Skip to content

Izložba Jadranke Pausić u Galeriji Kontrast

U Galeriji Kontrast, Dubrava 51 a, otvara se 9. svibnja u 18 sati izložba slika Jadranke Pausić pod nazivom “Obojena pjesma”. Izložba je otvorena do 2. lipnja 2022., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan. 


JADRANKA PAUSIĆ

Obojena pjesma – 9. 5. – 2. 6. 2022. 

PRVA SAMOSTALNA IZLOŽBA U ZAGREBU

Ima više vrsta ljubavi (citat iz životopisa): prema obitelji, folkloru, pjesmi, plesu, prirodi, planinarenju, a ponajviše prema bojama i slikarstvu…

Jadranka Pausić, u izvjesnoj prekretnici života, u terapeutske svrhe počinje slikati.

Kao što kaže Arthur Schopenhauer: „Umjetnost je tješiteljica“… To je i moje osobno geslo – to postaje shvatljivije, kad i drugi tako poimaju… što je i ovdje slučaj…

Od 2014. godine, osim što je sudjelovala na brojnim likovnim kolonijama i na nekoliko skupnih izložbi u Hrvatskoj, imala je i 2 samostalne izložbe održane u Sloveniji.
Slike na ovoj izložbi su galerijskih formata, vrlo bogatog i raznovrsnog opusa, s prikazima prirode, pejsaža – žanr scena s prikazima ljudske figure – gdje ne oskudijeva – često u izvjesnom metafizičkom, ali i alegorijskom značenju, na primjer: „Djevojka u polju lavande“, „Ukroćen“ – slika je gotovo monokromatska s diskretno naglašenim inkarnatom na njenim rukama i toplinom orme na konjskoj glavi za koju će možda primiti i nekud povesti konja?! Tu se autorica svjesno poigrava sugestijom na promatrača.

Jedan od portreta iznenađuje svojim matisovskim (Matisse, francuski slikar) kolorističkim pristupom interpretacije primjenom komplementarnih partija – velikih površina obojenja na licu.

Vrlo su slikovita crvena neba, njena vječna inspiracija, s pitanjem promatraču da li je to izlazak ili zalazak: most, dalmatinska kamena crkvica, zalazak na moru s galebom, planinski potok, pogled kroz val, itd. Crkvica, stijene, kamenje, val, djeluju impresivno s intencijom sugestivnog ostvarenja trodimenzionalnosti. Ispupčeni reljef krova, stijene, kamenje, djevojka u nošnji, gotovo sugestivno izlaze iz ravnine slike.

Koliko god se renesansa naporno trudila da prikaže sliku sa što većom dubinom, primjenjujući monokularnu perspektivu (često puta prenaglašeno), autorica u svom umjetničkom ostvarenju nastoji i uspijeva dio slika iz opusa, svojom tehnikom kombiniranih materijala, izvući izvan okvira.

Posebno zanimljiva perspektiva primijenjena je na ovoj izložbi na slici s crvenim nebom, most koji se sužava (konvergira) prema točki nedogleda, beskraja…

Brojne su slike Venera rođenih iz morske pjene, zar te elemente jedna slika s ove izložbe ne posjeduje? Ista slika „Djevojka u pjeni” vuče asocijaciju na „Ikar na hridi“ – njegov pad, našeg velikog slikara Vlahe Bukovca – samo što kod Bukovca Ikar leži potrbuške.

Slika stare dalmatinske kuće u nekim partijama, naročito poleđine i zadnjih planova, gotovo sliči na sezanovsko (Cezanne, francuski post-impresionistički slikar) shvaćanje i interpretiranje, kao što je njegov rad Pogled na Sainte-Victoire (planina na jugu Francuske, s pogledom na Aix-en-Provence).

Ženske osobe su prikazane u znaku zamišljenosti i čežnje.

Budući da je Jadranka veliki ljubitelj prirode i planinarenja, nije ni čudo da istoj prilazi s velikom dozom poštovanja, kao i subjektivnim osjećajem to-pline prikaza, što interpretira vještim koloritom, ne samo stijena, mora ili neba, nego i flore i likova, ukoliko su na slici prisutni.

Sve u svemu, nijedna nas slika ne ostavlja ravnodušnima. Svaka u nama izaziva uzbuđenje, na svoj način.
Talijanski jezik ima fino razrađenu terminologiju za područje slikarstva, na primjer: maestria, frescheza, sfumato, primavistva, vaghezza, potonje što znači milina i prijatnost.

