Izložba “Dubrava u objektivu” u Fotogaleriji Dubrava
U Fotogaleriji Dubrava, Dubrava 51 a, otvara se 7. lipnja 2021. u 19.00 sati izložba “Dubrava u objektivu”. Izlažu: Darko Bavoljak, Saša Ćetković, Čedomil Gros, Ognjen Karabegović, Biljana Knebl, Dražen Lapić, Krasnodar Peršun, Ivana Planinić, Dalibor Slavenski, Ksenija Španec, Davorka Trbojević i Vladimir Vučinović. Izložba je otvorena do 30. lipnja 2021., radnim danom od 10.00 do 20.00 sati. Ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.
DUBRAVA U OBJEKTIVU
Likovni život Dubrave – 7. 6. – 30. 6. 2021.
Biljana Knebl
Dubrava u objektivu
Svima su nam poznate duhovite izreke, kao što su „Dubrava republika“ ili „Dubrava – olimpijsko selo“. One, makar na metaforičkoj razini, svjedoče o pravoj veličini, ali i duhu tog zagrebačkog naselja, koje broji oko 100.000 stanovnika. Potrebno je upitati se kako je, tijekom nekoliko desetljeća, iz nekultiviranog radničkog kvarta, koje je svoje prepoznatljive obrise dobilo tek „Janekovićevom parcelacijom“ sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća, te koje se stalo širiti i povećavati za vrijeme drugog svjetskog rata i nakon njega, gdje se pritom, zbog novonastalih migracija, počela mijenjati struktura stanovništva, Dubrava izrasla u prepoznatljivo naselje i doživjela takvu naglu preobrazbu. Ubrzanom razvoju naselja pridonijele su i tvrtke smještene u Dubravi, a koje su obilježile cijelu jednu epohu, kao što su: Jugoton (današnji Croatia Records), Jadran film, Tvornica autobusa Zagreb, Autodubrava i sl. Brojne suvremene zgrade uz Aveniju Dubrava, svjedoče nam o navedenoj transformaciji, kojoj je pridonijelo i uvođenje tramvajske linije sve do Dubca, na prijelazu stoljeća.
Dubrava je naselje prepuno kontrasta, kako na materijalnom, tako i na duhovnom planu, u kojem se isprepliću pojmovi kao što su: tradicionalno – suvremeno, bogato – siromašno, novo – zapušteno… Uz brojne crkve, škole i vrtiće, u naselju možemo pronaći i kladionice, kockarnice, specijalizirane radnje za otkup zlata, kao i propale i napuštene dućane, koje su uspješno zasjenili veliki strani trgovački lanci.
Upravo u trenutku popuštanja „lockdowna“, do kojeg je dovela pandemija koronavirusa u posljednjih nešto više od godinu dana na svjetskoj razini, odlučili smo, u sklopu manifestacije Dani Dubrave i programa Likovni život Dubrave, pozvati naše eminentne fotografe: Darka Bavoljaka, Sašu Ćetkovića, Čedomila Grosa, Ognjena Karabegovića, Biljanu Knebl, Dražena Lapića, Krasnodara Peršuna, Ivanu Planinić, Dalibora Slavenskog, Kseniju Španec, Davorku Trbojević i Vladimira Vučinovića, da svojim objektivima ovjekovječe ljepote i prepoznatljive vizure tog zagrebačkog kvarta, kao i njegove stanovnike, u doba „novog normalnog“.
Autorima prepoznatljivog senzibiliteta, prepušten je samostalan odabir motiva kojima su bili nadahnuti te u kojima su uspješno dočarali svu zbilju turbulentnog vremena. Tako na izložbi možemo pronaći stare radničke potleušice u Donjoj Dubravi ,nagrizene vremenom, što kao da čekaju da ih se ukloni, tu su i napušteni dućani i prolazi s grafitima, kao i nove građevine, bilo sakralne ili stambene, igrališta na kojima se u obiteljskom okruženju stvaraju novi olimpijski pobjednici, bogati murali koji veličaju omiljeni nogometni klub Dinamo, rajski vrtovi u blizini Studentskog grada, pa i sama ozloglašena „covid bolnica“, iza čijih zidova se odvija potresna drama. Također, prisutni su i portreti običnih ljudi, razapetih svakodnevnim brigama i problemima.
