KREŠIMIR TRUMBETAŠ

Skulpture u drvu – 9. 2 .- 22. 2. 1973.

(naslovnica kataloga)

Zapis o Kreši Trumbetašu

Rođen 1936. u Koprivnici kao sin kovača, Krešimir Trumbetaš diplomirao je geografiju na prirodo­slovno-matematičkom fakultetu, a zatim, također u Zagrebu, klarinet na muzičkoj akademiji. Godine 1968. započeo je raditi skulpture kako bi prijateljima dokazao da i on može raditi kao naivci. Do danas je načinio četrdesetak kipo­va. jer osjeća potrebu da ih radi u slobodno vrijeme. Već ovi poda­ci su dovoljni da pred teoriju po­stavimo dva osnovna problema na koje treba posebno ukazati.

Prvo je pitanje vezano uz činjeni­cu da Krešimir Trumbetaš ne samo, da ima visokoškolsku naobrazbu, već posjeduje dvije diploma s dvi­je visoke škole, a radi skulpturu koja ima naivni karakter. to pita­nje valja prije svega pojednostaviti i ustvrditi da se amaterizmom – a likovnom području često bave fakultetski obrazovani ljudi. ali, znamo da postoji na području nai­vne umjetnosti niz predstavnika koji su završili visoke škole. Spo­menimo na prvome mjestu dr Wal­demara Ruschea, nekada vrlo poznatog oftalmologa Sjeverne Nje­mačke, ili danas još poznatijega naivnog slikara Papsa, ili pak Charlesa Luciena Pincona, grado­načelnika u Guervillu u Francus­koj, ili suca Philippe-Auguste Sal­navea iz Port-au-Prince na Haitiju – da se u nabrajanju zaustavimo samo kod onih koje smo vidjeli u Zagrebu. Već iz ovih ulomaka mo­žemo nazrijeti da visoke stručna sprema ne mora biti ograničenje za stvaranje naivne umjetnosti. To konkretno znači da Krešimir Trum­betaš može biti vrstan geograf i profesor ili čak pročelnik odjela na jednoj muzičkoj školi, a uz to stvarati skulpturu naivne izraza, jer njegov nazor o životu i svijetu može i nadalje ostati u takovim okvirima.

Ako nam prvo pitanje ne bi treba­lo činiti teškoća, obratimo onda pažnju na drugi, glavni problem: što je amaterizam, a što umjetnost. I letimični pogled na skulpturu Krešimira Trumbetaša nam je dovoljan da uočimo, usku poveza­nost njegova likovna govora s o­nim Hlebinske škole. zato mora­mo postaviti pitanje: sto znači da­nas raditi u duhu Hlebinske ško­le, a živjeti u Zagrebu? Odgovor mora biti prije svega: to je amate­rizam. Kao što su nekada amateri pokušavali slikati Madone po, uzo­ru na Raffaela, portrete na Angeli­ku Hauffmann, na Zoru Pre­radović ili genre-scene na Karla Spitzwega, isto tako, amateri da­nas slikaju ili rade skulpture po uzoru na Hlebinsku školu. Metoda je ista: varijacija utvrđenoga i prokušanog klišeja, a rezultat ovi­si o umjetnosti pojedinca.

U Krešimira Trumbetaša problem je složeniji, iako su početni radovi potpuno amaterski i uklapaju se u navedeni pristup. Složeniji, prije svega, stoga što je rođen u Kopri­vnici i usprkos činjenici da živi u Zagrebu mentalno je usko vezan za svoj rodni kraj. S druge strane, da je on seljak koji živi u Kopriv­ničkoj općini, njegove bi skulptu­re bile sigurno medu najzapaženijima u tom likovnom krugu, i to ne samo po motivima, ekspresiji već i po likovnim vrijednostima obli­kovanog volumena. to možemo primijetiti da su ova kvalitete vezane uz svakako prisutan intelekt, što opet ne mora biti sine qua non njegova školovanja. Međutim, ako promotrimo, njegov kratki raz­voj – svega oko četiri godine – tada uočavamo da njegov skulp­torski jezik vrlo sporo i teško, ali ipak uč6ljivo, napušta hlebinski teren (što je vezano i za spomenu­tu privrženost Podravini) i da pro­nalazi nova mogućnosti koje mogu potvrditi njegovu samosvojnost. Jer, pronaći svoj vlastiti likovni govor, osnovni je preduvjet za stvaranje umjetničkih djela. Upornost te ru­ke koja poznaje kovački zanat i dirku klarineta, može ispuniti spo­menuti preduvjet.

Boris Kelemen

Popis izložbenih radova:
1. Naša baka, 1968., lipa, visina 19 cm
2. Otočki bogomoljac, 1970., maslina, visina 38 cm
3. Skoro budemo isti, 1970., lipa, visina 72 cm
4. Stara cura, 1971., orah, visina 91 cm
5. Eva s jabukom, 1971., lipa, visina 85 cm
6. Dajte siromahu, 1971., lipa, visina 61 cm
7. Nečesa se bojim, 1971., lipa, visina 61 cm
8. Poslije tri gemišta, 1971., joha, visina 67 cm
9. Baš neću reći, 1971., orah, visina 71 cm
10. Nadničar s kolodvora, 1971., lipa, visina 80 cm
11. Djed, 1971., orah, visina 35 cm
12. Povratak iz vinograda, 1971., orah, visina 73 cm
13. Smiluj se i meni, 1972., orah, visina 37 cm
14. Vinski brat, 1972., orah, visina 50 cm
15. Djed s tranzistorom, 1972., orah, visina 59 cm
16. Velika tajna, 1972., joha, visina 40 cm
17. Oni su u strahu, 1972., joha, visina 52 cm
18. Na viziti, 1972., orah, visina 76 cm
19. Eva sa cvijetom, 1972., orah, visina 50 cm
20. Moja stara, 1972., orah, visina 32 cm
21. Eva s kečkama, 1972., orah, visina 62 cm
22. Flautist, 1972., joha, visina 56 cm
23. Koprivnički smetlar, 1972., orah, visina 67 cm
24. Oči susjeda Martina, 1972., bukva, visina 34×35 cm
25. Dugokosi mladić I, 1972., orah, visina 69 cm
26. Moja stara, 1972., orah, visina 64 cm

Krešimir Trumbetaš rođen je u Koprivnici 1936. godine. Maturirao je u Koprivnici 1954., a diplomirao 1960. godine na prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu, a pet godina kasnije i na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji . Djeluje kao pedagog u Srednjoj muzičkoj školi Blagoje Bersa. Skulpturom u drvu se bavi od 1968. godine. Nastupio je na skupnoj izložbi “Naivni kipari Jugoslavije” u Hlebinskoj galeriji. 

(iz knjige dojmova)