vladimir Blažanović predstavio reljefom u drvu (2018.), bijela praznina povezuje sukcesivne događaje i daje prostor imaginaciji. Urezivanjem u reljef nastojao ih je interpretirati sumarnim, pretežno ravnim, oštrim i manje zaobljenim crnim linijama ističući jedino zlatno-žute kružne aureole, oslobađajući opisa, ne samo konkretnih događaja kao i izražaja lica likova, nego i sažimajući u cjelini Put križa od osude Isusa na smrt do naznake Uskrsnuća. Dok su danas u uređenjima crkvi, u medijima i u religijskom turizmu prisutna mnoga izobličenja interpretacije Isusa, u bogatoj povijesti kršćanske umjetnosti i ikonografije riznica je originalnih primjera promišljene vizualizacije Isusa i njegova života u koju se vrijedi neprestano zaglēdati. Ako promatramo razvoj te ikonografije, uviđamo da su stvarani kanoni kako bi jasno naglasili temeljne simbole vjere. Nerijetko lišeni nepotrebne deskriptivne interpretacije donosili su nam univerzalno jer likovni jezik, kao i jezik Biblije, nije hermetičan i samo za povlaštene, nego, kazali bismo, može biti svima razumljiv, u svojoj jezgrovitosti uzvisiti duh. Crtajući i ugljenom na papiru, razne prizore iz Isusova života, čuda, Muku, do Uskrsnuća (2023.), Vladimir Blažanović želio je redukcijom naznačiti elementarno, obrisnim crnim linijama i bijelim plohama. Međutim, prizori uglavnom ne sadrže opise emocija na licima, kao i raspoloženja, ali su zadržali karaktere linija i strukture kompozicija slikarevih ranijih slika. Nameće se pitanje, koji je doista odnos današnjeg čovjeka prema biblijskoj stvarnosti, a o kojoj se niti evanđelisti, iznoseći suštinsko o Isusovu životu i smrti, nisu u svoje vrijeme usudili suviše deskriptivno pisati ne baveći se sporednim tričarijama i ne ističući ono što je na površini. Stoga je u Pismu uvjerljivo naznačen odnos svjetla i tame, dobra i zla, istine i laži. Nadalje, zašto je Vladimir Blažanović posvemašnjom redukcijom na liniju crteža, izuzev prizora Ozdravljenja slijepog od rođenja na kojem je „crnom maglom“ naznačio mrak sljepoće, toliko želio pojednostaviti ove prikaze? Stavlja li se time fokus na pitanje treba li o Isusu govoriti i slikati gakao da se zaposjelo znanje o njemu? Na to koliko ima različitih pa i iskrivljenih predodžbi o Bogu, živo je uputio teolog Karl Rahner, kasnije i Tomáš Halík, ali i niz drugih mislioca.
U figurativnom obliku istaknuta je naracija i stilizacija, a naglasak na nužnost kontemplacije ovom je prilikom slikar želio postići lirskim kolorističkim kompozicijama (2022./2023.) koje postavlja u korelaciju s prizorima iz Isusova života čime se stavlja težište na duh koji nadvisuje tjelesno i ne zarobljava se predmetnim. Nasuprot bjelini crteža, zvukom odzvanjaju susreti boja. Riječ je o ponajprije naglašenim primarnim, a onda i sekundarnim i tercijarnim bojama koje kroz kvadratne forme okvira slika u slici ističu pretežno u pravokutnim oblicima razne izražajne kontraste koji slikama daju živost, ali i mekoću. Gdjekad je naglašena crvena pored mračne crne, negdje će suprotstaviti žutu blijedo narančastoj i ugaslo zelenoj, nijanse plave crvenoj i zelenoj, drugdje će istaknuti crnu mrežu, nalik „podzemnom šahtu“ ili pak prirodne forme da će prizor asocirati na proljetni pejzaž. Postignuta ravnoteža nije rezultat racionaliziranja, nego u slikanju nađenih mjera boja i oblika. Riječ je o slikaru bliskoj tehnici tempere na papiru, a radovi su dio velikog slikareva intimnog dnevnika. Poput Isusova života, koji nasušno nadahnjuje njegov unutarnji život, i boje ga oplemenjuju i daju mu vedrinu. Premda s dobrom podlogom u teologiji stečenoj u franjevačkoj Bosni, Visokom i Sarajevu, ali i formalnom likovnom obrazovanju na zagrebačkoj Akademiji kao i misaonoj širini, Vladimir Blažanović ne pretendira ni intelektualiziranju. U radu se iskazao interesima za vrlo različite likovne medije i izraze ukupne moderne i suvremene umjetnosti. Prepoznati su i znakoviti uzori i susreti s izrazima drugih slikara jer slikar „nema za cilj afirmaciju jedinstva svog stila, već pronalaženje slike u suglasju s nepredvidivim izazovima slikovnog polja“, o čemu je pisala autorica njegove monografije, Margarita Sveštarov Šimat. Vladimiru Blažanoviću svakodnevni ustrajni rad daje sigurnost. On ne mistificira slikarski čin nego nastoji staviti naglasak na unutarnju dimenziju stvarnosti. Umjesto zadovoljavanja gotovim odgovorima, vrijedi misliti o riječima Tomáša Halíkakojima upućuje na tajnu, jer „i kada Bog za nas ostaje tajna, on nam otvara put do sebe“. O tom putu razmišlja ovaj slikar kad slika biblijske motive i kad slika lirske kolorističke kompozicije. Na takvu se putu u predanosti nužno otvaraju nova pitanja. A što je rad (kao i vjera) ako nema pitanja, i naravno, zdrave znatiželje?
Nevenka Šarčević
Popis izloženih radova:
1. Put križa, 2018., akril/rezbareno drvo, 4x(25×30 cm)
2. Put križa, 2023., ugljen/papir, 5x(70×88 cm)
3. Čudesni ribolov, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
4. Isus ozdravlja uzetoga, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
5. Isus pere noge učenicima, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
6. Isus utišava oluju, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
7. Judin poljubac, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
8. Navještaj Ivana Krstitelja, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
9. Ozdravljenje slijepca, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
10. Poziv Petra, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
11. Tko je bez grijeha?, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
12. Tko me to dotaknu, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
13. Uskrsnuće Lazara, 2023., ugljen/papir, 65×50 cm
14. – 20. Ciklus Meditacije 1 – 7, 2022., tempera/papir, 61×57 cm
21. – 30. Ciklus Meditacije I – X, 2023., tempera/papir, 65×47 cm
Vladimir Blažanović rođen je 1953. godine u Donjem Hasiću kod Bosanskog Šamca. Završio je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Diplomirao je 1981. godine slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Vasilija Josipa Jordana. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi. Djela mu se nalaze u privatnim i javnim zbirkama u zemlji i inozemstvu, te u sakralnim objektima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Godine 2006. izdana mu je likovna monografija Margarete Sveštarov Šimat u izdanju Art magazina Kontura. Godine 2010. dobio je 1. nagradu međunarodnog bijenala slikara i kipara – Mediteran 2010. Hrvatska, održanog u Splitu. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Uz štafelajno slikarstvo bavi se zidnim tehnikama, te vitrajem. Živi i radi Zagrebu.
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
