IZLOŽBA POLAZNIKA TEČAJEVA NARODNOG SVEUČILIŠTA DUBRAVA
23. 5. – 2. 6. 2016.
Ana Radić
Stvaralački čin kao stremljenje k višim sferama svijesti
Sve linije nastaju iz jedne točke.
Da bismo spoznali bit umjetnosti, potrebno je prilikom umjetničkog stvaranja otvoriti dušu kreativnim impulsima koji dolaze odozgor, poput darovane ideje, koju, nažalost, često svojatamo kao da smo sami zaslužni, u tom neprekidnom procesu u kojem nastaju uvijek nove, svježe forme, pri čemu ponekad naš karakter, umjesto da se teše, posustane u svojoj oholosti i taštini. Bit umjetnosti je stalno nanovo otkrivati ljepotu mogućnosti koja nema kraja i diviti se ljepoti i smislenosti života, u tišini, daleko od očiju javnosti, u mračnim zakutcima ateljea. Rezultati koji tada nastaju bude divljenje promatrača.
Kao što i kap u oceanu zna gdje joj je mjesto i umjetnička bi duša trebala pronaći odgovor na tako važna egzistencijalna pitanja. Da bi se uspješno došlo do punine zadatka, potrebno je slijediti određenu evoluciju misli. Kad se likovni početnik susretne s umjetnošću, prva misao koja ga mori jest: “Što ću danas nacrtati ili naslikati?” U umjetnosti kao i u filozofiji, ponekad su pitanja bitnija nego trenutačni odgovor, jer se ta ljestvica promišljanja neprestano diže na sve višu razinu.
Kada ugledate Božju petu, znajte da ste na pravom putu. No, većina početnika upravo ostane zbunjena na tom prvom pitanju – “Što?” Ono ih zarobi svojom vanjskom formom i nikako im više ne dopušta prijeći granicu vlastitog iščekivanja da ovaj svijet, poput kakve idiot-kamere, što vjernije prikažu. Kao što mnoga djeca uživaju kad papiga oponaša ljudske glasove, premda nije ona papiga iz divljine, nesputana čeličnim kavezom, tako i ljudi danas često postaju strojevi, oponašajući određene softvere i pomagala, a ne oni na čiji su lik stvoreni. U tome leži glavni problem, ali i preuzimanje velike odgovornosti, jer talenti su tu da se tešu i razvijaju, a ne da se skrivaju iza nekih nametnutih, akademskih rješenja.
To bi bilo kao da polaznika učite kako naslikati površinu vode i to samo na tri načina. Kakva bi to bila pljuska za svijet ideja i mogućnosti u kojem djelujemo?
Svaki čovjek ima svoj prepoznatljivi karakter, svoj prepoznatljivi pogled na svijet, no upravo u toj raznolikosti on mora pronaći svoj prepoznatljivi stil. Nije svatko predodređen za sve djelatnosti i ne leži svakome određeni medij ili motiv. Bitno je otkriti u čemu si dobar i to polako, uz puno truda, muke i ljubavi produbljivati. Kad se dosegne određena umjetnička vještina, put će biti otvoren i za druge izazove.
U tom procesu pojavljuje se drugo pitanje: “Kako?” Tada umjetnost nastaje radi same umjetnosti. Forma pobjeđuje sadržaj. Tako, umjesto zadanog motiva koji je prije bio osnova svih analiza, pozornost se usmjeruje prema likovnim elementima, koji svojom kompleksnošću pobuđuju u gledatelju upravo one impulse zbog kojih rado posjećujemo muzeje, galerije i postajemo veliki zaljubljenici u umjetnost.
Umjetnost kao i sve druge djelatnosti sadrži u sebi određenu dozu duhovnosti, ali valja upozoriti, ona nikad ne smije prijeći granicu zdravog razuma i postati religija, jer tada nastaje kult ličnosti, a dobro nam je znano iz povijesnih primjera da se kult ličnosti nikad ne smije preispitivati.
Umjetnost je živa, dinamična djelatnost čiji su procesi stalno u kretanju. Stare ideje potiskuju neke nove itd. Danas postoji zamor kritike koja ju prati i često ne prepoznaje originalne rukopise i inovacija na određenom području likovnosti. Umjetnost nikada neće stati dok god je novih umjetnika.
