IZ FUNDUSA GALERIJE VLADIMIR FILAKOVAC

Izložba slika, grafika i crteža, Općina Knittelfeld, Knittelfeld, Austrija – 1. 7. – 14. 7. 2011.


Maja Dolenčić-Malešević, Žena s velom, 1982.,
pastel, kreda/papir, 71×51 cm

O suradnji

Narodno sveučilište Dubrava i gradske četvrti Gornja i Donja Dubrava, već petu godinu zaredom uspješno surađuju u ostvarivanju zajedničkih programa kulture s Gradskom općinom Knittelfeld i njenim Kulturnim centrom.

Iz fundusa Galerije Vladimir Filakovac

S izložbom u Knittelfeldu zagrebačka Galerija Vladimir Filakovac Narodnog sveučilišta Dubrava predstavit će nekolicinu djela iz svoje bogate kolekcije skupljene tijekom četiri desetljeća njene dinamične izlagačke aktivnosti. Kroz Galeriju su prošli mnogi eminentni umjetnici koji su joj se rado vraćali ponekad i više puta. Gledajući djela izloženih autora koja se razlikuju po temama, stilu, tehnici i formatu, postajemo svjedoci minulih vremena u kojima su vladali različiti trendovi i estetska načela. Raznolikost stvaralačkih osobnosti svjedoči o jakoj produkciji kojima je hrvatska umjetnost u posljednje vrijeme zahvaćena na temeljima postmoderne. No, ono što se odmah zamjećuje jest originalan umjetnikov rukopis koji na suvremen i kritički način obogaćuje europsku kulturnu baštinu. Prepoznatljivost u Europi cilj je svakog hrvatskog umjetnika ili umjetnice koji očekuju kritičku i objektivnu varolizaciju svojeg opusa diljem čitavog kontinenta, brišući tako granice na duhovnom i zemljopisnom planu. Umjetnici su oduvijek bili ambasadori mira i dobre volje i nastojali prenositi kulturna obilježja sredine iz koje potječu i drugim narodima. Nadamo se da će ova izložba postati most još bolje suradnje između dvaju država koje povezuje dugo zajedničko povijesno iskustvo i neupitno prijateljstvo.

Svebor Vidmar


Daniel Butala, Bez naziva, 1995., tuš/papir, 100×70 cm

Popis izloženih radova:
1. Ivica Antolčić, Bez naziva, sitotisak, 76×58 cm
2. Daniel Butala, Bez naziva, 1995., tuš/papir, 100×70 cm
3. Boris Demur, Ono si što voliš, a ne ono što voli tebe…spiralno…, 2004./2006., akril na polukartonu, 100×70 cm
4. Maja Dolenčić-Malešević, Žena s velom, 1982., pastel, kreda/papir, 71×51 cm
5. Sebastijan Dračić, Bez naziva, 2007., ulje na platnu, 50×70 cm
6. Ljerka Filakovac, Ženski akt, 1990./2001., akvarel/papir, 50×40 cm
7. Josip Generalić, Samoborska sraka, 1980., sitotisak/akvarel, 70×50 cm
8. Dragutin Jurak, Iz ciklusa Fantazmopolisi, 1970., tuš, flomaster/svila, 37×51 cm
9. Nives Kavurić-Kurtović, Mondo spietato, 1968., kombinirana tehnika/papir, 70×70 cm
10. Ivan Kožarić, Bez naziva, 2007., pastel/papir, 70×50 cm
11. Donata Krznarić, Bez naziva, 2009., akril/platno, 60×60 cm
12. Ivan Lacković Croata, Aue crux spes Croatica, 1998., grafika/akvarel, 70×50 cm
13. Milena Lah, Dubrovnik gori, 1992., gvaš/papir, 25×37 cm
14. Ivan Lesiak, Krleža – skica II, 1974., reljef/lim, 27,5×76 cm
15. Tihomir Lončar, U vrtu, 2007., ulje/panel, 50×70 cm
16. Ivan Lovrenčić, Bez naziva, 1967., ugljen/papir, 61×44 cm
17. Vlado Martek, Iz ciklusa Ili laž ili gnijezdo, 2009., kombinirana tehnika/karton, 100×70 cm
18. Marcela Munger, Struktura III, 1983., kombinirana tehnika/papir, 50×70 cm
19. Ratko Petrić, Orator, 1972., serigrafija, 70×100 cm
20. Ivica Propadalo, Otoci slona i jednoroga, 1986., gvaš/papir, 2x20x28 cm
21. Ivan Rabuzin, Bez naziva, 1985., tuš na papiru, 50×35 cm
22. Zlatko Sirotić, Boljun, 2007., akril/platno, 100×120 cm
23. Ljubomir Stahov, Koncert u prirodi, 1978., bakropis, 67/49×39/x49 cm
24. Duško Šibl, Faust, 2004./2006., akril/platno, 90×120 cm
25. Miroslav Šutej, S-M-1, 1968., sitotisak, 49×49 cm


