VIKTOR ŠEST

20. 6. – 3. 7. 1989.

PRELUDIJ FANTAZIJE I GROTESKE

Viktor Šest, u svojemu osjetnome svemiru predan čistoj likovnosti, tako rijetkoj u našoj svakodnevici, našao je dovoljno snage istraživanje boje i figure, ne zaboravljajući pritom na svoj likovni tekst. Upravo ta specifičnost njegovog likovnog opredjeljenja uvrštava ga u one stvaraoce slovenske likovne umjetnosti koji već dobra dva desetljeća čine poseban likovni tok. Tom trendu pripadaju opusi Kiara Meška, pokojnog Barda lucundusa, te najmlađeg među njima – Viktora Šesta. Pri tom ne treba zaboraviti da je generator tih posebnih tokova i paralela Gabrijel Stupica sa svojim posebnim odnosom prema tradiciji figuracije, velikim majstorima proteklih razdoblja s filozofskih eseja o smislu bitka i smislu ljepote u svakodnevnom životu. Iz tih sintagmi proizlazi i Viktor Šest.

Bez obzira na trenutne vodeće umjetničke pravce, umjetnik se uhvatio u koštac s vlastitim specifičnim likovnim jezikom. Ta specifičnost odgovara trenutnim moralnim životnim dogmama koje se naziru u smislu života i ljudske sudbine, pa nam se kroz Šestov likovni jezik podsvjesno nameću temeljna pitanja o čovjeku.

Čoviek je onaj postulat oko kojega se okreće vrijeme ili obratno. To se pak vrijeme na slikama Vikora Šesta zaustavilo. Osobitosti koje prikazuje predstavljaju vodič kroz trenutak kojeg prenosi putem zrcalne slike unutarnjih doživljaja i raspoloženja. Time identificira vlastitu crtu unutarnjeg traženja mira, koji ga trajno zaokuplja. Slijedimo dugu nit evolucije od časa začetka čovjekove epopeje, preko trenutaka velikog raspleta renesansne umjetnosti, da bi nas na kraju doveo do čovjekove kataklizme ili njegove katarze, što se vidno odražava negdje u nastupajućem trenutku. Umjetnik je svjestan krajnjih mogućnosti stvaralačkih snaga koje čovjek pokušava pomaknuti kroz predvideni beskraj budućeg, dorečen negdje unutar razrješujućeg kanona lijepog u umjetnosti.

Šest oslikava svijet kroz koji vide drugi. To znači da postavlja umjetnost ispred živo-ta. Stvara „kult lijpoga-svečanoga“, koji se uz pomoć umjetnikove ruke udaljuje od platna i sve više bježi iz vidnog polja. Lijepo na slici nije ništa drugo doli poraz realnoga. Slika mu znači suprotnost vladajućem kaosu. Ona je beskonačan darovni herbarij, zbroj simbola. To su figure sa svojom spokojnošću, tišinom, poput dovršenih modela daljnjeg metafizičkog sna.

Viktor Šest sve se više razvija u majstora posrednih, zanimljivih i bogatih osjećanja koje se roje u njegovoj likovnoj transmisiji. Njegovo slikarstvo naginje naglašenom gestualizmu i obogaćeno je u dobroj mjeri groteskom i skrivenim, ali ipak prisutnim humorom. Kao „historicist“ na samosvojan način proniče u misaonu prošlost. Otkrivanje nekih temeljnih pitanja o čovjeku i njegovu biću nudi mu obilje mogućnosti za obrazlaganje mikrokozmosa života. Simbolični elementi su ono Šestovo bogatstvo kojim popunjava prazan prostor na vrlo profinjen, ali odlučan i korektan način. Život se zaustavio u sferi ionizacije ljudske istine. Neobična blizina, intimnost razgovora preko slike, ostavlja nas u djelomičnoj neizvjesnosti, koja je ipak sasvim dostatna da na umjetnikovoj strani ostavi onaj čar tajnovitosti koji tek treba biti istražen te kojeg će nam kasnije otkrivati, dio po dio.

Petar Može

Viktor Šest rođen je 2. travnja 1956. godine u Ljubljani. Studirao je na ljubljanskoj Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je diplomirao u klasi profesora K. Meška. Do 1981. Godine živi u Kamniku. Zatim se zaposlio u Založbi obzorja u Mariboru kao tehnički urednik. Sada djeluje kao slobodni umjetnik.

Samostalne izložbe:
1985. Železna Kapla (Austrija)
1985. Gorica (Italija), Galerija d`art moderna
1985. Maribor, Jugobanka
1985. Maribor, SŠKSM
1986. Ljubljana, Lerota
1986. Maribor, STIL
1986. Maribor, Galerija ARS 2
1987. Maribor, Salon Rotovž
1988. Kamnik, Galerija Veronika

Skupne izložbe:
1983. Maribor, Razstavani salon Rotovž, DLUM
1983. Ljubljana, Galerija DSLU
1984. Maribor, Razstavani salon Rotovž, DLUM
1984. Ljubljana, Mestna galerija
1984. Domžale, Razstavišće Metulj
1984. Lenart, Osnovna škola
1984. Maribor, Hotel Slavija
1984. Celje, Likovni salon
1985. Maribor, Razstavani salon Rotovž, DLUM
1986. Maribor, Razstavani salon Rotovž, DLUM
1987. Maribor, Razstavani salon Rotovž, DLUM
1987. Reinckendorf-Rathaus, Galerie, Twin-Towns-Art
1988. Maribor, Razstavani salon Rotovž, DLUM
1988. Maribor, Razstavani salon Rotovž, Pohorska lisica
1989. Maribor, Razstavani salon Rotovž, DLUM