Izložba Ivana Gregova u Galeriji Vladimir Filakovac
U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 7. lipnja 2021. u 20.00 sati izložba ilustracija Ivana Gregova pod nazivom “Mala retrospektiva”, u sklopu programa “Likovni život Dubrave”. Izložba se može razgledati do 30. lipnja 2021., radnim danom od 10.00 do 20.00 sati. Ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.
IVAN GREGOV
Likovni život Dubrave / Mala retrospektiva – 7. 6. – 30. 6. 2021.
Nakon teksta, ispred teksta – ilustracijske dihotomije
Pripovijedanje i slikovno prikazivanje međusobno se snaže, to je par čija se oba člana komplementarno nadopunjuju; oni privlače magnetskom snagom jedan drugoga uz uvijek prisutnu mogućnost raznovrsnog, doista neiscrpivog međusobnog uklapanja. I tako je bilo sve do pojave teorijskog osvješćivanja imanentnih odlika svake umjetnosti ponaosob. Novonastala modernistička autonomija (izborena ili nametnuta, za ovu prigodu irelevantno) zahtijevala je jasna razgraničenja; naglašavanje specifičnih izražajnih sredstava – npr. linije i mrlje, kolorita i tona, formata i plohe – postalo je presudna smjernica u razvoju, konkretno, slikarstva. U takvoj raspodjeli svojstvo narativnosti nije više pripadalo, jer naprosto nije više bilo dobrodošlo, autoru koji se našao za slikarskim kormilom na debelom moru duboke, već neobuhvatno bogate povijesti slikarstva.
Takvu je situaciju iskoristila ilustracija; procvjetala je tijekom 20. stoljeća, a nastavlja to i nadalje, do neviđenih razmjera. Budući da joj podrijetlo u krilu tiskovina 19. stoljeća[1] nije bilo naročito visoka roda (smatrala se manje važnom od lijepe umjetnosti), pred nju nisu ni stavljane visoke pretenzije pa si je mogla dopustiti ignoriranje zahtjeva koji su opterećivali slikarstvo (odakle je poteklo i višekratno proglašavanje “smrti slikarstva”), postojanu subverzivnost i permanentan humorni pomak. Danas se ilustracija ne može više požaliti na svoj status – cijenjena je umjetnička forma što je, nipošto manje važno za njen uspjeh, potvrđeno i na tržištu.
Ilustratorski rad Ivana Gregova jedan je od sjajnih primjera na početku spomenutoga uklapanja pripovijedanja i prikazivanja, odnosno njihova nadopunjavanja koje, naizgled paradoksalno, nipošto ne umanjuje samostalnost dionika te simbioze. Ilustracija, dakako, ovisi o naraciji (ona slijedi narativni predložak i utoliko je drugi član para, dok prvi član – sama naracija – ne ovisi o ilustraciji, ali može uz nju dobiti na kvaliteti i obimu vlastite diseminacije), ali samo u pogledu interpretacije bitne za tumačenje značenja, dok je vizualni dio samosvojan te se može na taj način doživjeti i vrednovati.
Kao ilustrator, Gregov se okušao kako u jednokratnim kompozicijama koje interpretiraju neku temu, tako i u sukcesivnim narativnim scenama koje su ponajbolje iskazane upravo u tom vizualnom mediju.[2] Prvoj cjelini pripadaju, primjerice, crteži tušem kojima je popratio “temu alternativnih društvenih teorija” (I. Gregov) u knjižici eseja[3] koji se bave aktualnom društvenom problematikom. Prikazi tipkovnice razbijene kamenim oruđem te samoga divljaka zaogrnuta grozdom tipkovnica, svakako su uvjerljivi kao kritički komentar stanja i budućnosnih civilizacijskih projekcija.
Naročito je uspjela ilustracija Flajšmašina[4] za koju ne treba mnogo tumačenja; iz svakodnevna iskustva znamo kako je pred nama metafora (dakako, tek jedna od mnogih) za globalizaciju koja pod pritiskom melje sve i svakoga i pretvara u profit, u nemogući, ali ipak posvuda prisutan novčani ekvivalent vrijednosti života. Za razliku od takve mračne satire, Turistički obilazak[5] nudi osjećaj ljetne opuštenosti i mnogima neodoljive lakoće bivanja. Rasponi ugođaja pokazuju Gregovljevu otvorenost za prezentaciju različitih sadržaja.
Istradiv[6] primjer je ilustracije koja posjeduje, pored intrigantne koncepcije, i izrazite slikarske kvalitete vidljive ne samo u crtežu, nego i u fakturi i teksturi djela; rezultat je to autorova rada koji je u izvedbi koristio različite tehnike – olovke u boji, tinte, akrilik, kolaž – te ih strpljivo, nadasve minuciozno, međusobno kombinirao. Objedinjujući pejzažne fragmente, portretne karakteristike i smještaj figure u prostoru, ostvario je likovnu metamorfozu koja korespondira s pučkim legendama, ali i turističkim pogledom na omiljenu destinaciju i sve to unutar jedne jedinstvene kompozicije.
Međutim, kada prati priču, ilustrator nužno prenosi slijed događaja, ali “kao i uvijek, moj zadatak je bio da prenesem atmosferu teksta izravno u slike” – izjavio je Gregov u povodu ilustriranja priče Dina Buzzatija Tajna stare šumu.[7] Prizori su dijelom u crno-bijelim, dijelom u akvarelom koloriranim kompozicijama na kojima koristi i jarke boje, ali i delikatno tonirane motive. Prenoseći, dakle, atmosferu književnoga djela, realizirao je jednu mogućnost viđenja opisanih protagonista, lokacija i zbivanja, ali i još dodatno – usmjeravajući nas – potakao našu čitateljsku imaginaciju.
Ilustratorske izvedbe Ivana Gregova plijene svojom likovnom uvjerljivošću, pa ipak ne opterećuju dojmom pretjerane virtuoznosti nego, naprotiv, zrače nepretencioznom lakoćom i razigranom maštovitošću koja me – kao i uvijek kada je kreativna – podsjetila na mišljenje Carla Junga: “neprocjenjiv je naš dug mašti”[8] jer “u njoj su najviše vrijednosti, ali samo ako ih ostvarimo nekom konstruktivnom metodom”.
Jedina primjedba na račun ilustratora Ivana Gregova zapravo nije kritika, već žal što u njegovu opusu nema više radova na radost čitatelja i promatrača, no i ona uzmiče pred činjenicom njegovih permakulturnih nastojanja koja samo uzgredice spominjemo, jer bi nas odvela od teme kojom se ovdje bavimo.
Nikola Albaneže
[1] O ilustraciji se može govoriti i prije 19. stoljeća, ali ona je u prethodnim razdobljima u funkciji pripremnoga crteža za ostvarenja u drugim medijima: štafelajnoj slici, fresci, tapiseriji, vitraju.
[2] “Slika se ne koristi za interpretaciju nego da prenese epizodu (događaj)”, ustvrdio je kritički, govoreći o narativnom slikarstvu 19. stoljeća, E. H. Gomrich: Painted anecdotes, u Reflections on the History of Art, Phaidon, Oxford, 1987, str. 155.
[3] John Zerzan, Future Primitive, Clubture, Zagreb, 2005.
[4] Rad je nagrađen na zagrebačkom Bijenalu ilustracije 2008.
[5] Turistički obilazak jedna je od niza realizacija Ivana Gregova za kulturnu rubriku časopisa Globus što ih je izveo tijekom 2011. godine.
[6] Istradiv je ilustracija nastala po narudžbi za LegendFest 2014. godine.
[7] Narudžba nakladničke kuće Algoritam, publicirano 2008. godine.
[8] “The debt we owe to the play of imagination is incalculable” u Carl Jung: Collected Works, Volume 6, str. 63.
