USKRS 2005.

21. 3. – 6. 4. 2005. 

Vladimir Blažanović

USKRS – POBJEDA ŽIVOTA NAD SMRĆU
Uskrsni blagdani i običaji

Uskrs središnji događaj kršćanske liturgijske godine – događaj otkupljenja i vrhunac povijesti spasenja ljudskog roda, neposredno se oslanja na židovski blagdan Pashe, koji se obilježavao 14. nisana, tj. Na dan punog mjeseca (uštapa) nakon proljetne ravnodnevnice. Kako je Isus uskrsnuo u nedjelju, kršćanske su općine u Egiptu, Grčkoj i Rimu nastojale uskrsnuće slaviti prve nedjelje nakon proljetnog uštapa, što je Nicejskim saborom 325. godine potvrđeno kao obvezatni dan slavljenja Uskrsa. 

Uskrsni su običaji svetkovina istinskog veselja i iznova probuđene nade. Često ispreplitanje poganskih rituala i kršćanskih običaja, brisanje granice između svjetovnog i religijskog, pridonosi uvažavanju i razumijevanju među ljudima dobre volje. Uskrsu prethodi duhovna priprema.

KORIZMA – četrdesetdnevna priprema i post je vrijeme u kojem se vjernik s mnogo ozbiljnosti i iskrenosti suočava s temeljnim pitanjima i sadržajima svoje vjere, odnosno svoga vlastitoga života. Dobrota je korizme u uzdržavanju od svega što izaziva oholost.

CVJETNA NEDJELJA – je početak Velikog tjedna, zadnjeg uoči Uskrsa. U svim krajevima Hrvatske tog je dana blagoslov grančica (maslina, lovor, drijenak, glog, vrba) koje će štititi kuću i ukućane od nekog zla.

VELIKI ČETVRTAK – podsjećamo se na Kristovu posljednju večeru i tada počinje njegov muka. Običaj je da se na taj dan zavezuju zvona u crkvi i ostanu tako do Velike subote. U to se vrijeme ne rade nikakvi poljodjelski poslovi.

VELIKI PETAK – je jedini dan u crkvenoj godini kada se ne slavi sveta misa. Na Veliki petak podsjećamo se na muku i smrt Isusovu.

VELIKA SUBOTA – evocira doba Kristova ukopa i ležanje u grobu. Počinje bdijenje koje je jedan od sadržajno najbogatijih obreda. Osim toga tu je i simbolika svjetla vezana uz sam razlog slavljenja Uskrsa. Slavljenje u vrijeme ekvinocija znači pobjedu svijetlosti života.

USKRS – je najveći kršćanski blagdan koji uvijek pada u nedjelju. Opće je poznata uskrsna tradicija blagoslova hrane. Hrana se sveti u subotu iza večernice ili na ranoj misi u nedjelju.

Vjerovanje u jaje kao izvor života rasprostranjeni je i vrlo star običaj. Velika se važnost daje obojenim jajima koja su prema narodnom vjerovanju u izvor života, snage i postanka, ali i sredstvo zaštite od zlih bića i svake nesreće.

Kad krenemo na uskršnju misu ili sjednemo za blagdanski stol, neka nas poveže značaj velikog blagdana Uskrsa!

(iz šireg napisa o Uskrsu Mirjane Piskulić)   

Antun Krešić

Tihomir Lončar

Vladimir Meglić

Vladimir Blažanović rođen je 1953. u Donjem Hasiću kod Bosanskog Šamca. Klasičnu Gimnaziju završio je u Visokom. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je slikarstvo u klasi profesora Vasilija Josipa Jordana. Uz štafelajno slikarstvo radi i u tehnici mozaika, zidnog slikarstva, te u tehnici vitraja ponajviše u sakralnim objektima.

Antun Krešić rođen je u Starim Jankovcima kod Vinkovaca 1955. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu slikarstvo u klasi profesora Šime Perića. Samostalno izlaže od 1979. godine u zemlji i inozemstvu. Aktivni je sudionik Domovinskog rata, odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Živi i radi u Zagrebu.

Tihormir Lončar rođen je 1953. u Vinagori u Hrvatskom Zagorju. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na slikarskom odjelu u klasi profesora Vasilija Josipa Jordana. Izlaže u zemlji i inozemstvu. O njegovu radu tiskane su dvije monografije (autori Stanko Špoljarić i Vladimir Bužančić). Živi i radi u Zagrebu.

 Vladimir Meglić rođen je u Donjem Pustakovc, Međimurje. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na slikarskom odjelu u klasi profesora Josipa Biffela. Djeluje kao samostalni slikar, izlažući na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Izvodi radove i na sakralnim objektima u tehnikama freske, mozaika i ulja. Živi i radi u Zagrebu.

Zlatko Nežić rođen je 1957. u Poljani kod Vrbovca. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu na grafičkom odjelu u klasi profesora Alberta Kinerta. Bavi se ilustriranjem, dizajniranjem i slikanjem. Sudjelovao je na više od trideset likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu. Izlaže samostalno i skupno na mnogim izložbama. Živi i radi u Zagrebu.

Davorin Radić rođen je 1957. u Hrvatskoj Kostajnici. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu završio je u klasi profesora Vasilija Josipa Jordana. Bio je suradnik Majstorske radionice profesora Ljube Ivančića i Nikole Raisera. Objavljene su mu monografije autora Đure Vanđure i Josipa Škunce. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama. Živi i radi u Zagrebu.

Davorin Radić

Zlatko Nežić

fotografije s otvorenja izložbe snimio Željko Šturlić