Različiti pristupi zadanoj temi, kroz mnoštvo motiva, svjedoče nam o bogatoj fotografskoj sceni, gdje je svaki autor unio dašak prepoznatljivog rukopisa i estetike, dokumentirajući upravo onu svoju „objektivnu“ stvarnost koja će jednom postati bitan dio „urbane arheologije“ poznatog zagrebačkog kvarta.
Svebor Vidmar
Darko Bavoljak
Krasnodar Peršun
Ivana Planinić
Darko Bavoljak rođen je 1961. godine u Zagrebu, gdje je završio studij snimanja na Akademiji dramske umjetnosti. Djeluje u području fotografije, filma, konceptualne umjetnosti i kustoskih koncepcija. Njegove fotografije se nalaze u privatnim kolekcijama, te u zbirkama fotografija Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi. Član je HDLU-a Zagreb i HZSU-a. Živi u Zagrebu.
Saša Ćetković rođen je 1968. godine u Zagrebu, gdje je završio Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, Odjel fotografije. Treća je generacija u obitelji koja se posvetila fotografiji. Surađuje s vodećim reklamnim agencijama i Hrvatskom turističkom zajednicom. Bio je službeni fotograf Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, gdje je snimao operne, baletne i dramske predstave, te portrete njihovih protagonista. U novinskoj fotografiji bio je urednik fotografije, fotograf i stručni suradnik u svim relevantnim hrvatskim mjesečnim i tjednim izdanjima. Održao je veći broj samostalnih i skupnih izložbi fotografija. Dobitnik je više nagrada i priznanja za fotografiju. Član je ULUPUH-a i HZSU-a. Živi u Zagrebu.
Čedomil Gros rođen je 1946. godine, a susret s fotografijom ostvario je u roditeljskom domu. Samostalno snima posjećujući planine. Odlaskom u mirovinu učlanjuje se u Fotoklub Zagi-foto 2000., a potom 2002. godine u Fotoklub Zagreb, u kojem se uključuje u organizirani rad kluba te vodi klupske natjecateljske izložbe. Postavlja, likovno i tehnički, više od 150 izložbi u zemlji i inozemstvu, u galerijama, muzejima, knjižnicama i drugim izložbenim prostorima, te izložbu Zagreb salon 2008. Prve prihvaćene radove na FIAP izložbama imao je već na Zagreb salonu 2000. godine. Godine 2007. dodijeljeno mu je zvanje AFIAP, a 2013. EFIAP. Dobitnik je nagrade Tošo Dabac za 2018. godinu. Živi u Zagrebu.
Ognjen Karabegović rođen je 1959. godine u Banja Luci, gdje je proveo djetinjstvo te završio osnovnu školu i opću gimnaziju. Nakon završenog pravnog fakulteta stekao je zvanje diplomiranog pravnika. Fotografijom se bavi još od gimnazijskih dana, dok njegovo ozbiljnije bavljenje s izlagačkom, odnosno umjetničkom fotografijom, počinje dolaskom u Fotoklub Zagreb, 2006. godine. To je ujedno i početak njegova sudjelovanja na mnogim klupskim, nacionalnim i međunarodnim natječajima i izložbama fotografije, kao i sudjelovanja na skupnim izložbama te priređivanja samostalnih izložbi fotografije. Kasnije postaje članom još dviju zagrebačkih fotografskih udruga: ”Cro Art Photo Club” (2010.) i «Fotogard” (2011.), te sudjeluje na gotovo svim njihovim žiriranim i skupnim izložbama fotografije. Do sada je sudjelovao na više značajnih međunarodnih izložbi fotografije. Živi u Zagrebu.