Upravo ova izložba može upotrijebiti navedenu terminologiju i ona joj doprinosi.

Nedeljko Tintor, akademski slikar

Popis izloženih radova:
1. Konj u Grand Canyonu, 2017., akril/platno, 60×80 cm
2. Trag u beskraju, 2018., kombinirana tehnika/platno, 50×70 cm
3. Čamac, 2018., kombinirana tehnika/platno, 50×70 cm
4. Galeb u suton, 2018., akril/platno, 100×70 cm
5. Djevojka u pjeni, 2018., akril/platno, 80×60 cm
6. Kroz stjenovita vrata, 2018., kombinirana tehnika/platno, 60×80 cm
7. Žetva lana u Čiču, 2018., akril/platno, 40×50 cm
8. Apostolske stijene, 2020., kombinirana tehnika/platno, 50×70 cm
9. Potok Paklenica, 2020., kombinirana tehnika/platno,50×70 cm
10. Slunjanka, 2020., kombinirana tehnika/platno, 80×60 cm
11. Čežnja, 2021., akril/platno, 70×50 cm
12. Ljubi svoj kamen, 2021., akril/platno, 40×50 cm
13. Potok u suton, 2021., akril/platno, 50×40 cm
14. Tužna, 2021., akril/platno, 50×40 cm
15. Bezbrižno, 2021., akril/platno, 60×60 cm
16. Tamo negdje si ti, 2021., akril/platno, 70×50 cm
17. Djevojka u polju lavande, 2021., akril/platno, 40×50 cm
18. Samo Nina, 2021., akril/platno, 50×40 cm
19. Lidija, 2022., akril/platno, 70×50 cm
20. Most bez kraja, 2022., akril/platno, 50×70 cm
21. Stari grad Slovin, 2022., kombinirana tehnika/platno, 40×50 cm
22. Val, 2022., kombinirana tehnika/platno, 60×40 cm
23. Dalmatinska kapelica, 2022., kombinirana tehnika/platno, 40×50 cm
24. Jugo će kažu, 2022., kombinirana tehnika/platno, 40×50 cm
25. Snaga kapi, 2022., kombinirana tehnika/platno, 50×40 cm
26. Kako dalje, 2022., akril/platno, 50×60 cm
27. Ukroćen, 2022., akril/platno, 60×50 cm
28. Preko lavande do obzora, 2022., akril/platno, 60×50 cm
29. Plameni suton, 2022., akril/platno, 40×50 cm
30. Nevera, 2022., kombinirana tehnika/platno, 50×40 cm
31. 34 skale do sreće, 2022., kombinirana tehnika/platno, 40×30 cm
32. Piano samo za tebe, 2022., akril/platno, 70×50 cm
33. Na izvoru Slunjčice, 2022., akril/platno, 30×40 cm
34. Galeb i ja, 2022., akril/platno, 50×40 cm
35. Marko, 2022., akril/platno, 40×30 cm
36. Petar, 2022., akril/platno, 40×30 cm

Jadranka Pausić rođena je 1964. godine u Bjelovaru. Majka i otac po struci su bili učitelji te zbog njihove profesije već s 2 godine starosti seli u malo kordunaško mjesto Furjan, a potom u Lađevac, u kojem završava osnovnu školu. Srednju pedagošku školu završava u Slunju, a na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je predškolski odgoj 1985. godine. Vrlo rano je pokazivala sklonost ka umjetničkom izražavanju. Zanimljivo je iz današnje perspektive da to umjetničko izražavanje nije bilo u polju likovne umjetnosti, nego u domeni dramskog stvaralaštva, novinarstva i pisanja literarnih radova. Koautorica je etnografske monografije o mjestu Lađevac, u kojem je provela djetinjstvo, a promocija knjige se očekuje uskoro. Prve slikarske poteze napravila je 2014. godine. Do sada je sudjelovala na brojnim slikarskim kolonijama, najčešće humanitarnog karaktera. Svoje radove je predstavila na nekoliko skupnih izložbi u Republici Hrvatskoj i izvan nje (dvije samostalne izložbe u Sloveniji). Ovo je njezina prva samostalna izložba u Republici Hrvatskoj, a inspirirana je nebom i prirodom, kao i emocijom i senzualnošću žene.

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros