Izložba “Dubrava u objektivu 2” u Fotogaleriji Dubrava

U Fotogaleriji Dubrava, Dubrava 51 a, otvara se 6. lipnja u 19 sati skupna izložba “Dubrava u objektivu 2”. Izlagači su: Max Juhasz, Ivana Keser, Ivica Kiš, Ivica Lajtner, Nenad Martić, Goran Mehkek, Dijana Nazor Čorda, Slavka Pavić, Vesna Pleše, Neda Rački, Višnja Serdar i Vesna Špoljar. Izložba se može razgledati do 30. lipnja 2022., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.

DUBRAVA U OBJEKTIVU 2

6. 6. – 30. 6. 2022. 

Nenad Martić

Dubrava u objektivu 2

Dubrava je oduvijek bila prepoznatljivo radničko naselje koje je u samo nekoliko desetljeća doživjelo veliku preobrazbu i gospodarski procvat. Od siromašnog i opasnog kvarta na rubu grada pretvorio se u poželjno mjesto za život s puno zelenih površina.

Svjedoci smo koliko je u posljednje vrijeme porasla potražnja za stanovima u Dubravi. Zahvaljujući tramvajskoj pruzi do Dubca, koja je izgrađena na prijelazu stoljeća, komunikacija s centrom grada se poboljšala, nakon čega je ubrzo uslijedila gradnja brojnih trgovačkih centara i stambenih blokova. Stoga ne čudi što ćete po parkovima susresti mnogobrojne obitelji, što samo potvrđuje tvrdnju o stabilnom natalitetu kao uspješnom preduvjetu za razvoj lokalne zajednice. Kao što kineska poslovica kaže: Tko ima mnogo novca, a nema djece, nije bogat, a tko ima mnogo djece, a nema novaca, nije siromašan!

Također, vjera u Dubravi ima značajnu ulogu. I za vrijeme trajanja pandemija, sve crkve su bile otvorene za javnost. Nikakav strah nije pokolebao vjernike da propuste predragocjeno euharistijsko slavlje. Ljudi su ovdje svjesni svoje nesavršenosti, tako da tu duhovnu ravnotežu traže upravo u Božjoj prisutnosti, koja ih nadahnjuje i osnažuje, što rezultira dobrosusjedskim odnosima koji sve te tradicionalne vrijednosti odgovorno čuvaju i prenose s koljena na koljeno.

Brojna sportska događanja svjedoče o zdravom načinu života, ali i svim uspjesima na domaćoj i međunarodnoj sceni koje su postigli sportaši Dubrave u različitim disciplinama, od boksa, taekwondoa, do bacanja diska. Upravo taj borbeni duh, stvoren na krvi i znoju, od nekad nestašnih individua stvorio je mnoga slavna imena koja su svojim osvojenim medaljama i peharima ispisala nove stranice hrvatske povijesti i uspješno potaknula mlađe naraštaje da ne troše vrijeme uzalud na ulici, već da se smisleno bave sportskim aktivnostima u korist cjelokupnog društva.

Ono što se nikada nije promijenilo je iskren odnos prema voljenom klubu Dinamu, za kojeg cijeli kvart fanatično navija, o čemu svjedoče i brojni veliki murali. Sjetimo se samo okršaja u Grižanskoj ulici od prošle godine, između Bad Blue Boysa i navijača poljske Legije, koji su na kraju izvukli deblji kraj. Taj incident preplavio je sve medijske stupce kod nas i u svijetu, i nažalost, ne bi trebao zasjeniti sve ono pozitivno što se godinama gradilo i ulagalo u Dubravi, kao multikulturalnom naselju u kojem se poštuju različitosti.

Najveći problem Dubrave su kladionice u kojima ljudi, zbog teške ekonomske situacije, pokušavaju na krivi način prebroditi životne nedaće. Ta nekontrolirana ovisnost je bolest suvremenog društva koja je, nažalost, zahvatila sve pore društva, a u kojoj se gubi osjećaj za odgovornost, ugrožavajući pritom egzistenciju i normalno funkcioniranje cjelokupnih obitelji.

