IZBOR IZ FUNDUSA
30 godina Narodnog sveučilišta “Otokar Keršovani” i 20 godina Galerije Dubrava – 19. 10. – 9. 11. 1988.
(naslovnica kataloga)
30 godina Narodnog sveučilišta u Dubravi
Narodno sveučilište “Zagrebačka Dubrava” je osnovano 1958. godine sa sjedištem u Cerskoj 1. Narodni odbor općine zagrebačka Dubrava prenosi 1960. godine prava i dužnosti osnivača na općinski odbor SSRNH Dubrava, kada Narodno sveučilište istodobno dobiva ime “Božidar Adžija“. Spajanjem općina Dubrava i Maksimir 1963. godine dolazi do spajanja NS “Božidar Adžije” sa NS “Otokar Keršovani”, koje djeluje u općini Maksimir. Od tada te dvije organizacije djeluju kao jedno pod nazivom Narodno sveučilište “Otokor Keršovani” sa sjedištem u Fijanovoj ulici. Sveučilište u Dubravi postaje Područno, što se odražava u smanjivanju programa na području Dubrave. 1966. godine požar uništava zgradu u Fijanovoj ulici, pa sjedište sveučilišta seli u Dubravu (Cerska 1 i Prosinačkih žrtava 1), da bi ponovnom reorganizacijom komunalnog sistema u gradu Zagrebu 1974. Godine Narodno sveučilište “Otokar Keršovoni” postalo “općinsko” sveučilište Dubrave i djelovalo samo na njenom području.
Zgrada Narodnog sveučilišta u Cerskoj 1 izgrađeno je za vrijeme rata kao vojna garaža. Poslije oslobođenja korišteno je kao Vatrogasni dom, a zatim ustupljeno društveno-političkim organizacijama i Narodnom sveučilištu. U proteklom periodu zgrada je nekoliko puta adaptirana i dograđivana vlastitim sredstvima, sredstvima Općine zajednice omladinskih klubova, Fonda za neposrednu dječju zaštitu i sredstvima rodnih organizacijo. Svoj današnji oblik dobilo je tek 1975. godine, kad je posredovanjem USIZ-a kulture dograđena galerija, uređena dvorano i uvedeno centralno grijanje. Osnivanjem Narodnog sveučilišta u Dubravi preuzet je osnovni zadatak „da se putem predavanja i kulturnih priredaba narod upoznaje s tekovinama svih grana nauke i kulture”. Taj osnovni zadatak je ostvarivan u proteklom tridesetgodišnjem periodu nekoć s manje a nekoć s više uspjeha. Prva djelatnost Narodnog sveučilišta u Dubravi je organiziranje obrazovnih tečajeva i predavanja (osnovna Školo za odrasle, politička škola, „Škola za život”), te kulturnih priredbi za djecu i odrasle.
Gostovale su kazališne kuće, održavale su se zabavne priredbe, radile amaterske akcije, masovno pratili televizijski prijenosi sportskih priredbi i festivala zabavne glazbe. Projicirali filmovi i organizirali plesovi za omladinu. Reformom obrazovnog sistema, iz programa su izostavljeni oblici obrazovanja odraslih, pa je aktivnost usmjerena uglavnom na kulturu. Narodno sveučilište tako postaje središnji općinski centar za kulturu.
Osnovna aktivnost Narodnog sveučilišta „Otokar Keršovani“ usmjerena je u zadnjih nekoliko godina na animaciju difuziju kulture u mjesnim zajednicama i radnim organizacijama, razvitak amaterizma i organizaciju raznih oblika tečajeva. Zbog izraženih potreba povremeno se organiziraju i produkcijski programi.
U proteklom periodu bilo je oblika i sadržaja koji su dobili i mnoga društvena priznanja za značaj i kvalitetu („Zlatna maska“ 23. Festivala dramskih amatera Jugoslavije, Nagrada općina Dubrava Galeriji Dubrava, „Zlatna značka“ RK Saveza DND…). Svi uspjesi postignuti su skromnim materijalnim mogućnostima zahvaljujući zalaganju radnika i vanjskih suradnika, što ovom radnom kolektivu znači mnogo. U povodu obilježavanja ovog jubileja smatramo bez lažne skromnosti, da smo u okviru materijalnih mogućnosti, prostornih uvjeta i raspoloživih kadrova, opravdali povjerenje i ispunjavali zadatak zbog kojeg je Narodno sveučilište u Dubravi osnovano.
Bolje i uspješnije dane očekujemo dovršenjem Kulturnog centra u Dubravi.
