MARIJA BRANKA KOŠKOVIĆ
Skice za grafike – 12. 2. – 23. 2. 1975.
(naslovnica kataloga)
Za dignitetom poticajne kreativnosti
Ideja konstruktivizma tipična je misao našega stoljeća – pomirimo nekako umjetnost s industrijskim razvojem! – I jedva je vjerojatno da bi je u dogledno vrijeme istisnula neka druga, ma koliko bila revolucionarna ili zanosna po drukčijim pretpostavkama, uostalom, nije li to drukčije već oko nas, čak i naiva!? Konstruktivističko ipak traje, moguće su istom varijacije.
U slučaju mlade Marije Branke Košković, koja se uskoro po završenoj Akademiji nedvojbeno i dokraja priklonila obzorju konstrukcije, jar je unutar staroga dobroga Bauhausa i ozračja neočekivanih sljedbi, inačica i daljnjih prodora, sve do zasebne estetike geometrijske discipliniranosti, prepoznala vlastitu priliku, u njezinu dakle slučaju nije uputno tvrdoglavo nastojati no dosljednosti prvih (konstruktivističkih) općih pobuda. kao prvo, desetljeća nas dijele od Weimera, a potom: nije li stasala u međuvremenu razgranata obitelj najrazličitijih interpretacija, kojima već niti nije do moguće izvedbe svoga projekta? Jednom prihvaćena u nadi da se nametne kao stil epohe, konstrukcija kao gradba izrodila se, na sreću, u mnoštvo individualnoga tretmana, posvjedočivši istom veličinu otkrića novih oblika. tako je ostavljen prostor i inim likovnim poimanjima, a unutar neokonstruktivističkih struja ostaju tek poslenici nove ikonike, koja se nije sasvim odrekla vlastite interpretacije, i gdje je moguće kompletnom ličnošću ostvariti znakovlje nove senzibilnosti, izmakavši stupicama suhe, krajnje objektivne i strojne logike puke industrijske serije.
I Marija Branka Košković unosi mjeru vlastitosti u likovnost zadane, no, unutar ideja, potpuno slobodne škole. Pošla je od cvijeta iz prirode, da bi završila u stiliziranom cvijetu za jednu novu prirodu likovnosti, koja bi do pomiri krajnosti tehničko-urbane stvarnosti. bilo asocijacijom na organsko obličje, bilo pak vedrinom obilja u boji, ali uvijek u želji da novoj stvarnosti, primjerenim sredstvima po osjećaju prida dignitet poticajne kreativnosti.
Josip Škunca
Marija Branka Košković rođena je u Kutini 1942. godine. Akademiju likovnih umjetnosti završila je 1964. godine u Zagrebu, a od 1965. izlaže na brojnim izložbama u zemlji inozemstvu. Godine 1972. dobitnica je Nagrade SKOJA za grafiku i crtež u Zagrebu. Živi i radi u Kutini.
Samostalne izložbe:
1969. Kutina, Muzej Moslavine
1970. Zagreb, Galerija Dubrava
1971. Kutina, Muzej Moslavine
1972. Motovun, Likovna galerija
1973. Beograd, Galerija Doma omladine
1974. Venecija, Galleria del Cavallino
Skupne izložbe:
1965. Zagreb, ULUH-ova izložba najmlađih
1965. Kumrovec, Izložba mladih
1967. Zagreb, Salon ULUH-a: 8. mart
1968. Kutina, Muzej Moslavine: Maj 68
1968. Zagreb, Salon ULUH-a: 8. mart
1969. Zagreb, ULUH: 8. mart
1969. Ljubljana, VII. međunarodna izložba grafike
1969. Zagreb, II. salon mladih
1969. Zagreb, ULUH-ova izložba u čast 50 godina SKJ i SKOJ-a
1970. Zagreb, Salon ULUH-a: 8. mart
1970. Split, Salon ULUH-a (Ex Galić)
1970. Zagreb, V. zagrebački salon
1970. Zagreb, VI. izložba jugoslavenske grafike
1970. Beograd, Muzej savremene umetnosti: IV. trijenale jugoslovenske umetnosti
1970. Zagreb, III. salon mladih
1970. Bremen, Kleine grafik galerie: Miniatur international
1970. Lübeck, Overbeck gesellschaft moderne Eruopäische grafik
1971. Zagreb, VI. zagrebački salon
1971. Split, Hrvatska grafika
1971. Graz, Neue galerie: Serigrafije Brane Horvata
1971. Zagreb, ULUH-ova izložba u čast Dana Republiike
1971. Zaječar, Slikari Moslavine
1971. Fridrikstadt, Galleri Gamlebyen
1972. Beograd, Muzej savremene umetnosti: Jugoslovenska grafika 1965.-1972.
1972. Poreč, XII. anale
1972. Zagreb, Umjetnički paviljon: Nadrealizam i hrvatska likovna umjetnost
1973. Zagreb, VIII. zagrebački salon
1973. Zagreb, Galerija Dubrava: Pet godina Galerije Dubrava
1973. Rijeka, VII. bijenale mladih
1974. Zagreb, Umjetnički paviljon: Likovne teme danas
1974. Split, I. bijenale hrvatske grafike
Nagrade
1972. Nagrada SKOJ-a za grafiku i crtež, Zagreb
(iz knjige dojmova)
