U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 16. studenoga u 19.00 sati izložba crteža Roberta Budora pod nazivom “Mediteranski ciklus”. Izložba je otvorena do 2. prosinca 2020., radnim danom od 10.00 do 20.00 sati. Ulaz je slobodan. Otvorenje izložbe održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama. 

ROBERT BUDOR

Mediteranski ciklus – 16. 11. – 2. 12. 2020.

Obrisi mediteranskog krajolika

Kako uspješno nacrtati zlaćane zrake sunca, miris smilja i morske soli što se širi škrtim prostranstvom uz razvedenu obalu ili ljetnog povjetarca koji nježno dodiruje krošnju stoljetnog stabla? Takav nam se zadatak na prvi pogled čini nemoguć, ali ne i za akademskog slikara Roberta Budora, jer je sve te raznolike motive pretočio u snažan i ekspresivan likovni izraz.

Umjetnik u ciklusu crteža, s kojim je zaokupljen posljednjih deset godina, minuciozno konstruira intimistički pejsaž spletom vibrantnih linija različitih debljina, gubeći pritom upečatljivu opisnost samog motiva u korist naglašene, ritmizirane, apstrahirane strukture. Tek u pokojem djelu vidljiv je obris drveta, smokve ili masline. No, sve to djeluje dinamično, podređeno cjelovitoj kompoziciji koja se širi izvan zadanog formata. Samu svjetlost autor postiže gradacijom prepoznatljivog crtovlja, a ona nam izdaleka izgleda poput organskog rastera, ocrtavajući iskreno svoja unutarnja stanja. Tako Mediteranski ciklus postaje svojevrsni umjetnikov duhovni likovni zapis o promišljanjima vezanim za snagu prirode koja ga neprestano fascinira i inspirira, i u tom se skladnom životnom ciklusu kontinuirano rađa, sazrijeva, odumire i obnavlja.

Gledajući te razigrane teksture, podsjećaju nas na notne zapise koji su u suglasju s oporim mediteranskim prostorom, čije vizualno siromaštvo obogaćuju zvuci tamošnjih nevidljivih zrikavaca, skrivenih u suhoj travi pokraj kamenih, rukom građenih, nepravilnih suhozida, prikrivajući pritom u daljini šum valova koji se razbijaju o stijene. U toj simboličnoj eufoniji zvukova Budorove linije snažno i ekspresivno progovaraju o autentičnoj prirodi, sačuvanoj od ljudske ruke, čime njegov opus poprima i utopijsko htijenje da se vratimo prirodnim korijenima u kojima prevladava neokaljana ekologija duha. Budor se ne libi dati svojim “živčanim crtežima”, kako ih je nazvao književnik Željko Ivanjek, i lirsku notu, odajući počast virtuozima kao što su Alberto Giacometti i Cy Twombly.

Spajajući tako tradiciju i suvremeni pristup u rekonstrukciji doživljene flore mediteranskog krajolika, Budor svojim unutarnjim nervom s lakoćom oživotvoruje trenutke koji su na njega ostavili brojne, neizbrisive tragove, formirajući ga u vrhunskog crtača. On svojim upečatljivim stvaralaštvom, uz bogat slikarski i kiparski opus, analitički propituje neke više istine, u traženju vlastitog, egzistencijalnog bitka. Na kraju, njegova crno-bijela maslina biblijskog karaktera, ima više značenja, postavši prepoznatljivim likovnim sinonimom za vječnost kojoj svi težimo.

Svebor Vidmar

Robert Budor rođen je 1954. godine u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Šime Perića. Od 1979. do 1981. godine bio je suradnikom Majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera. Bio je sudionik Domovinskog rata. Godinama je djelovao kao slobodni umjetnik. Priredio je više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji inozemstvu. Kao predstavnik Republike Hrvatske, 2003. i 2005. godine sudjelovao je na 4. i 5. Interbalkanskom simpoziju vizualne umjetnosti na otoku Samothraki u Grčkoj. Dobitnik je 1. nagrade Pasionske baštine za 2008. godinu. Uz slikanje bavi se opremom knjiga i kazališnim dizajnom. Član je HDLU-a. Živi i radi u Zagrebu.

fotografije s otvorenja izložbe