Upravo u tim kreativnim procesima, obično se negdje u srednjim godinama života bogatog iskustvom, kada dođe do određenog zasićenja, javlja najbitnije pitanje: “Zašto? Zašto ja to radim? Zašto sve prolazi, mijenja se, odumire? Zašto?” To je ono ključno pitanje koje umjetnika povezuje s filozofom. Tada sve što smo gradili, polako počinje odumirati u analitičkom preispitivanju. Zatim se u poniznosti polako rađa neki novi, bolji, čišći, iskreniji svijet, kojem težimo da postanemo obećani dio vječnosti. U tom pitanju leži bitak naše besmrtne duše, jer ne treba zaboraviti da će jednom sve linije nestati u točki – središtu istine.
Zahvaljujući svim tim počelima i načelima koje su polaznici tečajeva i radionica Narodnog sveučilišta Dubrava, bez obzira na dob, spol i iskustvo, uspješno stekli pod mentorstvom svojih požrtvovnih voditelja, koji su ih na tom trnovitom putu pažljivo usmjeravali, nastala su neka od njihovih ponajboljih djela koje imamo prilike vidjeti, ovdje, na završnoj izložbi u Galeriji Vladimir Filakovac, čime su utrli put nekim novim mogućnostima i interesima, pritom oplemenjujući sve nas.
Svebor Vidmar
Nika Skendrović
CRTANJE I SLIKANJE
Voditelji: Marcela Munger, akademska slikarica
Svebor Vidmar, prof. likovne kulture
Polaznici:
Vedrana Boroša (14 god.), Renata Cik (45 god.), Ivan Hegedić (10 god.), Anika Križanec (11. god.), Ema Kuleš (god.), Noa Lukić (8 god.), Boris Mezdjić (40 god.), Emma Mršić (29 god.), Nikolina Palić (9 god.), Matija Prevolnik (9 god.), Ana Radić (39 god.), Leonarda Rajković (11 god.), Katarina Selinger (10 god.), Nika Skendrović (13 god.), Lucija Stolnik (15 god.) i Laura Žarko (9 god.).
Polaznici treće životne dobi:
Igor Dupalo (41 god.), Zenona-Dorota Kale (66 god.) i Božena Šubarić Jovičić (64 god.).
Noa Lukić
Leonarda Rajković
Kristina Stančin
KERAMIKA
Voditeljica: Marija Stojanović, dipl. pov. umj.
Polaznici:
Marija Morožin (29 god.) i Kristina Stančin (30 god.).
Polaznici treće životne dobi:
Marica Šehović (70 god.)
Laura Škrinjar
MALA ŠKOLA PRIMIJENJENE UMJETNOSTI
Voditeljice: Ana Jakić Divković, akademska grafičarka
Janja Jukić, odgajateljica
Polaznici predškolske skupine:
Ante Bailo (6 god.), Nina Katarina Čop (6 god.), Vigo Čorko (5 god.), Mirna Franz (6 god.), Vedran Kajfeš (6 god.) i Gloria Šantić (5 god.).
Polaznici osnovnoškolske skupine:
Lana Bailo (9 god.), Klara Čuk Kostrec (10 god.), Erika Erjavec (7 god.), Lena Havaši (7 god.), Anđelina Norac-Kljajo (8 god.) i Laura Škrinjar (11 god.).
Mihael Picak
MALA ŠKOLA ILUSTRACIJE I STRIPA
Voditeljica: Sanja Pribić, akademska grafičarka
Polaznici:
Darjan Gašljević (8 god.), Mihael Picak (11 god.), Lucien Pilaš (9 god.) i Veronika Vidmar (7 god.).
Lucien Pilaš
Mihael Gregl
ORIGAMI ART RADIONICA
Voditeljica: Sanja Srbljinović Čuček, origami majstor
Polaznici:
Mihael Gregl (9 god) i Dario Vuksan (9 god.).
ČIPKA NA ČUNAK, BATIĆE I IGLU
Voditelj: Igor Beroš
Polaznici:
Slavica Čutura (48 god.), Loredana Dugonjić (55 god.), Andrea Funarić (24 god.), Marija Gredelj (65 god.), Agneza Horvat (66 god.), Aneta Karakaš (57 god.), Renata Kašnjar Putar (58 god.), Jasna Katalinić (46 god.), Ines Palijan (49 god.), Vesna Primorac (55 god.), Anita Sever-Koren (48 god.) i Snježana Turkalj (51 god.).