Nives Kavurić-Kurtović, Mondo spietato, 1968.,
kombinirana tehnika/papir, 70×70 cm


Ivica Antolčić, Bez naziva, sitotisak, 76×58 cm

Ivica Antolčić rođen je 1928. godine u Komarevu. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1953. godine. Od 1954. do 1955. godine radio je u HNK-u kao slikar maske, a poslije toga je preuzeo vodstvo scenskog kipara. Od 1965. radi kao slikar i scenski kipar u zagrebačkom HNK-u. Bavi se ilustracijom za koju je višestruko nagrađivan. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Član je HDLU-a i ULUPUH-a. Živi i radi u Zagrebu.

Daniel Butala rođen je 26. travnja 1943. godine u Karlovcu. Nakon završene gimnazije, 1963. godine upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je diplomirao 1967. godine u klasi profesora Ive Šebalja. Nakon toga radi kao likovni pedagog u nekoliko karlovačkih osnovnih i srednjih škola te u Dječjem domu Vladimir Nazor. Usporedno organizira i sudjeluje u radu ugledne pedagoško-likovne manifestacije Zimska likovna kolonija (ZILIK). Od 1992. do 1999. godine bio je ravnatelj Gradskog muzeja u Karlovcu. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Radi kao voditelj Galerije Vjekoslav Karas u Karlovcu.

Boris Demur rođen je 1951. u Zagrebu. Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je slikarstvo 1975. (prof. R. Goldoni) i grafiku 1977. (prof. A. Kinert). Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Bavi se teorijom slikarstva i umjetnosti, a tekstove je objavljivao u stručnim časopisima, na radiju i televiziji.

Sebastijan Dračić rođen je 1980. godine u Zagrebu. Godine 1998. maturirao je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, na slikarskom odsjeku. Godine 2006. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odsjek, u klasi profesora Zlatka Kesera. Iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom izvanrednog profesora Ante Rašića. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Dobio je Pohvalu Akademije likovnih umjetnosti za rad tijekom akademske godine 2005./2006. i Nagradu rektora Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine. Živi i radi u Zagrebu.

Josip Generalić rođen je u Hlebinama 1935. godine. Prve radove u ulju na platnu naslikao je 1950. godine, dok je prvi javni nastup imao 1954. godine u Križevcima, gdje je završio učiteljsku školu. Prvu samostalna izložba postavljena mu je 1959. godine u Muzeju grada Koprivnice. Godine 1960. počinje raditi kao učitelj u osmogodišnjoj školi u Zagrebu, u kojem dvije godine kasnije završava Višu pedagošku školu. Za svoga života Josip Generalić izlagao je na više od tisuću skupnih i 200 samostalnih izložbi na svim kontinentima. Preminuo je u Koprivnici, a pokopan je u svom rodnom selu Hlebine 2004. godine.

