Izložba Melinde Kostelac u Galeriji Vladimir Filakovac
U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 17. siječnja u 19 sati izložba akademske grafičarke Melinde Kostelac pod nazivom “Prekozemnost”. Izložba je otvorena do 10. veljače 2022., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.
MELINDA KOSTELAC
Prekozemnost – 17. 1. – 10. 2. 2022.
Prekozemnost
Umjetničko djelovanje grafičarke Melinde Kostelac u kontinuitetu je posvećeno istraživanju i težnji za invencijama unutar grafičkog medija, koje se, međutim, ne svodi na forsirani izlazak iz tradicionalne grafike, već se, štoviše, uvijek kreće oko ideje kako tradicionalne grafičke tehnike dubokog i plošnog tiska i dalje nisu dovoljno istražene i iskorištene u svojim tehničkim i vizualnim mogućnostima. Posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na spajanju medija umjetničke knjige, grafičkih listova i vlastitih autorskih tekstova, stvarajući nedjeljivu umjetničku cjelinu – pa čak i grafički objekt –čime dostojno nastavlja značajan i obvezujući niz suvremenih hrvatskih grafičarki koje su koncept umjetničke grafičke knjige podigle na sasvim novu razinu: Zdenke Pozaić, Nevenke Arbanas i Maje S. Franković.
Iza zbirnog naziva izložbe “Prekozemnost” umjetnica predstavlja osam umjetničkih knjiga, grafičke listove i kratke istinite autorske priče. Svaka priča ima svoju težinu i označena je brojem. Neke od priča imaju podnaslov i sve su neposredna svjedočanstva događaja iz stvarnog života, dok su neki od tekstova introspektivne naravi, a u većini priča glavne su protagonistice žene.
Knjige su ručno uvezene šivanjem, u tehnici japanskog uveza, kao unikati, a korice su također većinom presvučene grafikama izvedenima u dubokom tisku, umjetnom baršunu i knjigoveškoj tkanini. Okomite ili horizontalne po formatu, sadrže po jednu iznimno dojmljivu priču.
Kako u umjetničkim knjigama, tako i na grafičkim listovima, autorica istražuje granice dubokog tiska u netoksičnim tehnikama, stoga koristi suhu iglu, kolagrafske postupke nanosa lijepljenjem različitih tanjih i atipičnih materijala na grafičku ploču, a to se najviše odnosi na slojeve finog pijeska kojima dobiva žestoki gestualni prostor, u tradiciji Tàpiesove gestualne apstrakcije. Pritom se također referira na Hartunga, te na sve autore koji u svojem izričaju koriste moment snažnih kaligrafskih nanosa – bilo u grafici ili širem pojmu likovnih medija, stoga koristi i uljno pero pri razradi pojedinih grafika. Zatim kombinira slagarska slova, tiskajući ih u meta-narativnim šiframa uz pomoć mješavine s pijeskom, kojima stvara dublju akustiku i ikonografiju na slojevima grafičkih listova.
Melinda Kostelac vratit će se i tehnici prijenosa fotografije i digitalnih ispisa u kolagrafiju, koje je kao vlastiti izum prezentirala na 8. hrvatskom trijenalu grafike,no umjetničke knjige koje je tada prezentirala nisu uopće bile prepoznate kao nešto što predstavlja nove metode grafičkog izričaja. Fotoprijenos je, naime, nomadski hibridni pristup kojim se putem sita na podlogu prenosi sloj paste sličan foto-klišeju.
Svi grafički listovi većinom su apstraktnog predznaka, ali stvaraju slojevito sazvučje s pričama i prostorom “Prekozemnosti”. Prekozemnost je riječ ili pojam koji će nas možda asocirati na Tolkiena, ali ga je Melinda dopunila te on „određuje (označava) prostor u kojemu individua postepeno uviđa da njegov bitak nema granica, niti ga više može odrediti nešto što ga ograničava, već neprestanim spoznajama migrira u međupovijesni prostor, čime se postepeno dematerijalizira kako bi pustio prostor novom prizoru i odčitao te arhivirao tragove jedinstvenog antropološkog i neponovljivog u procesu života.“ (M. Kostelac). Stoga mnoge od navedenih “migracija” predstavljaju put prema unutra, s potpunom prisutnosti u stvarnom fizičkom svijetu. Umjetnica će primijetiti kako se „valjda tako svaka intelektualna duša oslobađa granica i determinanti koje nanose odrednice suvremenog društva, a koje nosi masku neograničene slobode i raspoloživosti svega zamislivog“.