Tomislav Gojak
20 godina Galerije Dubrava
Galerija Dubrava je prvi stalni izložbeni prostor u Dubravi. Nastala je samo dobrom voljom nekoliko entuzijasta i narodnog sveučilišta „Otokar Keršovani”, iako je potreba i ideja o otvaranju izložbenog prostora postojala znatno ranije. U povodu proslave Dana Republike 1968. godine. Postavljena je prva likovna izložba (Nives Kavurić-Kurtović) u prostoru koji je adaptiran dobrovoljnim radom radnika zaposlenih u sveučilištu uz stručni savjet arhitekata Antoanete Pasinović i Gruje Golijanina. Nakon tri sezone djelovanja galerija seli u bolji prostor unutar ove zgrade, da bi dogradnjom zgrade 1975. godine konačno „uselila“ u potpuno novi prostor u kojem i danas ostvaruje svoj likovni program.
Vrlo heterogena struktura stanovništva općine Dubrava uslovila je od prvog dana profil i program Galerije Dubrava: javnosti prikazati nova likovna ostvarenja iz raznih područja stvaralaštva (slikarstvo, kiparstvo, keramika, tapiserija, fotografija, naiva…) , stalno voditi brigu o određenoj razini izložbi, omogućavati mladim stvaraocima da se prvi put predstave javnosti i pratiti što se događa u likovnom životu grada, Republike i šire. Osim ovih ciljeva Galerija Dubrava ima zadatak i na edukativnom planu, tako da se likovna animacija usmjerava na mladi uzrast i stvara navike posjećivanja kultrunih priredbi, i upoznavanja s likovnim ostvarenjima.
U smislu oživljavanja likovnog života u općini, Galerija Dubrava od 1978. godine svake godine organizira izložbu „Likovni život Dubrave na kojoj sudjeluju likovni stvaraoci s područja komune. Ta općinska likovna manifestacija ima različiti karakter – od prezentiranja radova akademskih slikara do dječjeg crteža i amatera. Za takvu aktivnost Galeriji i Dubrava dodijeljena je 1979. godine Nagrada općine Dubrava.
Osim redovnog izložbenog programa verificiranog u SIZ-u kulture, Galerija ostvaruje i dodatnu aktivnost. U toku godine postavi se nekoliko izložbi koje imaju amaterski karakter: to su izložbe u suradnji s aktivom žena, omladinom, izviđačima, narodnom tehnikom, ili samostalnim stvaraocima koji se javljaju izvan redovnog programa. Program Galerije ne iscrpljuje se samo kroz izložbe u stalnom prostoru, nego je proširen i likovnim akcijama Centra za kulturu Narodnog sveučilišta „Otokar Keršovani“ i organizacijama udruženog rada te kroz rad likovne radionice.
Sliku aktivnosti Galerije Dubrava treba upotpuniti podatkom da se od prvog dana marljivo stvara fundus djela, koji do sada broji više od 120 radova. Većina djela je poklonjena, dok je manji dio prikupljen kroz redovni otkup. Fundus se povremeno izlaže na terenu, a jedan dio je izložen u radnim prostorima sveučilišta.
Dvadesetogodišnja kontinuirana aktivnost na animaciji i obogaćivanju organiziranoga likovnog života u Dubravi dala je i određene rezultate. Program je kroz cijelo to razdoblje zadržao visoku razinu kvalitete, “a neke od izložaba označile su novum ne samo u zagrebačkom krugu već i šire. Tome valja dodati i neprijeporno značenje Galerije u animaciju humanističkih kulturnih probitaka kao što je nezaobilazno spomenuti sve one posjetitelje, koji u vlastitoj sredini konzumiraju mnoga umjetnička dostignuća, bez ikakve stilske ograde s naše strane: namjera nam je bila i ostaje da prezentiramo ono ponajbolje u tokovima suvremene umjetnosti, bez obzira na pristup ili autorovu dob“.
(Josip Škunca, predgovor katalogu „Pet godina Galerije Dubrava“, 1973.)
Želimo da Galerija Dubrava nađe svoje pravo mjesto u novom Kulturnom centru jer „danas više nitko ne sumnja u smisao postojanja takve institucije na takvom mjestu“.
(Vladimir Maleković, „Veličina malenih“, Vjesnik, 17. Prosinca 1978.)
Spomenimo na kraju da je u proteklih dvadeset godina postavljeno 185 izložbi iz redovnog i 79 izložbi izvan programa.
Za uspješnost rada i održani nivo kvalitete zahvaljujemo našem vanjskom suradniku novinaru Josipu Škunci.
Vlatko Perović
Nives Kavurić-Kurtović
Ivan Lovrenčić
Ratko Petrić
(iz knjige dojmova)