Ljerka Filakovac rođena je 1928. godine u Osijeku. Grafički odjel na Srednjoj obrtnoj školi u Zagrebu završila je 1948. godine, a 1952. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (profesori: Omer Mujadžić, Vladimir Filakovac, Oton Postružnik, Vjekoslav Parać, Tomislav Krizman). Nakon prvog samostalnog izlaganja 1954. godine boravi u Švicarskoj, Italiji, Austriji, Nizozemskoj i Engleskoj. Od 1965. godine djeluje u Grožnjanu, član je Umjetničke kolonije u Iloku. Članica je HDLU-a, Udruženja umjetnika Grožnjan, Accademia delle arti`e del lavoro – Italija, Accademia Europea – Accademia Bedriacense – Italija, International Biographical Association Cambridge – Engleska. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. 

Dragutin Jurak rođen je 1911. godine u Pušći kraj Zagorskih sela, Hrvatsko zagorje. Izučio je kolarski zanat, a bio je scenski stolar u Hrvatskom narodnom kazališta u Zagrebu. Prve je poduke dobio od Krste Hegedušića. Slika i rezbari od 1958., izlaže od 1964. godine. Na njegovim slikama prevladavaju motivi fantastične arhitekture. Preminuo je 1994. godine.

Nives Kavurić-Kurtović rođena je 1938. godine. Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1962. (F. Baće). Bila je suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića (1962.–1967.). Radila je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1983. godine. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2004. godine. Redoviti je član HAZU od 1997. godine.

Ivan Kožarić rođen je 1921. u Petrinji. U Zagrebu živi od 1931. godine. Akademiju likovnih umjetnosti upisuje 1943., diplomira i potom 1949. godine završava specijalku prof. Antuna Augustinčića. Izlagati počinje 1953. godine, priređuje stotinjak samostalnih i sudjeluje na dvjestotinjak skupnih i tematskih izložaba. Brojne su mu skulpture postavljene u javnim prostorima i ambijentima. Dobitnik je niza priznanja, među ostalim Nagrade Josip Račić 1994. i Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 1997. Godine 1991. u dva je mandata bio predsjednikom Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a 1997. izabran je za redovita člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Donata Krznarić rođena je 1981. godine u Zagrebu, gdje se i školovala. Maturirala je 1999. godine na prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji. Akademiju likovnih umjetnosti upisala je 2001. godine, smjer slikarstvo. Diplomirala je 2007. godine u klasi profesora Zlatka Kesera. Sudjelovala je na nekoliko skupnih izložbi. Živi i radi u Zagrebu.

Ivan Lacković Croata samouki je slikar, klasik Hlebinske škole i naše naive, te jedan od najeminentnijih crtača svjetske naive. Rođen je 1931. u Batinskoj, u Podravini. Nakon završene pučke škole, radi u domaćinstvu i na polju, potom se zapošljava u šumskom gospodarstvu kao manualni radnik. Njegovi najraniji crteži potječu iz 1952., a prve slike iz 1956. godine. U Zagreb dolazi 1957., radi kao pismonoša i istodobno pohađa večernju školu, što mu omogućava da postane poštanskim službenikom. Godine 1962. upoznaje Krstu Hegedušića i otad povremeno radi u njegovoj Majstorskoj radionici. To je i doba kad počinje izlagati. Godine 1968. napušta rad na pošti i profesionalno se počinje baviti slikarstvom. Od 1992. do 2001. zastupnik je u Hrvatskom saboru. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Umro je u Zagrebu 2004.

Milena Lah rođena je u Sv. Križu kraj Ajdovščine 1920. godine. Završila je srednju školu u Zagrebu gdje je i diplomirala 1949. godine na Akademiji likovnih umjetnosti. Bila je suradnica Majstorske radionice Vanje Radauša od 1949. do 1950. godine. Izlagala je na tridesetak samostalnih te na više od 250 skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na mnogim kiparskim simpozijima. Za svoj rad primila je brojne nagrade i priznanja. Preminula je 2003. godine.