HRVATSKI TRADICIJSKI NAKIT S DODATKOM NAKITA ZEMALJA EU
Voditeljica: Vinka Mareković
Polaznici:
Ana Čukelj (71 god.), Slavica Čutura (48 god.), Svetlana Ćuk Vujasinović (56 god.), Višnja Iris (55 god.), Zdenka Kartelo (55 god.), Kaja Krištić (59 god.), Mira Lulić (48 god.), Suzana Mance (49 god.), Dolores Marčetić (31 god.), Ana Margareta Kratofil (42 god.), Katica Sesvečan (73 god.) i Višnja Šusterić Blažević (56 god.).
Marija Gebaj
BAŠTINARNICA – oslikavanje svile
Voditeljica Verica Stepić
Polaznici:
Amadea Bašić (55 god.), Lucija Franić Novak (50 god.), Katica Fuček (77 god.), Marija Gebaj (28 god.), Vesna Malnar (61 god.) i Višnja Šusterić Blažević (56 god.).
Marijan Vukičević
TEČAJ DIGITALNE FOTOGRAFIJE
Voditelj: Darko Bavoljak, fotograf
Polaznici:
Emina Anđelković (45 god.), Ivan Glibo (35 god.) i Marijan Vukičević (48 god.).
Emina Anđelković
Alen Ćehajić
EKOKLUB NS DUBRAVA
Voditeljica: Smiljana Baran
Članovi Ekokluba:
Antonija Bakran, (10 god.), Ivana Bakran (10. god.), Alen Ćehajić (10 god.), Paola Dropuljić (11 god.), Filip Gojković (11 god.), Ivor Grubišić (10 god.), Nikolina Ješić (10 god.), Andreja Kirin, (10 god.), Matija Lacković (11 god.), Marko Novak (11 god.), Ivana Ostroški (10 god.) Dora Plavčić (10 god.) i Patrik Plješa (10 god.).
Tema: urbana bio raznolikost.
Fotografije su nastale u travnju i svibnju 2016. godine, na putu od škole do kuće, u nedjeljnoj šetnji i na terenskim radionicama Ekokluba pod budnim okom voditeljice Smiljane Baran. Autori su po prvi puta uzeli fotouređaje u ruke i zabilježili raznolikost svojti koje su se očuvale u urbanoj sredini.
Cilj fotoradionice bio je podići svijest i znanja o urbanoj biološkoj raznolikosti i naglasiti potrebu zaštite biološke raznolikosti u gradu.
EU nakit od perlica – od narodne nošnje do tržišta:
izrada hrvatskog tradicijskog nakita od perlica u Školi za modu i dizajn, ŠMID, Zagreb
Suradnja NS Dubrava i Škole za modu i dizajn dio je diseminacijskih aktivnosti međunarodnog projekta NS Dubrava – Leonardo da Vinci obrazovnog partnerstva EU nakit od perlica – od narodne nošnje do tržišta, http://beaded-jewelry.eu/.
Obrazovni program izrade hrvatskog tradicijskog nakita ostvaren je u Školi za modu i dizajn, smjer Dizajner odjeće, u sklopu nastavnog predmeta Oblikovanje tekstilnih plošnih proizvoda, školske godine 2015./2016.
Izrađeni nakit predstavljen je na otvorenju Izložbe polaznika tečajeva NS Dubrava modnom revijom ŠMID-a.
Voditeljica:
Vinka Mareković, voditeljica tečaja izrade hrvatskog tradicijskog nakita NS Dubrava
Suradnici u ostvarivanju programa iz Škole za modu i dizajn:
Sanda Kinčić, prof., Loara Blažević, prof., Marija Gašperov, prof. i Olga Kolobarić, prof.
Polaznici radionice nakita – učenici Škole za modu i dizajn, 3 a razred:
Ena Bartulović, Antonela Bezjak, Dora Busak, Sanja Đukić, Laura Ferek, Tonina Gečević, Juraj Horvat, Nikolina Klarić, Marija Knežević, Ira Kovač, Matea Lalić, Nina Letica, Katarina Martinović, Sara Orač, Anja Parag, Nikolina Pavlović, Helena Perić, Ana Margarita Podbevšek, Eugen Sabolić, Domagoj Stjepović, Ivana Škaper i Ivana Štabi.
Autori odjevnih kolekcija – učenici Škole za modu i dizajn:
Borna Soro, Tena Banović, Tanja Horvatić, Petra Kovačić, Karla Katarina Kramarić, Karla Krasnić, Sara Kudrić Smerke, Roza Marija Marković, Tea Mehić, Paula Novosel i Ana Mari Pandža.
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