Biljana Knebl rođena je 1948. godine u Skoplju. Bavi se fotografijom od srednjoškolskih dana. Radni vijek provela je u više izdavačkih kuća, u kojima je obavljala poslove grafičkog dizajna, ilustriranja knjiga, školskih udžbenika, priručnika, pripreme za tisak raznih publikacija te koristila svoje fotografije u dizajnu knjiga, plakata i promotivnih tiskovina. Svoje likovne radove izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi. Članica je HDLU-a, a od 2008. godine članica je Fotokluba Zagreb. Nositelj je počasnog zvanja umjetnika EFIAP-a, Međunarodne federacije fotografskih umjetnosti. Dobitnica je nagrade Tošo Dabac za 2015. godinu. Živi u Zagrebu.
Dražen Lapić rođen je 1963. godine u Zagrebu. Nakon što je završio Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za fotografiju, u klasi profesora Aleksandra Kukeca, aktivno započinje karijeru profesionalnog fotografa, surađujući s vodećim marketinškim agencijama i mnogim eminentnim hrvatskim tvrtkama, u projektima reklamnih kampanja, oglašavanja, ali i u projektima knjiga, monografija, kalendara i kataloga. Godine 1997. započinje kontinuirani umjetnički projekt „Prirodna stvar“, kojim kroz vizure pejzaža istražuje retoriku prirodne tvari – stvari, a 2004. godine kreće s projektom „Posebnosti okruženja“, serijom umjetničkih fotomonografija i izložbi, hvatajući nekonvencionalnim pristupom fragmentirane ljepote Hrvatske. Do sada je održao više samostalnih i skupnih izložbi. Član je ULUPUH-a i HZSU-a. Živi u Zagrebu.
Krasnodar Peršun rođen je 1968. godine. Završio je studij novinarstva na Sveučilištu VERN u Zagrebu i studij Upravljanja poslovnim komunikacijama, također u Zagrebu. Amaterskom fotografijom počeo se baviti 80-ih godina za vrijeme studija. Prvi profesionalni rad ostvario je za mjesečnik Sindikalna akcija te modni magazin Kult u razdoblju od 1993.do 1995. godine. Radio je za tjednik Nacional (18 digitalnih i print izdanja NCL Media Grupe) u razdoblju od 1997. do2012. godine, Coca-Cola HBC Hrvatska (od 2010. do 2018.), HRT (od 2015. do 2018.), fotoagenciju Cropix, te kao predavač na kolegiju Foto i video novinarstvo, na studiju novinarstva na Sveučilištu VERN u Zagrebu, od 2012. godine do danas. Član je Autorskog studija – ffv u Zagrebu od 1998. godine te autor stalnog postava samostalne fotografske izložbe Red carpet u MoviePub-u i Movie Hotelu u Zagrebu, a također i autor fotomonografije “Red Carpet”, izdanje Profil Internacional 2005., Zagreb. Autor je samostalnih fotografskih izložbi “MovieStars” 2003. godine u Zagrebu, “Izvan fokusa – Izvan života” 2017. u KIC-u, u Zagrebu te sudionik niza skupnih fotografskih izložbi. Član je Izvršnog odbora Zbora fotoreportera Hrvatske, a tri puta bio je član međunarodnog stručnog žirija za izbor Hrvatske novinske fotografije HNF – 2013., 2014. i 2015. godine. Bio je član međunarodnog žirija fotografskog natječaja Kultura u fokusu, 2019.,2020. i 2021. godine. Zaposlen je na HRT-u kao TV kamerman od 2019. godine. Živi u Zagrebu.