Začudili biste se koliko samo ima brojnih, talentiranih umjetnika različitih profila, koji od djetinjstva žive u Dubravi, a ima i onih koji su tu pronašli svoje novo utočište. I ova izložba, koja je organizirana u sklopu manifestacije Dani Dubrave i programa Likovni život Dubrave, svjedoči o tom neobičnom fenomenu. Od dvanaest pozvanih autora, njih dvoje je iz Dubrave.

Izložba Dubrava u objektvu 2 omogućila je nadarenim fotografima da zabilježe svojim fotoaparatima njezine ljepote i specifičnosti u kojima se ističu slučajni prolaznici, urbani krajobrazi, te suvremene i tradicionalne građevine. Svi autori, Max Juhasz, Ivana Keser, Ivica Kiš, Ivica Lajtner, Nenad Martić, Goran Mehkek, Dijana Nazor Čorda, Slavka Pavić, Vesna Pleše, Neda Rački, Višnja Serdar i Vesna Špoljar, imali su potpunu slobodu da odaberu teme vlastitih interesa i da na kritičan način progovaraju o kvartu koji u sebi pomiruje toliko različitosti. Tako su autori pronašli inspiraciju snimajući trgovine s jeftinom robom blizu Konjšinske ulice, zalazak sunca nad Dubravom, stare potleušice u Čučerju, koje ponosno strše kao živi spomenici minulih vremena, groblje na Miroševcu, sa svom svojom prepoznatljivom atmosferom, dijelove Pionirskog grada, koji godinama čekaju obnovu, arhitekturu Garden Malla, Kliničke bolnice Dubrava, DV Medo Brundo i Kulturnog centra, zatim kladionice, koje su rasprostranjene uzduž Avenije Dubrava i koje punom parom rade u vrijeme ekonomske krize, pa sve do velikih murala posvećenih herojima Domovinskog rata, kao i voljenom klubu Dinamo, i brojnim vjernicima u prepunim crkvama.

Na svim fotografskim slikama osjeća se jedan uzlet koji je očigledno uzrokovan popuštanjem mjera protiv pandemije, gdje su se i autori, kao i protagonisti na njihovim ovjekovječenim uradcima, opustili. Život kakav poznajemo, na svu sreću, ponovo se vraća u normalu. Poznato je da je sloboda preduvjet za stvaranje vrhunske umjetnosti, o čemu nam i ova specifična tematska izložba svjedoči svojom ekspresijom i autentičnošću.

Svebor Vidmar

Dijana Nazor Čorda

Ivica Lajtner

Slavka Pavić

Max Juhasz rođen je 1967. godine u Vukovaru. Fotografirati počinje kao dokumentarist tijekom rata za Hrvatsku neovisnost 1991. godine. Izlagao je samostalno i na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu a portfolio mu je objavljivan u uglednim domaćim i inozemnim časopisma te online magazinima za umjetničku fotografiju. Osnivač je i član fotografskog kolektiva KADAR 36, te član Hrvatskoga društva likovnih umjetnika. Do sada je izdao tri autorske knjige fotografija. Živi i radi u Zagrebu.

Ivana Keser rođena je 1967. godine u Zagrebu. Bavi se multimedijalnom umjetnošću, esejizmom, performansom, fotografijom, filmom i umjetničkim istraživanjem. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, obranila znanstveni doktorat s temom iz filmologije na Poslijediplomskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao vizualna umjetnica ostvarila je preko stotinu samostalnih i grupnih izložbi u relevantnim institucijama; muzejima, galerijama, na bijenalima te umjetničkim manifestacijama: u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA), u Muzeju moderne umjetnosti u Beču, u Irskom muzeju moderne umjetnosti u Dublinu, u Muzeju moderne i suvremene umjetnost u Ženevi (MAMCO), u Muzeju suvremene umjetnosti (MUSAC) u Leonu, Španjolska; ZKM-u (Karlsruhe) i drugdje. Umjetnički rad valoriziran joj je i kontekstualiziran u nekoliko svjetskih i domać́ih povijesnih pregleda, antologija, knjiga i udžbenika. Izvanredna je profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti. Vanjska je predavačica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te na Poslijediplomskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje znanstvene radove, autorica je knjige Film esej (2013). Živi u Zagrebu.