Tihomir Lončar rođen je 1953. godine u Vinagori u Hrvatskom zagorju. Od 1964. živi u Zagrebu, gdje je 1974. završio Školu za primijenjenu umjetnost, slikarski odjel, a 1980. godine i Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirao je u klasi prof. Vasilija Josipa Jordana. Samostalno izlaže od 1985., a skupno od 1981. godine. Suosnivač je i član grupe Contra. Živi i radi u Zagrebu.

Ivan Lovrenčić rođen je 1917. godine u Svetom Križu Začretju. U mladosti je radio u slikarnici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu i pohađao Akademiju likovnih umjetnosti (1936. – 1940.). Profesori su mu bili Lj. Babić, K. Hegedušić, O. Mujadžić i T. Krizman. Dio ratnih godina Lovrenčić je proveo kao scenograf u splitskom HNK-u i u Sarajevu. Nakon rata vraća se u Zagreb, kratko vrijeme radi u Jadran-filmu kao scenograf, a od 1950. postaje profesionalni slikar. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu bio je profesor crtanja od 1972. do 1978. godine kada je umirovljen. Objavio je nekoliko grafičkih mapa s pjesmama vodećih hrvatskih pisaca Krleže, Tadijanovića, I. G. Kovačića, Kaštelana i drugih. Preminuo je 2003. godine.

Maja Dolenčić-Malešević rođena je 1936. godine u Zlataru (Hrvatsko zagorje). Preselivši se u Varaždin, gdje je pohađala gimnaziju i glazbenu školu, dobiva i prve poduke iz slikarstva. Godine 1955. dolazi u Zagreb na prijamni ispit za Likovnu akademiju, gdje susreće budućeg supruga Dušana Maleševića. Diplomirala je na Akademiji u klasi profesora Ljube Babića. Sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća počela je samostalno izlagati. U prvoj polovini sedamdesetih primila je nekoliko nagrada za svoj rad, te stipendiju za boravak u Parizu zajedno s kiparicom Marijom Ujević. Živi i radi u Zagrebu

Vlado Martek, pjesnik, konceptualni umjetnik, slikar i esejist rođen je 1951. u Zagrebu. Književnost i filozofiju diplomirao je 1976. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. U početku se bavio vizualnom i konkretnom poezijom, a od polovice 1970-ih konceptualizmom, akcionizmom (s Grupom šestorice autora), umjetničkim knjigama, te out of printom (18 samizdata, leci, plakati, razglednice). Od početka 1980-ih bavi se slikarstvom, kiparstvom i grafikom. Objavio je sedam knjiga – zbirke poezije, zbirke tekstova, knjiga eseja o suvremenoj umjetnosti, te dva autorska izdanja grafičkih mapa. Živi u Zagrebu.

Ivan Lesiak rođen je 1929. godine u Luci Vrbovečkoj. Diplomirao je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Frane Kršinića 1960. godine, a šezdesetih se i sedamdesetih godina stručno usavršavao u Grčkoj i Egiptu. Bio je član likovne grupe Biafra, s kojom je izlagao od 1970. do 1978. godine. Bilo u kiparstvu, napose u mediju reljefa, bilo na papiru u mediju crteža ili grafike, Lesiak je ideje uvijek promišljao unutar formi nabreklih u svoj žestini bespoštednih prikaza ljudske stvarnosti. Preminuo je 2008. godine.

Ivan Rabuzin bio je hrvatski slikar naivne umjetnosti. Rođen je 1921. godine u Ključu kraj Novog Marofa, u brojnoj obitelji. Završio je stolarski zanat u Zagrebu i Zemunu. Slikarstvom se bavio više od 50 godina, nije imao slikarsko obrazovanje, osim večernjeg tečaja crtanja kod Koste Angelija Radovanija. U početku je radio i u tvornici namještaja, a nakon prve izložbe krajem 50-ih godina, posvetio se samo slikanju. Na njegovim su slikama, motivi prirode i sela Hrvatskog zagorja. Najčešće je slikao brijegove, cvijeće, oblake i sunce. Imao je 200 samostalnih izložbi i još veći broj skupnih. Preminuo je u varaždinskoj bolnici 2008. godine.