Ivana Planinić rođena je 1969. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te se kao arhitekt fotografijom počinje baviti istražujući arhitektonske i urbane forme. Godine 2013. završava program obrazovanja Specijalist za digitalnu fotografiju i obradu, a od 2015. godine nositeljica je počasnog zvanja AFIAP (Artiste FIAP) Međunarodne federacije fotografske umjetnosti. Na natječaju festivala fotografije Rovinj Photodays 2013. godine, u kategoriji Arhitektura, ulazi u finale sa serijom fotografija “Zapruđanske limenke”. Godine 2014. na natječaju „Najfotografija“, zagrebačkog uličnog festivala Cest is d`best, dobiva prvu nagradu u kategoriji dokumentarne fotografije, a 2015. godine Plavu vrpcu „Cest-a“ kao najuspješnija autorica, za najviše primljenih fotografija. Njezine fotografije objavljivane su u fotografskom časopisu Digital Foto, a kao član fotografske udruge Fotogard i Fotokluba Zagreb, izlaže na brojnim skupnim izložbama. Živi u Zagrebu.
Dalibor Slavenski rođen je 1974. godine u Splitu. Umjetnički je fotograf, pisac, crtač i konceptualni umjetnik. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama te na internet fotonatjecanjima. Jedan je od pionira upotrebe prvih AF fotokamera na mobilnim platformama za stvaranje umjetničkih uličnih fotografija u Hrvatskoj. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. Član je HULU-a Split i Fotkluba Zagreb. Živi u Zagrebu.
Ksenija Španec rođena je 1966. godine u Zagrebu. Završila je srednju turističku školu. Fotografijom se bavi od 2005. godine. Članicom Fotokluba Zagreb postaje 2007. godine, gdje na klupskim izložbama osvaja brojne nagrade. Na početku bavljenja fotografijom koristi digitalni fotoaparat. U kasnijem radu uglavnom koristi analogne fotoaparate lajka i srednjeg formata te crno-bijeli film. Početkom 2018. godine po prvi put počinje samostalno izrađivati vlastite printeve u tamnoj komori. Od 2012. godine članica je fotografske udruge “Kadar36″. Živi u Sesvetama.
Davorka Trbojević rođena je 1959. godine. Amaterskom fotografijom bavi se još od početka studentskih dana. Od 2008. godine prisutna je na internetskim portalima specijaliziranim za fotografiju, gdje pod pseudonimom „proba2004“ i slikom tratinčice objavljuje fotografije različitih motiva. Tijekom proteklih godina izlagala je na više grupnih izložbi u Zagrebu, Rijeci, Rovinju, Zelini, Bužimu, Vrbovskom, Karlovcu, Samoboru, Daruvaru i drugim mjestima, na kojima je bila nagrađivana. Živi u Zagrebu.
Vladimir Vučinović rođen je 1946. godine u Zagrebu. Fotografijom se bavi od gimnazijskih dana, a aktivno od 1975. godine, kada postaje članom Fotokluba Zagreb. U Fotoklubu je stekao sva znanja o fotografiji i radu u laboratoriju. Već 1977. godine osvaja prvu nagradu za fotografiju Ljeto na izložbi Muzeja grada Zagreba, a potom slijede mnoga zajednička izlaganja s Klubom, na kojima su njegove fotografije bile nekoliko puta nagrađivane. Godine 1977. Fotoklub Zagreb osvaja prvo mjesto na Kupu jugoslavenske fotografije u Beogradu, a u pojedinačnoj konkurenciji umjetnik osvaja značajno drugo mjesto. Uslijedilo je nekoliko skupnih izložbi, da bi zatim samostalno izlagao s ciklusom Izložba portreta u pomaku, u Fotoklubu Zagreb i u Osijeku. Godine 1982. počinje voditi tečajeve u Fotoklubu Zagreb, a od 1982. do 1985. postaje voditeljem klupske Galerije Spot, gdje je predstavio najbolje fotografe iz ondašnje države, te Austrije i Mađarske. Sudjelovao je na mnogim radionicama, kao polaznik, organizator ili voditelj. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Svakako treba naglasiti nagradu Tošo Dabac, koju je dobio 2001. godine, za izlagački rad i aktivni angažman u Fotoklubu Zagreb. Nakon velike i odlično posjećene izložbe Djeve sa zagrebačkih pročelja, objavljuje knjigu istog naziva 2005. godine. Član je ULUPUH-a. Živi u Zagrebu.
Saša Ćetković
Ognjen Karabegović
Davorka Trbojević
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
