LIKOVNI ŽIVOT DUBRAVE 1983.
Keramika, slike i crteži – 24. 11. – 5. 12. 1983.
(naslovnica kataloga)
Vladimir Kučina
…
Keramoplastika je svijetli trenutak izložbe ako se imaju u vidu blago ironične plastike Vladimira Kučine; izvanredno ovladavanje tehnologijom kod ovog urodilo je zadivljujućom perfekcijom u izvedbi.
Vladimir Maleković, Vjesnik, 1972.
…
Privlačni oku i lirski dekorirani tanjuri Vladimira Kučine nose u sebi svu draž i razložnost jedinjenja forme s likovnom obradom površine oblikovanog predmeta. Keramički crtež upravo ovim radom naslućuje nepreglednost likovnih ljepota njime omogućenim.
Milan Zinaić, Novi list, 1973.
…
Vladimir Kučina potvrđuje visoku dekorativnost i visoki stupanj perfekcije bogato i višeslojno oslikanih i više puta paljenih tanjura i skulptura, kojih likovnost pripada svijetu legendi i bajki.
Darko Venturini, Čovjek i prostor, 1977.
Vladimir Kučina rođen je 1940. godine u Zagrebu. Završio je školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a potom i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u, u klasi profesora Raula Goldonija. Sudjelovao je u radu međunarodnih keramičkih simpozija u zemlji i inozemstvu. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Samostalne izložbe:
1965. Banja Luka, Dom kulture
1967. Šibenik, Kazalište
1970. Somobor, Dom kulture
1970. Zagreb, Galerija Inex
1973. Zagreb, Galerija Lotrščak
1977. Zagreb, Studio galerije Forum
1977. Križevci, Gradski muzej
1977. Bjelovar, Gradski muzej
1979. Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt
1982. Križevci, Gradski muzej
1983. Zagreb, Galerija Dubrava
1970. Milano, Galleria Pirelli
1971. Vilnius, Muzej prikladnog iskustva
1973. Gdanjsk, Narodni muzej
Vlado Martek
Vlado Martek rođen je 1951. godine u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1976. godine. Od 1974. do 1979. godine bio je član neformalne grupe Šestorica autora s kojom je organizirao tridesetak izložba-akcija u Zagrebu, Beogradu, Veneciji i drugdje i pokrenuo časopis Maj 75. Pripadao je grupi umjetnika okupljenih oko prostora Podroom i PPM.
Samostalne izložbe:
1979. Zagreb, „Podroom“
1979. Beograd, Galerija Studentskog centra
1980. Zagreb, Galerija Studenskoga centra
1980. Beograd, Galerija “Srećno nova umetnost”
1981. Zagreb, Prostor proširenih medija
1982. Kranj, Galerija v Prešernovoj hiži
1982. Zagreb, Studio galerije suvremene umjetnosti
1983. Opatija, Izložbeni prostor hotela „Slavija“
1983. Slavonski Brod, Omladinski klub
1983. Zagreb, Prostor proširenih medija
1983. Zagreb, Galerija Dubrava
Agitacije/akcije:
1978./1981.12 agitacija na plakatima/lecima tipa „Čitajte pjesme Majakovskog“, Zagreb, Koprivnica, Beograd, Rijeka
1982. Venecija, Agitacija-akcija „Artisti Armatevi“
1982. Pariz, Agitacija-akcija „Les artistes – aux Armes«
Mladen Peranić
…
U traženju svog slikarskog identiteta Peranić je odmah shvatio da mu određenu sigurnost pruža njegov uži ambijent, da je upravo to bila čvrsta točka povijesne avangarde. Nije se, dakle, slučajno okrenuo motivu mora, ali ne motivu mora u vidu marine ili turističke vedute, već moru kao sadržaju jednoga djetinjstva kada je hipnotiziran promatrao apstraktnu sliku morskog dna, toga neobičnog i neprepoznatljivog svijeta ispod staklene morske površine.
Josip Depolo, 1980. (iz kataloga izložbe u studiju Galerije Karas)
Mladen Peranić rođen je u Staroj Novalji na otoku Pagu 1943. godine. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1962. godine. Zaposlen je kao dizajner u tvornici autobusa Zagreb. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi.
Samostalne izložbe:
1973. Zagreb, Salon “Ciglenica”
1974. Rab, Salon turističkog društva Rab
1975. Zagreb, Galerija Dubrava
1975. Opatija, Umjetnički paviljon “Juraj Šporer”
1976. Rab, Salon turističkog društva Rab
1976. Rijeka, Izložbeni salon doma JNA
1976. Portorož, Galerija Casino
1976. Zagreb, Mali lapidarij
1978. Opatija, Umjetnički paviljon “Juraj Šporer”
1978. Rab, Hotel “Eva”
1978. Zagreb, Galerija Dubrava
1978. Zagreb, “Autokaroserija”
1980. Zagreb, Studio galerije Karas
1980. Zagreb, Tvornica autobusa Zagreb
1983. Zagreb, Galerija Dubrava
(iz knjige dojmova)