Ivica Kiš rođen je u Zagrebu 1948. godine, u obitelji fotografa. Školovao se u Zagrebu. Nakon mature, po završetku VIII. gimnazije “Trešnjevka”, 1966. godi-ne upisao je studij arhitekture na Arhitektonskom fakultetu. Zvanje fotografa stekao je 1967. godine, u Školi učenika u privredi. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu 1974. godine, u klasi prof. Božidara Rašice. Od 1974. do 1988. godine radio je u operativi, pripremi, birou za unaprjeđenje i razvoj tehnologije i projektnom birou G.P. “Tehnika” te na Odjelu za graditeljstvo i urbanizam Općine Novi Zagreb i Općine Maksimir. Od 1988. godine je nastavnik struke – profesor u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, a od 2003. godine u zvanju višeg asistenta predaje i na Odjelu za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Snima analognim kamerama od 1956., kamerama opskurama vlastite konstrukcije od 1995. i digitalnim kamerama od 1996. godine. Fotografske slike snimane kamerama opskurama izlaže od 1996. u domovini i u inozemstvu. Projekt revitalizacije kamere opskure, kao svjetske likovne baštine, pod nazivom „©ame®@ obs©u®@ pola milenija poslije“ započinje 1997. nizom predavanja i radionica, te s deset samostalnih izložbi slika snimanih kamerama opskurama vlastite konstrukcije. Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i u svijetu i predstavljao Hrvatsku na svjetskoj smotri fotografije FOTOFO u Bratislavi 2000. godine. Projekt revitalizacije kamere opskure finalizira objavljivanjem priručnika za nastavnike likovnog i tehničkog odgoja „CAMERA OBSCURA“ 2007. godine, u nakladi „Školske knjige“. Knjiga je, programom za polaganje stručnog ispita za zvanje fotografa u Hrvatskoj, uvrštena na popis obvezatne literature za usmeno polaganje stručnog ispita. Član je ULUPUH-a od 2007., a HDLU-a od 2013. godine. Živi u Zagrebu. Održava predavanja i radionice ©ame®@ obs©u®@.

Ivica Lajtner rođen je u Zagrebu 1950. godine. Fotografijom se profesionalno bavi od 1971. godine. Radio je u Večernjem listu, Politici, Jutarnjem listu, Areni, Globusu, Playboyu te je bio dugogodišnji urednik fotografije u glasilu Ministarstva unutarnjih poslova Halo 92. Objavljivao je fotografije u znanstvenim i stručnim časopisima: Ekološki glasnik, Priroda i Natura Croatica. Njegovi radovi objavljeni su u monografijama: Bit ćete mi svjedoci – Ivan Pavao II. ponovno u Hrvatskoj, Ranjena Crkva u Hrvatskoj i Prirodna baština Hrvatske. Objavio je i tri fotomonografije o Karlovačkoj županiji: Mostovi Karlovačke županije, Utvrde i kurije Karlovačke županije i Crkve Karlovačke županije. Član je ULUPUH-a i Hrvatskog novinarskog društva. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi u Zagrebu.

Nenad Martić rođen je 1951. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao na odsjeku likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji. Na samom početku umjetničkog djelovanja bavio se stripom, dok se cijeli svoj profesionalni vijek bavi ilustracijom i dizajnom. Godine 1991. pokreće grafički studio „Dva M“. Fotografijom se počinje baviti 2010. godine. Naročito voli raditi fotografije ljudi uklopljenih u okoliš (street fotografiju) i digitalno manipuliranu fotografiju. Član je Foto-kluba Zagreb i ULUPUH-a. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je preko 100 nagrada i priznanja, od toga 25 zlatnih medalja na FIAP-ovim međunarodnim natječajima. Finalist je Sonny World Cup-a (2015. i 2016.) i Merit Medal – HIPA natječaja (2017.). Godine 2019. bio je dobitnik Grand Prixa – Fernando Soprano i Nagrade Tošo Dabac te je iste godine proglašen najboljim autorom na „Zagreb salonu 2019.“. Također je dobitnik FIAP-ovih zvanja: AFIAP (2018.), EFIAP (2019.), EFIAP bronze (2020.) i EFIAP silver (2021.).