Stoga autorica gradi svoje grafičke listove manje kao doslovne ilustracije priča, a više kao nezavisne mistične prikaze i kadrove koji teku kao apstraktni okviri narativa prirode, biljnog i životinjskog svijeta, krupnih ili širokih kadrova koji podsjećaju na prapočetak, ove ili bilo koje planete na kojoj je život čista vizualna svečanost lišena “civilizacije”. Time se nadovezuje ulančano na svoje ranije grafičke cikluse, što će posebno doći do izražaja u drugoj skupini grafika s monumentalnim ritmom debla koje podsjećaju na palme i duboku ikonografiju tog stabla, držeći signale s ciklusom grafika „Hortikulture stanja“ (2011.).
Tu su, zatim, prikazi fiktivnih mapa – skupina grafika koje svojom gamom plavih i smaragdno zelenih tonova žele sugerirati ljepotu ilustracije fikcije, nepoznatih prostora i zemljovida, kojima se tek treba posvetiti nečija budućnost, „nešto kao Biedermayer 21. stoljeća ili individualno otkrovenje“ (M. Kostelac). Uvijek u djelima ove grafičarke postoji dublji meditativno-ontološki sloj, kao i sklonost mističnom tumačenju višedimenzionalne stvarnosti koja nas okružuje, ali i snažna potreba da se umjetnička grafička knjiga s pričama, teksturama i bojama doživljava totalno sinestezijski.
Važno je naglasiti kako se umjetnica ne bavi samo stvaranjem novih i drugačijih autorskih prostora unutar sinteze grafike i teksta, već ju zanima izvornost umjetničkog djela, kao i vraćanje taktilnosti u današnjem virtualnom svijetu: zato tako sustavno tiska grafičke knjige koje se mogu i smiju pipati i listati. „Ja kao autorica želim da se priče čitaju, da se u ljudima rađaju novi prekozemni prostori, da se u svakog usadi jedna palma kojom svaki pojedinac stvara svoju orijentaciju”.
No, neće pobjeći od virtualne digitalne stvarnosti, već u njoj nalazi nove mogućnosti primjene umjetničkih koncepata i prezentacije vlastita umjetničkog creda. Stoga je deveta knjiga izvedena i deklarirana kao prva VR (virtualna) umjetnička knjiga, „Prekozemnost perjem“.U virtualnom prostoru, uz pomoć VR naočala, gledatelj postaje čitatelj-šetač koji se kreće između četiri velike sfere, poput planeta na sunčanoj svjetlosti. Rečenice poput prstenova teku preko sfera i navode osobu da sama slaže kratku poruku intimne naravi u cjelinu, krećući se oko sfera. Jedna je od četiri sfere crna. Ona drži jednu poruku i u njoj je svaki promatrač pozvan ostaviti sve iz prošlosti, ukoliko želi iskreno voljeti onoga koga je prepoznao/la. Video-rad koji će se projicirati je „one take“ takve šetnje virtualnim prostorom koji simulira knjigu.Knjigouvez VR knjige, prema riječima umjetnice, jest ljudski pogled i slobodnog je kretanja. Time se vrlo suptilno zaokružuje cijela ideja prezentacije umjetničkih grafičkih knjiga, gdje je i dalje dopušteno sanjati i maštati, letjeti Prekozemljem, tragati za drevnom vještinom tiskanja grafika i uvezivanja papira, za knjigama iz kojih lete priče i umataju nas u nove dimenzije smisla i sjećanja.
Iva Körbler
GRAFIČKI LISTOVI
„Prekozemnost_Maps_Modro i zeleno”/D30, poliptih, 6x100x70 cm, duboki tisak, kolografija, Fabriano 285 gr, Avorio, 2022.
“Prekozemnost T10, točke, pjege, mrlje“, poliptih, 6x70x100 cm, duboki tisak, kolografija, Fabriano 220 gr, Rosaspina, 2022.
„Prekozemnost_noću/ E10“, 70×100 cm, duboki tisak, kolografija, Fabriano 285 gr, Avorio, 2022.
