ĐURO VARAT
24. 5. – 10. 6. 1983.
KRAJOLIK KAO ALTER-EGO
Prvo što karakterizira naivno slikarstvo, naivu kao jedan od pravaca likovne umjetnosti, jest krajolik. Tradicionalni krajolik genetski je prapočetak tematskog i izražajno-stilskog metjea naive. On se neposredno ogleda s čovjekom i njegov je najizvorniji pokretač radnje, bilo da je to manualni rod (oranje, kopanje, žetva), bilo da je produžetak čovjekova osjećaja prema krajoliku. Njihovo prožimanje, netransponirano tumačenje jednog kroz drugog, daje jasnu i čitku sliku: čovjek = krajolik. To poistovjećivanje dugo je bilo osnovno pravilo naive. Međutim, pojedini naivni slikari odijelili su se od puke priče koja ih okružuje, unijevši u nju novi rakurs gledanja i razmišljajući o njoj kao o unutarnjem krajoliku. Najsmioniji od njih, Lacković, I. Generalić, Rabuzin, Večenaj, Skurjeni i drugi, unijeli su radosni senzibilitet, autohtonu prepoznatljivost svog ega u krajoliku, dakle u svom razmišljanju i stilu.
Slikarstvo Đure Varata posebna je stvarnost u hrvatskoj naivnoj umjetnosti. Prvo po čemu je moguća njegova identifikacija, jest jasan, čitak, razveden rukopis-motiv. Livade, polja, oranice, pašnjaci, rijeke, prikazani su u strogim, skoro kubističkim četvorinama, a čovjek, najčešće prikazan u tihom svijetlom krajoliku, jest onaj koji ga potvrđuje, pronalazeći u svom radu ljubav i privrženost mu. Varat je slikar raspoloženja i jedan je od onih koji je redukciju nekog izravnog događaja (sjetve, žetve, kopanja, nošenja vode, pecanja) upotrijebio kao vlastito pravilo i odnos prema slikanju i življenju unutar slikanja. Za nj je čisti krajolik izravan alter-ego, samo
njegovo raspoloženje. Motiv krajolika, Kleeovski pročišćen i strogo sačuvan od svake dekorativnosti, metafora je slikareva temperament, njegov stav prema vlastitoj stvarnosti. Varatov krajolik ima prošlost, sadašnjost i budućnost i to je ono ko mu daje posebno mjesto među mnogim drugim slikarima-naivcima, kojima se zbog isključive transparentnosti primarnog doživljaja u izrazu pripisuje stanovita ahistoričnost.
Pa kad i slika ljude, Varat ih ne uzima u isključivosti njihove psihologije. On pomoću njih ili s njima pravi događaj, od događaja mogućnost izbora: svatko radi unutar jedne opće slike nešto, ft stvara tu opću sliku.
Svoje kubističke motive krajolika, Đuro Varat sjajno oplemenjuje prigušenim, pastelnim bojama: zlatna, modra, rumena, cigansko-zelena, zemljano-smeđa… Sve je tu otvoreno, mirno, proliveno skoro do sumnje da će možda nestati ako se svrne pogled na drugo.
Neda Miranda Blažević
Popis izložaka:
1. Šetnja šumom, 1982., ulje/lesonit, 45,5×61 cm
2. Šetnja obalom, 1981., ulje/lesonit, 65,5×42 cm
3. Krave na paši, 1982., ulje/lesonit, 61×44,5 cm
4. Put u selo, 1982., ulje/lesonit, 42,3×65 cm
5. Stara vrba, 1973., polikolor, 58×64 cm
6. Riječni pejzaž, 1973., ulje/lesonit, 42,5×58 cm
7. Ovce na paši, 1975., ulje/lesonit, 34,5×50,5 cm
8. Šuma u jesen, 1970., ulje/lesonit, 41,5×61 cm
9. Selo pod planinom, 1972., ulje/lesonit, 42,5×58 cm
10. Predratni Pakrac, 1979., ulje/lesonit, 55×76,5 cm
11. Jesen II, 1977., ulje/lesonit, 45,7×84.5 cm
12. Seoski pejzaž, 1978., ulje/lesonit, 49×61,5 cm
13. Odmor pod hrastom, 1979.m ulje/lesonit, 61,5×49,5 cm
14. Borovi, 1980.m ulje/lesonit, 42,7×65 cm
15. Seljaci u polju, 1980., ulje/lesonit, 42,5 x 65 cm
16. Seoska panorama I, 1981., ulje/lesonit, 61,5×45 cm
17. Seoska panorama II, 1980., ulje/lesonit, 42,5×63,5 cm
18. Seoska panorama III, 1981., ulje/lesonit, 61×94 cm
19. Žetva, 1981., ulje/lesonit, 45,5 x 60,5 cm
20. Seoska panorama III, 1981., ulje/lesonit, 42,5×65,5 cm
21. Riječni pejzaž VII, 1978., ulje/lesonit, 47,8×52,5 cm
Đuro Varat rođen je 1913. godine u selu Badljevina kraj Pakraca. Ratni je invalid. Umirovljeni je službenik. Slika od 1970., uljem na lesonitu. Najčešći motivi su mu krajolici. Izlaže od 1973. Živi i radi u Pakracu.
Samostalne izložbe:
1974. Pakarac, Salon namještaja
1979. Pakrac, Hrvatski dom
1980. Haag, Galerija M
1982. Badljevina, Osnovna škola
1983. Zagreb, Galerija Mirko Virius
Skupne izložbe:
1973. Zagreb, Naivni 73.
1974/5. Ljubljana, Moderna galerija
1977. Zagreb, Naivi 77.
1978. Bologna
1979. Zagreb, Pakrac, Zagreb
1980. Pakrac, Kutina, Križevci, Daruvar
1981. Zagreb, Virovitica, Križevci, Zagreb
1982. Zagreb, Pakrac, Zagreb, Lipik
(iz knjige dojmova)
