Izložba Krešimire Gojanović u Galeriji Vladimir Filakovac
U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 5. srpnja u 20.00 sati izložba akademske slikarice Krešimire Gojanović pod nazivom “Mala retrospektiva”. Izložba je otvorena do 30. srpnja 2021., radnim danom od 10.00 do 20.00 sati. Ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.
KREŠIMIRA GOJANOVIĆ
Mala retrospektiva – 5. 7. – 30. 7. 2021.
Morana, 2007., akril/platno, 50×40 cm
U borbi protiv carstva sjena
Već u doba antičke grčke mitološke priče su ondašnjem puku, bez obzira radilo se o plemenitima ili robovima, predstavljale na metafizičkoj razini sve njihove egzistencijalne težnje nad čijim sudbinama su neprestano bdjeli strogi bogovi s Olimpa. Miješali su im se bez zadrške u život, stvarajući pritom različite prepreke i probleme. Ako bi se pojedini zadatci u njihovoj režiji uspješno obavili ili ne obavili, to bi rezultiralo besmrtnom slavom ili smrću. Pojedini od tih sretnika bili su opjevani kao heroji i ovjenčani lovorikama za buduće naraštaje (sjetimo se samo poluboga Herakla), dok bi ostali, s manje sreće, završili u Hadu, podzemnom svijetu. Prisjetimo li se svih tih poznatih priča o Perzefoni, Ikaru, Akteonu, Ahileju…, zamijetit ćemo sve te potresne sudbine i činilo se da će navedeni protagonisti uspjeti u svom naumu pobjede okolnog svijeta, no Kairos – bog sreće, u posljednjem trenutku bi im se izmaknuo, sve upropastivši. Takva drama, u kojoj komedija i tragedija idu ruku pod ruku, opisujući osjećaje kao što su strah, čast, strast, ljubomora, umišljenost, mržnja, bijes, osveta…, viđena je znatno kasnije, u Shakespeareovo doba.
Mitološke priče su i na simboličnoj razini progovarale o sazrijevanju mladića ili djevojke u odgovornog muškarca ili ženu koji snose posljedice za svoja djela ili nedjela. Na taj su se način, uz pomoć univerzalne poruke, obrazovali ljudi, s namjerom da dosegnu sklad s vlastitim okruženjem. One su se bavile i drugim temama kao što je postanak svemira, pojedinih nebeskih tijela, prirodnih pojava, za koje u ono vrijeme nije bilo logičkoga objašnjenja… Upravo takve legende, očuvane usmenom predajom, omogućile su pojedincima bolje upoznati vlastite sklonosti, dobre ili loše, koje su im mogle koristiti ili kasnije postati prijetnja za daljnji napredak i opstanak.
Sam je mit tako sveden na simbol kojega treba dešifrirati u unutarnjoj psihi slušatelja, ovoga puta gledatelja, dok promatramo bogat opus slika i crteža Krešimire Gojanović. Tako njezini radovi kao i mitološke priče kojima je inspirirana, postaju mjesto susreta vidljivog i nevidljivog svijeta, miješajući pritom različite stilove, naglašeno kontrastirajući primarne i komplementarne boje s crnom nebojom kao i stilizirane, maštovite figurativne prikaze s nefigurativnim motivima. Umjetnica s lakoćom slika plohe svijetlih tonova nalik vitrajima na koje zatim dodaje crnu prepoznatljivu, dekorativnu teksturu ornamentalnog karaktera. Na taj način pojačava dojam plošnosti. Krešimira slika poput šamana, svjesna svoje uloge sustvaratelja svijeta, stoga u tim radovima prepoznajemo i onu iskonsku sirovost kakvu tek viđamo u radovima art bruta, naivnoj umjetnosti, fantazmagoriji i psihodeličnom slikarstvu. U njezinom opusu nema većih eksperimenata i odskakanja formi, već je to umjetnost kontinuiteta koji postaje osobni zaštitni znak.
Krešimira Gojanović svojim je stvaralaštvom kao malo koji suvremeni umjetnik na ekspresivan i autentičan način, alegorijama opisala položaj umjetnika u društvu, u kojem se miješaju interesi politike i odabranih pojedinaca na vrhu, nauštrb nesmetanog stvaralaštva koje slavi život. Tu treba prepoznati i njezino htijenje za poštovanjem spram onih institucija o kojem financijski ovisi i koje često i neuvijeno kritizira, kao istaknuti borac za pravdu na našoj likovnoj sceni.