„Prekozemnost_Palms, 70×100 cm, duboki tisak, kolografija, Fabriano 285 gr, Avorio, 2022.
„Prekozemnost_Matches_8“, 2x70x100 cm, duboki tisak, kolografija, Fabriano 285 gr, Avorio, 2022.
„Prekozemnost_12“, 70×100 cm, duboki tisak uljnim postupkom, kolografija, Fabriano 285 gr, Avorio, 2022.
„Prekozemnost_Z/T150“, 70×100 cm, duboki tisak, kolografija, Fabriano 285 gr, Avorio, 2022.
UMJETNIČKE KNJIGE – japanski uvez, unikati
„Madonna del mare ili priča o nestajanju“, umjetnička knjiga, ručni japanski uvez, duboki tisak, digitalni tisak 2020., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana. 40×33.5 cm
„Raskrižja, krsnici, Bak, Lulu“, umjetnička knjiga, ručni japanski uvez, duboki tisak, digitalni tisak. Litografija, 2020., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana, 33.5×40 cm
„Studeni, intermezzanin, veljača“, umjetnička knjiga, ručni japanski uvez, duboki tisak, digitalni tisak 2020., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana, 33.5×40 cm
„Katičine pjege“ umjetnička knjiga, ručni japanski uvez, duboki tisak, digitalni tisak 2020., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana, 33.5×40 cm
„Prekozemnost 1402_ona_Druga_Ana“, ručni japanski uvez, duboki tisak, digitalni tisak 2020., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana 33.5×40 cm
„Točke Velika Arkana“, umjetnička knjiga, ručni japanski uvez, duboki tisak, digitalni tisak 2020., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana, 33.5×40 cm
„Sigurna kuća“ umjetnička knjiga, ručni japanski uvez, duboki tisak, digitalni tisak 2020., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana, 40×33.5 cm
„Nejasno“, umjetnička knjiga, ručni japanski uvez, duboki tisak, digitalni tisak 2020., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana, 40×33.5 cm
VR UMJETNIČKA KNJIGA
„Prekozemnost perjem“, one take interaktivnog VR pogleda, video 1080, 6:08 min., autorica teksta: Melinda Kostelac, sva prava pridržana, tehnička izvedba VR; Marko Mrvoš., 2020.
Melinda Kostelac rođena je u Rijeci. Diplomirala je kao profesor likovne kulture 1996. godine na Odsjeku za likovne umjetnosti Pedagoškog fakulteta u Rijeci, specijalizirajući medij grafike. Na poslijediplomskom studiju grafike Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani 2005. godine stekla je titulu magistra umjetnosti u klasi Lojze Logara. Status samostalnog umjetnika stekla je 2002. godine. Doktorantica je poslijediplomskog doktorskog studija grafike Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Bilježi preko 200 skupnih i samostalnih izlaganja u Hrvatskoj i inozemstvu, te je više puta nagrađivana za područje grafike. Autorica je raznih publikacija na području povijesno kulturne baštine Opatije i Liburnije, čime je postala laureatom godišnje nagrade za područje kulture grada Opatije 2011. godine za umjetnost i publikacije. Godine 2012. uvrštena je u treću knjigu o suvremenoj svjetskoj grafici, autora Richarda Noycea “Printmaking-Off The Beaten Track” (publikacija dostupna putem www.amazon.com). Umjetnička je voditeljica EU projekta „Wom@rts“ (www.womarts.eu) (2017-2021), te EU projekta „They Live: Student lives revealed through context-based art practices“ (2020. – danas). Svakim novim ciklusom svojih grafika nadovezuje se na prethodne zapise, tragove ljudskog, grafičkog, antropološkog, intimnog. Služi se raznim grafičkim tehnikama, ponajviše tehnikama dubokog tiska. Radovi joj sadrže inovativni pristup i predstavljaju sinergiju grafičkog i spisateljskog autorskog djela kao cjeline na kojeg se recentno nadovezuje i rad izveden u projekciji tehnologije virtualne realnosti. Angažirana je na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci kao prodekanica za nastavu, studije i studentska pitanja, u umjetničko-nastavnom zvanju izvanredne profesorice. Dobitnica je nagrade za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci, 2021. godine. Živi u Opatiji.
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
