U  Fotogaleriji Dubrava, Dubrava 51 a, otvara se 28. rujna u 19 sati izložba Darija Bajurina pod nazivom “Put naš svagdašnji”. Izložba je otvorena do 15. listopada 2020., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan. 

DARIO BAJURIN

Put naš svagdašnji – 28. 9. – 15. 10. 2020.

Put naš svagdašnji Darija Bajurina

Ljudi su oduvijek imali želju za otkrivanjem novih horizonata, za spoznajom novog i drukčijega… To je ono iskonsko, pokretačko, što je dovelo do napretka i razvoja civilizacije. Autor iz nejasnih formi i svojevrsnoga kaosa stvara geometrijski pravilne oblike, pa čak i one savršene poput kružnice zagrebačkog Rotora. I stoga, da bi se lakše išlo u novo, nepoznato, da bi se išlo naprijed, valjalo je naći načina kako i kuda, valjalo je povezati. Mostovi, pruge, ceste i druge prometnice nisu samo poveznica između dviju točaka. One su mnogo više, simboli snage, političke i državne moći, spoj ljudi  i njihovih sudbina…

Kao što neki samozatajni likovi, koji mukotrpno, danju i noću, u svim uvjetima, stvaraju i grade nešto fascinantno, moćno i značajno, put prema naprijed, povezanu zemlju, tako je i fotografija Darija Bajurina tranzicija, težnja prema jasnim i proporcionalnim oblicima, prema novoj i savršenoj estetici, prema magičnoj povezanosti oblika, boja. Energija stvaranja na ovim je fotografijama dobila nove, estetski jedinstvene formate. U njima jasno možemo pronaći paralele sa svim tradicionalnim vizualnim izričajima, odnosima svjetla-sjene, proporcije-disproporcije, koje prepoznajemo od početaka vizualnog izražavanja preko savršenstva renesanse do najnovijih multimedijalnih izričaja.

Mostovi, pruge, putevi… nama, ‘malim’ ljudima, olakšavaju život, a umjetnicima često bivaju inspiracija. Oni prepoznaju matematičku osnovu likovnosti, točno onu koja se može prepoznati i u bazi 3D animacija u kojima je Bajurin također izvanredan kao autor. A mi? Mi ostali često ostajemo samo u prepoznavanju grubih građevinskih oblika. Da, primjerice, neke fotografije s izložbenih panoa postavite kao vizualnu podlogu pitanja u kvizu „Tko želi biti milijunaš?“, malo tko bi u tim čistim oblicima, kvadratima, točkama, ponekad nalik čipki, prepoznao da je riječ o vizuri željezničke pruge ili ceste…  A sve to proizlazi iz oka ovog vrsnog umjetnika.

Fascinacija mostovima, prugama i putevima, koju Bajurin odavno nosi u sebi, ponovo se probudila tijekom njegova snimanja za projekt „Povezana Hrvatska“. On, kao etablirani hrvatski umjetnik, autor 3D animacija, filmski autor, direktor fotografije te autor mnogih zapaženih dokumentarnih filmova, producent  i redatelj, priređuje „perom“ pune umjetničke zrelosti u svima nama zanimljivu vizualnu priču.  Sada je došlo vrijeme da se Bajurin pokaže i u osnovnoj formi fotografije u prvoj samostalnoj izložbi „Put naš svagdašnji“,  u prostoru Kulturnoga centra Dubrava. 

Boris Homovec

Dario Bajurin rođen  je 20. studenoga 1971. godine u Dubrovniku. Filmski je redatelj, direktor  fotografije, 3D animator, filmski montažer, fotograf…  Duga je lista kreativnih poslova kojima se bavi, a njegova svestranost je na razini „renesansnog čovjeka“. Većinu života proveo je baveći se vizualnim. Istražuje i eksperimentira, naime, od dječačkog doba u rodnom Dubrovniku, gdje sudjeluje u likovnim i kreativnim radionicama. To nije neobično,  jer Dubrovnik svakoga s umjetničkim senzibilitetom teško ostavlja imunim na oblike, boje, odnos svjetla i sjene. Grad je mjesto na kojem umjetnost u svakom njegovu kamenu prihvaćaš kao svakodnevnicu i normalnost, koja diskretno kreira tvoj budući izričaj. Kako je umjetnost ujedno i vrlo strukturalno jasna, Bajurin se zanima i za ‘matematički’ pristup kreaciji. Zato je u vremenu kad nije bilo toliko kreativnih fakulteta na kojima bi se mogao baviti videom i vizualnim, veliku pozornost i interes u obrazovanju posvetio  upravo tehničkim znanjima. Nakonosnovne škole, i srednju je pohađao u Dubrovniku, gdje je maturirao smjer Matematika-informatika. Nakon toga, znatiželjan za novitetima u informatici i 3D animaciji, pokušava pronaći primjeren studij, no, nažalost, toga u to vrijeme nije bilo, pa se odlučuje za studiranje na Elektrotehničkom fakultetu u Zagreb, smjer računarstva, upravo radi usavršavanja informatičkih znanja potrebnih za bavljenje 3D animacijom. Tijekom studiranja ne miruje, nego se aktivno bavi i videom, te kao direktor i redatelj radi animacije za mnoge edukativne, kratke, komercijalne i reklamne filmove i spotove. Radi i kao voditelj video i tonskog studija Orlando filma u Zagrebu, a na televizijskim projektima kao izvršni producent. Nakon Orlando filma odlučuje se pokrenuti i vlastitu produkcijsku kuću Opis film, u kojoj uspješno djeluje od 2002. godine te se bavi filmskom i video produkcijom, postprodukcijom i režijom.  Od 2010. godine sudjeluje i kao gost predavač na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu na temama postprodukcije i novih tehnologija.

fotografije s otvorenja izložbe snimila Jasmina Mihoč