Svestrana umjetnica koja se, osim likovnošću, bavi i pisanjem predgovora, poezijom, ilustracijom, grafičkim dizajnom, fotografijom…, poput Prometeja nosi to teško breme na leđima kao glavna perjanica, želeći bezuspješno ujediniti sve umjetnike u državi, ne bi li postigli veća prava, kakva i zaslužuju. Često ide sama protiv sustava koji za nju predstavlja strašnog Minotaura. Beskompromisna na bilo kakvu nepravdu, voljeli je ili ne zbog toga, moramo ustvrditi da u toj bespoštednoj borbi ne mari za svoju karijeru i unutarnje, duhovno zdravlje. Preuzela je ulogu tragičara Ahileja iz Homerova epa Ilijade, koji se jednom prilikom obratio Odiseju: …da bi radije bio nadničar seoski nego vladar ljudima u carstvu sjena. Upravo taj naš stvarni prostor za Krešimiru postaje carstvo sjena u kojem su za uspjeh predodređene manipulacije s Olimpa na kojem su pojedinci na valu političke moći postali polubogovi, pojedini čak i više od toga, određujući smjer našeg kulturnog i društvenog života.
Tu razdijeljenost osobnosti Krešimira često slika u motivu Kentaura. Taj polubog nije niti čovjek niti konj. Čak ih je i sam Homer opisao više kao zvijeri nego kao ljude. Njegova polovičnost ih je određivala i zbog toga su smatrani prijetnjom poradi svoje nepredvidljive, agresivne ćudi. Ali postoji i jedna iznimka. Najpoznatiji među njima zvao se Hiron, koji je za razliku od svoje braće bio inteligentno, civilizirano i ljubazno biće, veliki stručnjak za umjetnost, lov i medicinu kao i za proricanje. Podučavao je brojne grčke junake od Ajanta do Tezeja. Imao je nevjerojatan dar s kojim je svojim učenicima pomagao ostvariti najveći potencijal.
To nas podsjeća i na Krešimirinu ulogu predsjednice HDLU-a Zagreb, jer je svojim natječajnim izložbama nesebično omogućila brojnim umjetnicima da pokažu publici svoju darovitost, u trenutku kada za njihovo stvaralaštvo nije bilo većeg interesa. Time je utjecala na njihov daljnji nesmetani razvoj, čime je samo potvrdila smisao postojanja svoje vrijedne udruge. I sam poznati grčki filozof Platon je ustvrdio: Ljudi su kao zemlja, mogu vam pomoći da rastete kao osoba ili usporiti vaš rast i pretvoriti vas u obični korov.
Još dvije godine dijeli Krešimiru od tridesete obljetnice njenoga stvaralaštva, ali upravo ova mala retrospektivna izložba slika i crteža na tragu je bolje valorizacije, jer joj se djela teško mogu ugurati u kakav stil, pokret ili umjetničku grupu. Ona prkosi vremenu, noseći plemenite ideje s kojima su bili zaokupljeni i stari Grci. Iz polja nadrealnog prešli su uz pomoć filozofije u realno, obogativši svjetsku civilizaciju svim svojim misaonim otkrićima, umjetnošću, ali i demokracijom – vladavinom prava. Na tom tragu treba promatrati i djela Krešimire Gojanović, buntovnice s razlogom, koja nam još štošta ima reći, bilo verbalno, pisano ili likovno.
Svebor Vidmar
Ples kundalini, 2019., akril/platno, 70×50 cm
Šuma kentaura, 2019., akril/platno, 70×50 cm
Popis izloženih radova:
1. Ples vještica, 1994., akril/platno, 90×70 cm
2. Ples sa zmajem, 1995., tuš/papir, 70×50 cm
3. Srce cvijeta, 1995., akril/platno, 70×50 cm
4. Kotač sreće (iz ciklusa Tarot), 1996., akril/lesonit, 80×52 cm
5. Mjesec (iz ciklusa Tarot), 1996., akril/lesonit, 80×52 cm
6. Zvijezda (iz ciklusa Tarot), 1996., akril/lesonit,, 80×52 cm
7. Svemirski cvijet – vrijeme rasta, 1997., akril/platno, 80×60 cm
8. Dodir anđela, 1998., akril/platno, 50×50 cm
9. Izida i orao, 1998., tuš/papir, 70×50 cm
10. Venerin hram, 1998., akril/platno, 60×50 cm
11. Persephone, 1999., akril/platno,80×60 cm
12. Rođenje svjetova, 1999., akril/platno, 70×50 cm
13. Univerzum, 1999., akril/platno, 90×70 cm
14. Izidin hram, 2000., akril/platno, 70×50 cm
15. Ples sa krilatom zmijom, 2000., akril/platno, 80×60 cm
16. Ples u čarobnoj šumi, 2000., akril/platno, 80×60 cm
17. Afrodita i Perzefona, 2001., akril/platno, 30×60 cm
18. Beltane 2, 2001., akril/platno, 80×60 cm
19. Eros i Psiha u vremenima i prostorima, 2001., akril/platno, 80×60 cm
20. Hekatin čar, 2001., akril/platno, 80×65 cm
21. Kentaur s lirom, 2001., akril/platno, 80×60 cm
22.Velike dionizije, 2001., akril/platno, 80×65 cm.