Popis izloženih radova:
1. Jesen (naručitelj Školska knjiga), 1991., akvarel/papir, 30×42 cm
2. Tri doba, 1991., lavirani tuš/papir, 30×42 cm
3. Susjedska prepirka, 1992., olovka/papir, 30×42 cm
4. Skandinavske folklorne priče (naručitelj Školska knjiga), 1994., akvarel/papir, 30×42 cm
5. Sreća tužnog zmaja (naručitelj Meandar), 1999., akvarel/papir, 21×42 cm
6. Flajšmašina, 2000., lavirani tuš/papir, 28×38 cm
7. – 8. Čitanka hrvatski jezik (naručitelj Profil), 2002., kombinirana tehnika/papir, 30×42 cm i 25×42 cm
9. Mačja straža (naručitelj Academia Cravatica), 2003., tempera/papir, 30×42 cm
10. Piraturizam (društvena igra), 2004., tempera/papir, 15 radova dimenzija 21×28 cm
11. – 12. Mali glagoljaši (naručitelj Profil), 2005., tempera/papir, 25×33 cm
13. – 14. Mali glagoljaši (naručitelj Profil), 2005., tempera/papir, 25×48 cm
15. – 16. Mali glagoljaši (naručitelj Profil), 2005., tempera/papir, 35×26 cm
17. Plakat John Zerzan (naručitelj Clubture), 2005., lavirani tuš/papir, 42×57 cm
18. Naslovnica Future primitive (naručitelj Clubture), 2005., lavirani tuš/papir, 21×30 cm
19. Dan bez automobila (naručitelj Zelena akcija), 2007., lavirani tuš/papir, 30×41 cm
20. – 25. Divlje životinje (naručitelj Zelena akcija), 2007., tempera i akvarel/papir, 21×30 cm i 21×25 cm
26. Permafrost (naručitelj udruga Kneja), 2009., lavirani tuš/papir, 21×21 cm
27 – 28. Tajna stare šume (naručitelj Algoritam), 2009., lavirani tuš/papir, 29×40 cm
29. – 30. Tajna stare šume (naručitelj Algoritam), 2009., lavirani tuš/papir, 29×40 cm i 26×26 cm
31. – 32. Tajna stare šume (naručitelj Algoritam), 2009., lavirani tuš/papir, 26×35 cm
33. – 34. Tajna stare šume (naručitelj Algoritam), 2009., lavirani tuš i akvarel/papir, 29×40 cm
35. – 36. Kulturna rubrika (naručitelj Globus), 2011., tempera/papir, 30×42 cm i 30×30 cm
37. – 38. Novi James Bond (naručitelj Globus), 2011., tempera/papir, 21×30 cm
39. Robovi švicaraca (naručitelj Globus), 2011., tempera/papir, 27×41 cm
40. Specijalac, 2011., akril/papir, 43×53 cm
41. Istradiv (naručitelj Val kulture), 2014., kombinirana tehnika/papir, 43×61 cm
42. Koga briga za klimu (naručitelj Institut Ivo Pilar), 2014., tempera/papir, 21×30 cm
43. – 45. Mačak u čizmama (naručitelj Znanje), 2015., tempera/papir, 26×52 cm
46. – 47. Vila 1 i Vila 2 (naručitelj Val kulture), 2016. i 2017., akril/papir, 45×62 cm
48. – 51. Legendfest plakati, 2014.-2017., sitotisak/papir, 70×50 cm
52. – 53. Za zeleni grad (naručitelj Greenpeace), 2021., akvarel/papir, 21×30 cm
Ivan Gregov rođen je 1973. godine u Splitu. Školu primijenjene umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu. Jedan semestar proveo je na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost u Pragu, na Odjelu filma i animacije. Ilustracije je počeo objavljivati početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kod zagrebačkih nakladnika: Znanje, Mozaik knjiga, Profil, Školska knjiga, Alfa, Meandar. Također je ilustrirao za časopise Meridijani, Modra lasta, Smib, Zvrk… Od 2006. godine aktivan je u ULUPUH-u kao vanjski suradnik, kada dobiva i godišnje priznanje za poseban doprinos ugledu udruge. Članom ULUPUH-a postaje 2008. godine. Aktivan je na području civilnog društva, zaštite okoliša i održivosti. Od 2009. godine djeluje kao instruktor permakulture. Paralelno s ilustracijom objavljuje tekstove kao što su putopisi, članci vezani uz ranu povijest i građanski aktivizam, kratke priče (časopisi Meridijani, 04, Car Busters, Zamirzine). Od 2017. godine radi kao slikar i autor koncepata na filmskim projektima. Živi i radi u Zagrebu.
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