Marcela Munger rođena je 1947. godine u Zagrebu. Školu primijenjene umjetnosti, slikarski odjel, završila je u Zagrebu 1968. godine. Diplomirala je slikarstvo 1972. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Nikole Reisera. Članica je HDLU-a. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja. Radi kao profesorica crtanja i slikanja u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna, te kao docentica na Arhitektonskom fakultetu, studij dizajna, u Zagrebu.

Ratko Petrić rođen je u Zadru 1941. godine. Diplomirao je kiparstvo u klasi prof. Vanje Radauša 1966. godine. Pohađao je majstorsku radionicu prof. Vanje Radauša od 1966. do 1969. godine. Suosnivač je likovne grupe Biafra. Radi kao izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na više izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada. Preminuo je 2010. godine.

Ivica Propadalo, međunarodno priznati slikar, scenograf i dizajner, rođen je 1950. godine u Livnu, Bosna i Hercegovina. Nakon završene srednje škole upisuje Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, a od 1977. godine živi i radi u Zagrebu. U razdoblju od 1965. do 1977. godine aktivno se bavi i glazbom svirajući u sarajevskim bendovima Cod i Teška industrija. Od 1977. do 1988. godine radi kao inženjer u Končaru i Ini. Slika od 1975., a kao samostalni umjetnik djeluje od 1988. godine. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoje slikarstvo dobio je niz domaćih i međunarodnih nagrada. Dizajnom i scenografijom počeo se baviti 1994. godine.

Zlatko Sirotić rođen je 1945. godine u Zagrebu, gdje je završio Školu za primijenjenu umjetnost 1965. i Akademiju likovnih umjetnosti u klasi profesora Šime Perića 1971. godine. Bio jer suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića od 1971. do 1974. godine. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi i radi Zagrebu.

Ljubomir Stahov rođen je 1944. godine u Komičanima kraj Prijedora. Godine 1967. završio je sarajevsku Školu primijenjene umjetnosti. Prije upisa na zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti radio je kao nastavnik likovnog odgoja u osnovnoj školi u Kozarcu. Na slikarskom odjelu zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti diplomirao je 1974., u klasi prof. Šime Perića, a potom je, od 1974. do 1978. godine, bio suradnik Majstorske radionice prof. Krste Hegedušića i prof. Ljube Ivančića. Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo, crtež i grafiku. Živi i radi u Zagrebu gdje je danas redoviti profesor slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti.

Miroslav Šutej rođen je 1936. u Dugoj Resi. Školovanje je započeo na zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti, nastavivši ga potom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao u grafičkoj klasi profesora Marijana Detonija 1961. godine. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića (1961 – 1963), a kao stipendist francuske vlade boravio je 1964./1965. godine u Parizu. Radio je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i u Širokom Brijegu. Bio je redoviti član HAZU, akademik. Izlagao je na blizu 200 samostalnih i više od 1.000 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Preminuo je 2005. godine.

Duško Šibl rođen je 1951. godine u Zagrebu. Godine 1977. diplomira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i povijesti umjetnosti. U Londonu završava studij slikarstva na Byam Shaw Scool of Art 1982., a 1986. godine magistrira na glasovitom Royal College of Art. Od 1982. godine izlaže samostalno. Živi i radi podjednako u Zagrebu, Londonu i Dubrovniku.


Ljerka Filakovac, Ženski akt, 1990./2001., akvarel/papir, 50×40 cm


Boris Demur, Ono si što voliš, a ne ono što voli tebe…spiralno…,
2004./2006., akril na polukartonu, 100×70 cm

fotografije s otvorenja izložbe

Skip to content