23.Velika preobrazba 2, 2001., akril/platno, 60×50 cm
24. Ples rusalki, 2002., akril/platno, 80×60 cm
25. Beltane, 2003., akril/platno, 80×60 cm
26. Perzefona u Hadu, 2003., tuš/papir 70×50 cm
27. Ples Jina i Janga, 2003., akril/platno, 90×70 cm
28. Vilenjak, 2004., kombinirana tehnika/papir, 70×50 cm
29. Vrijeme Izide, 2004., akril/platno, 60×80 cm
30. Isis and Bast, 2005., akril/platno, 80×60 cm
31. Ples oko vatre, 2005., tuš/papir 70×50 cm
32. Morana, 2007., akril/platno, 50×40 cm
33. Crveno stablo, 2009. akril/platno, 50×50 cm
34. Loreley – vodena vila, 2009., akril/platno, 50×40 cm
35. Putevi lutajuće mačke 1, 2009., akril/platno, 50×40 cm
36. Kentaur i drvo života, 2011., akril/platno, 100×70 cm
37. Vrijeme kentaura – novi početak, 2011., akril/platno, 100×70 cm
38. Jelenova šuma, 2013., akril/platno, 50×40 cm
39. Gypsy Queen, 2014., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
40. Saturn i njegov sin, 2014., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
41. Bakanalije u Meštrovićevom paviljonu 1, 2015., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
42. Bakanalije u Meštrovićevom paviljonu 2, 2015., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
43. Istjerajmo trgovce iz Hrama, 2015., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
44. Stocholmski sindrom, 2015., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
45. Utopljena u fontani, 2015., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
46. Veliki Meštar i njegova izgubljena ljubav, 2015., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
47. Žena, mačka i šampanjac, 2015., akril/platno, 70×50 cm
48. Centaur Love, 2016., akril/platno, 50×40 cm
49. Otpadnica, 2016., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
50. Orfej i Euridika, 2018., kombinirana tehnika/papir, 50×40 cm
51. Podobni umjetnik – usprkos okruženju…, 2018., tuš/papir, 50×40 cm
52. U sjeni magnolije, 2018., kombinirana tehnika/papir, 40×30 cm
53. Ples kundalini, 2019., akril/platno, 70×50 cm
54. Šuma kentaura, 2019., akril/platno, 70×50 cm
55. The Tree of Life, 2019., kombinirana tehnika/papir, 56×40 cm
56. Zakon za neposlušnog umjetnika, 2019., kombinirana tehnika/papir, 50×40 cm
57. Divljina, 2020., akril/platno, 70×50 cm
58. Moon Transformations, 2020., akril/platno, 70×60 cm
59. Shiva / Shakti, 2020., akril/platno, 70×50 cm
60. The mysteries of Isis, 2020., akril/platno, 70×50 cm
61. Zakon privlačenja I, 2020., akril/platno, 70×50 cm
62. Bez cenzusa u divljini (iz ciklusa Život umjetnice), 2021., akvarel/papir, 50×40 cm
Moon Transformations, 2020., akril/platno, 70×60 cm
Zakon privlačenja I, 2020., akril/platno, 70×50 cm
Krešimira Gojanović rođena je 13. veljače 1970. godine u Osijeku. Godine 1989. završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, smjer Slikarstvo, a 1993. diplomirala je na Grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Ante Kuduza. Godine 2010. magistrirala je na ALUO Ljubljana, smjer Oblikovanje vizualnih komunikacija, mentora prof. Milana Eriča, te je obranila magistarski rad Medijska kultura: tradicionalna umjetnost u klasičnim i suvremenim medijima. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, te slovenskog društva BMG za promociju turizma i umjetnosti. Bila je članica HDLU-a od 1993. do 2017. godine, a 2015. godine s kolegama je osnovala novu strukovnu udrugu zagrebačkih likovnih umjetnika – HDLU Zagreb, u kojem od 2015. godine djeluje kao predsjednica. Izlagala je na 50 samostalnih izložbi i više od 100 skupnih žiriranih, u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je u brojnim likovnim kolonijama humanitarnog karaktera, a radovi joj se nalaze u fundusima više domaćih galerija i muzeja. Osim slikarstvom i grafikom, bavi se grafičkim i web dizajnom, fotografijom, ilustracijom, likovnim marketingom, te osmišljavanjem i organizacijom kreativnih, likovnih i dizajnerskih radionica za djecu i odrasle. Autorica je edukativnog programa za likovne umjetnike Vizualne komunikacije i kulturni marketing za profesionalne umjetnike, kojega je više puta izvodila u sklopu edukativnih aktivnosti različitih strukovnih udruga u kulturi. Djeluje i kao nezavisna kustosica od 2007. godine, piše likovne kritike i predgovore izložbama svojih kolega, te iza sebe ima 50-ak važnijih kustoskih projekata. Od 2015. godine autorica je i urednica internetskog portala Zagrebački likovni umjetnici–likumzg.wordpress.com – namijenjenog neprofitnoj kulturnoj promociji profesionalnih likovnih umjetnika iz Zagreba i Hrvatske.
The Tree of Life, 2019., kombinirana tehnika/papir, 56×40 cm
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