Goran Mehkek rođen je 1967. godine u Zagreb. Fotografijom se bavi od 18. godine. Od 1993. godine zaposlen je u Večernjem listu kao fotoreporter. Od 1998. godine zaposlen je u Jutarnjem listu. Fotografskoj agenciji Cropix pristupio je 2007. godine. Izlagao je na više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Od brojnih nagrada i priznanja koje je dobio za svoj rad treba istaknu-ti: Grand prix Zagreb Salona 2004. godine, te je proglašen fotoreporterom 2014. godine po izboru Fotoreportera Hrvatske. Živi u zagrebačkoj Dubravi.

Dijana Nazor rođena je 1971. godine u Splitu. Godine 1990. maturirala je u Školskom centru za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirala je 1995. godine na Fakultetu prirodoslovnomatematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, danas Umjetnička akademija, te stekla zvanje profesora likovne kulture – restauratora. Doktorirala je na poslijediplomskom doktorskom umjetničkom studiju Slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine pod mentorstvom red. prof. art. Igora Rončevića i izv. prof. dr. sc. Jane Žiljak Gršić. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 2006. stručno se usavršavala na dvomjesečnom rezidencijalnom boravku u Parizu, u atelijerima Cité Internationale des Arts. Od 2007. voditeljica je likovnog programa Međunarodnog uličnog festivala Cest is d’Best, unutar kojega je autorica i voditeljica na tri projekta: Međunarodnog festivala umjetničkih zastavica, 2009. – 2017., Festivala umjetničkih naljepnica Art Walk, 2012. – 2016., Cestklupaonice od 2017., te je suautorica Najfotografije Cest is d’Best od 2009. godine. Koautorica je nekoliko udžbenika za likovnu kulturu. Zaposlena je u Hrvatskom restauratorskom zavodu od 2004. godine. Dobitnica je više nagrada, priznanja i pohvala za umjetnički rad. Nositeljica je počasnog zvanja AFIAP Međunarodne federacije fotografskih umjetnosti od 2013. godine. Članica je HDLU-a, InSEA-e, Fotokluba Zagreb (2003. – 2011.), IIC-Hrvatske grupe i Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. Živi i radi u Zagrebu

Slavka Pavić rođena je 1927. godine u Jajcu. Mladost je provela u Daruvaru. Godine 1946. upisala je studij ekonomije u Zagrebu, gradu u kojem se trajno na-stanjuje. Vještinu crno-bijele fotografije svladala je uz poduku profesionalnog fotografa i supruga Milana Pavića, snimivši kasnije niz antologijskih djela. Članicom Fotokluba Zagreb postaje 1951. godine, kada ujedno počinje javno izlagati. Od 1961. nositeljica je počasnog umjetničkog zvanja Fotoamater I. klase, dodijeljenim joj od strane Fotosaveza Hrvatske, dok ju je 2005. godine Upravni odbor Fotokluba Zagreb proglasio istaknutim izlagačem Fotokluba Zagreb. Jedna je od osnivačica Ženske sekcije Fotokluba Zagreb, osnovane 1973., te je dobitnica Nagrade Tošo Dabac 1990. godine. Proglašena je počasnom članicom Hrvatskog fotosaveza 2009., počasnom članicom ULUPUH-a 2013., te počasnom članicom Fotokluba Rijeka 2014. godine. Iste godine, u nakladi Muzeja grada Zagreba, u kojem je održana njena velika retrospektivna izložba, objavljen je monografski katalog autorice Ive Prosoli. U izdanju Hrvatskog fotosaveza, 2015. godine izašla je njena monografija, pod nazivom „Slavka Pavić: subjektivna fotografija“, autorice Branke Hlevnjak. Godine 2021. proglašena je počasnom građankom Grada Daruvara. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Radovi joj se nalaze u Zbirci hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju grada Zagreba, Muzeju suvremene umjetnosti, Etnografskom mu-zeju u Zagrebu, Zbirci Galerije Badrov. Svoje je fotografije objavljivala u brojnim časopisima i revijama. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. Živi u Zagrebu.

Vesna Pleše rođena je u Rijeci 1955. godine. Diplomirala je ekonomiju. Fotografija joj je već dugi niz godina dragi hobi i sredstvo izražavanja, kojemu se bez obzira na povremene prekide uvijek i redovito s radošću vraća. Sudjelovala je na mnogim natječajnim i skupnim izložbama fotografije u zemlji i svijetu na kojima je osvajala vrijedna priznanja i nagrade. Članica je Fotokluba Zagreb. Živi i radi u Zagrebu.

Neda Rački rođena je 1949. godine u Zagrebu. Diplomirana je ekonomistica, članica Fotokluba Zagreb od 2009. i Fotokluba Rijeka od 2017. Od studenog 2020. godine tajnica je Fotokluba Zagreb. Fotografijom se aktivno bavi od 2007. godine od kada s uspjehom sudjeluje na nacionalnim i međunarodnim natječajima i salonima. Za svoje fotografije osvojila je više od 300 nagrada i 3 Grand Prix-a (Španjolska, Hrvatska), a tri puta je proglašena najuspješnijim autorom salona (Slovenija, Makedonija, Dominikanska Republika). Dobitnica je godišnje nagrade za fotografiju „Tošo Dabac” za 2013. godinu. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Godine 2019. stekla je počasno zvanje EFIAP/d1 kao jedina fotografkinja koja je nositelj tog zvanja u Hrvatskoj. Voditeljica je izlagačke sekcije Fotokluba „Zagreb“, te piše tekstova za kataloge i ostale tiskane materijale. Živi u Zagrebu.

Višnja Serdar rođena je 1942. u Zagrebu, gdje 1962. godine završava Školu primijenjene umjetnosti, Foto odjel (prof. Fizzi). Od 1963. do 1968. godine studira povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i radi na Institutu za povijest umjetnosti. Od 1968. do 1972. godine živi i radi u Švicarskoj. Od 1973. postaje članicom ULUPUH-a, a HZSU-a od 1978. godine, te otad djeluje kao samostalni likovni umjetnik. Snima za brojne kataloge skupnih i samostalnih izložbi, za likovne monografije, knjige i udžbenike. Od 1991. do 1993. godine sudjeluje u akciji „ALKER“. Surađuje s dnevnim i tjednim novinama, revijama i časopisima, snima za plakate i omotnice ploča. Samostalno izlaže od 1975. godine u Zagrebu, Varaždinu, Sisku, Karlovcu i Malinskoj. Živi i djeluje u Krku i Zagrebu.

Vesna Špoljar rođena je 1955. godine. Po zanimanju je profesor engleskog i hrvatskog jezika i književnosti. Fotografijom se bavi dvadesetak godina. Članica je Fotokluba Zagreb i Fotokluba Kadar iz Slavonskog Broda. Od 2017. godine nositeljica je počasnoga zvanja AFIAP (Artiste FIAP) Međunarodne federacije fotografske umjetnosti. Izlaže na mnogim skupnim izložbama kod nas i u svijetu, a priredila je i 14 samostalnih, od kojih jednu u Francuskoj (Lauris, Provansa), a ostale u Hrvatskoj. Na recentnim izložbama predstavlja svoje omiljene koncepte, većinom fotografi-je višestrukih ekspozicija, metaforičkih zapisa i poruka, a pod nazivom “Herbarij snova” i “Intimna priča”. Radovi joj se objavljuju u raznim publikacijama, kao npr. knjigama i časopisima. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja.

Višnja Serdar

Vesna Pleše

Vesna Špoljar

Ivana Keser

Goran Mehkek

Max Juhasz

Neda Rački

Ivica Kiš

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros