LIKOVNI ŽIVOT DUBRAVE 1997
1. 12. – 15. 12. 1997.
Ž
Antun Crljen
Likovni život Dubrave – 20 godina
Na pragu 30. obljetnice neprekinutog rada Galerije dubrava, koju obljetnicu ćemo proslaviti iduće godine, svakako valja izdvojiti još jedan takav jubilej i proslaviti 20 godina kontinuiranog organiziranja izložbe u našoj galeriji pod nazivom Likovni život Dubrave, priredbe kojoj samo ime jasno kazuje o kakvoj vrsti likovne zamisli je riječ.
Prva takva izložba priređena je 9. svibnja 1978. godine. Bili su pozvani svi slikari i kipari za koje se znalo da žive u Dubravi, jer se išlo za tim da se upravo tim likovnim umjetnicima, kao i likovnim amaterima, pruži šansa da sudjeluju u likovnom životu svoje općine u sklopu redovitoga programa u Galeriji Dubrava što ga je financirao gradski fond za kulturu. Po se bi se razumije da je u osnovi takve odluke bila želja da se ohrabri i intenzivira umjetnički život i u tome zagrebačkom prostoru o kojem se govorilo, iako je imao mnogo stanovnika, da predstavlja „bijelu točku kulture“.
Čini nam znatno zadovoljstvo da je taj tip izložbe potaknuo napose samouke kipare i slikare da svom radu pristupe s više odgovornosti, a imao je odjeka i kod školovanih stvaralaca. S vremenom u Dubravu su došli i drugi likovni djelatnici tako da na jubilarnoj izložbi sudjeluje deset akademskih slikara, slikara-grafičara i kipara, a ostali imaju ili Školu primijenjene umjetnosti , ili rang nastavnika sa završenom Pedagoškom akademijom.
Vratimo se prvoj izložbi, održanoj od 9. do 23. svibnja 1978., i navedimo sve izlagače koji su označili početak jedne inicijative što je urodila nemalim plodom dadesetgodišnjeg kontinuiteta. To su: Vjekoslav Antunović, Ludmila Milica Biželj, Ivan Filakovac, Ljerka Filakovac, Vladimir Filakovac (1892-1972), (iz obiteljske ostavštine), Vesna Imriš –Stančić, Majda Kaunic, Nikola Kranjc, Ivan Kuzmiak, Alfred Lojevski, Stjepan eđimorec, Marija Mikulčić, Marijan Novak, Mladen Puškaš Djegarec, Marija Radoš – Hegedušić, Antun Tomaš, Zlatko Župetić i Miro Vuco.
Od tada pa sve do ove jubilarne priredbe, izložaba Likovni život Dubrave poprimila je razne oblike, a povezano s time i sadržaje. Najveći broj izložaba prezentirao je radove nekolicine pozvanih umjetnika, u rasponu od troje do deset autora. Na programu se našla i izložba dječjeg crteža, zatim keramička radionica, pa izložba pozvanih akademskih slikara i drugo, sve u želji da se izbjegnu šablone koje prije umrtvljuju zanimanje za novo i dinamičnije negoli da takve pomake potiču.
Na 20. izložbi Likovni život Dubrave izlažu pak Ludmila Milica Biželj, Antun Crljen, Nenad Čulić, Ivan Filakovac, Ljerka Filakovac, Ivan Branko Imrović, Kristina Jeić, Antun Krešić, Jasminka Konjević, Vladimir Kučina, Vatroslav Kuliš, Vlado Martek, Zlatko Nežić, Mladen Peranić i Velimir Rački, više novih i poznatijih imena nego starih s popisa iz sedamdesetiosme, što je razumljivo, i barem dvostruko više školovanih nego na prvoj izložbi.
To su umjetnici koji su u Galeriji Dubrava izlagali na spomenutoj priredbi najmanje pet puta – prema tome, rado viđeni gosti – i spremno su se odazvali da sudjeluju i na svečarskoj manifestaciji. Uputili smo ukupno dvadeset poziva, jedan umjetnik za jednu godinu Likovnog života Dubrave. Izlažemo njih petnaestero, koliko ih se pozivu odazvalo, a svaki izlagač bit će predstavljen s dva rada. U popisu izložaka nalazimo slike, grafike i male skulpture. Srdačno čestitamo.
Josip Škunca
Ivan Branko Imrović
Jasminka Konjević
Ivan Filakovac
Ludmila Milica Biželj rođena je u Grabovu Potoku 1936. godine. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu 1966. godine diplomirala je u klasi profesora Mladena Veže. Radila je i djelovala kao nastavnica u Zagrebu. Od 1981. godine nosi titulu zaslužne likovne pedagoginje Hrvatske. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Slike joj se nalaze u privatnim zbirkama i u nekoliko stalnih postava. Sudjelovala je u nizu dobrotvornih akcija. Članica je Grupe 69, Udruge likovnih stvaralaca i invalida Domovinskog rata te grupe Moslavački krug.
Antun Crljen rođen je kraj Slavonskog broda 1931. godine. Završio je Školu primijenjene umjetnosti, a zatim diplomirao na Pedagoškoj akademiji u klasi profesora Mladena Veže i profesora Josipa Poljana. Radi kao likovni pedagog u Oriovcu i u Zagrebu, od toga preko trideset godina u Dubravi. Uz pedagoški rad bavi se scenografijom i lutkarstvom. Surađuje s kazalištima u Zagrebu, Osijeku i Novom Sadu. Uz skupne izložbe samostalno je izlagao lutke, maske i scenografije na Međunarodnom festivalu lutaka u Zagrebu.
Nenad Čulić rođen je u Zadru 1949. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Od 1968. godine studira slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Profesori su mu bili Ljubo Ivančić, Antun Mezdić, Ivan Lovrenčić, Ferdinand Kulmer i Ivan Šebalj. Diplomirao je slikarstvo u klasi profesora Nikole Reisera 1972. godine. Od tada do 1985. godine radi u novinskoj redakciji kao grafički urednik, tehnički urednik i urednik ilustrator. Osim uređivanjem novina, bavi se uređivanjem knjiga i časopisa – općenito grafičkim radom. Nakon 1985. godine intenzivnije slika, te osim skupno, više puta samostalno izlaže. Osim što slika, od 1991. radi kao likovni pedagog u osnovnoj školi.
Ivan Filakovac rođen je u Vukovaru 1927. godine. Potječe iz poznate umjetničke obitelji. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1950. godine, u klasi profesora Vjekoslava Paraća. Od 1953. do 1987. radi kao likovni pedagog. Izlagao je na petnaestak samostalnih i skupnih izložbi. Dobitnik je više priznanja i nagrada. Živi i radi u Zagrebu.
Ljerka Filakovac rođena je 1928. godine u Osijeku. Grafički odjel na Srednjoj obrtnoj školi u Zagrebu završila je 1948. godine, a 1952. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (profesori: Omer Mujadžić, Vladimir Filakovac, Oton Postružnik, Vjekoslav Parać, Tomislav Krizman). Nakon prvog samostalnog izlaganja 1954. godine boravi u Švicarskoj, Italiji, Austriji, Nizozemskoj i Engleskoj. Od 1965. godine djeluje u Grožnjanu, član je Umjetničke kolonije u Iloku. Članica je HDLU-a, Udruženja umjetnika Grožnjan, Accademia delle Arti e del Lavoro – Italija, Accademia Europea-Accademia Bedriacense- Italija, International Biographical Association Cambridge – Engleska. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja.
Ivan Branko Imrović rođen je 1957. godine u Popovači. Maturirao je na Školi primijenjenih umjetnosti kod profesora Bifela i Doleneca. Godine 1983. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti, smjer kiparstvo, u klasi profesora I.. Sabolića. Od 1983. do 1985. polazio je majstorsku radionicu „A. Augustinčića“ pod vodstvom profesora I. Sabolića. Godine 1986. postaje članom ZUH-a, te djeluje kao samostalni umjetnik. Od 1991. do 1992. godine aktivno sudjeluje u Domovinskom ratu. Radi kao profesor na Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu.
Kristina Jeić rođena je u Zagrebu 1965. godine. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala 1987. na Akademiji likovnih umjetnosti, Odjel za grafički dizajn u Zagrebu, u klasi profesora Miroslava Šuteja. Izlaže od 1985. godine Bavi se grafikom i ilustracijom, a na grafičkom području najviše je postigla u tehnici monotipije na podlozi grafičkog otiska.
Antun Krešić rođen je u Starim Jankovcima nedaleko Vinkovaca 14. veljače 1955. godine.Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1981. godine, u slikarskoj klasi prof. Šime Perića. Samostalno izlaže od 1979., a skupno od 1981. godine. u Vinkovcima, Splitu, Poznanovcu, Eisenstadtu, Beču, Heitzingu, Crikvenici, Mariboru, Beogradu, Voloskom, Pirovcu i Šibeniku. Nagrađen je na II. Međunarodnoj izložbi Volosko 87` nagradom „Mandrač“. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je 1997. godine Danicom hrvatskom s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.
Jasminka Konjević rođena je 1961. godine u Zagrebu u obitelji u kojoj su oba roditelja likovni umjetnici. Osnovnu školu pohađa dijelom u Zagrebu i Rovinju, a dijelom u Italiji (Milano) i Francuskoj (Pariz). U Parizu pohađa školu primijenjene umjetnosti „Elisa Lemmonier“. Školu primijenjene umjetnosti završila je 1980. godine u Zagrebu, odsjek slikarstvo. Sudjeluje na mnogim skupnim izložbama, a od 1989. godine priredila je desert samostalnih izložbi u domovini i inozemstvu. Član je HDLU-a od 1985. godine. Živi i radi u Zagrebu.
Vladimir Kučina rođen je u Zagrebu, gdje je završio Školu primijenjene umjetnosti (profesori: Blanka Dužanec i Stela Skopal). Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora I. Šebalja i R. Goldonija. Nakon studija radi radi kao likovni pedagog i djeluje kao keramičar i slikar. Sudjelovao je na stotinjak skupnih i četrnaest samostalnih izložbi. Sudionik je brojnih likovnih kolonija. Dobitnik je više nagrada i priznanja
Vatroslav Kuliš rođen je 1951. godine. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976. godine, u klasi profesora Šime Perića. Boravio je na studijskim putovanjima: Pariz, (Cite des Artes) i Münchenu. Uz slikarstvo bavi se scenografijom i grafičkim dizajnom. Izlaže od 1969. godine (prva samostalna izložba u Galeriji Dubrava) u zemlji i inozemstvu.
Vlado Martek rođen je u Zagrebu 1951. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1975. do 1978. godine član je neformalne „Grupe šestorica“, s kojom organizira dvadesetak izložbi – akcija i pokrenuo časopis – katalog MAJ 75. Djelovao je u galeriji Podrum i galeriji PM. Član je HDLU-a i dobitnik AICA-e, 1990. godine. Martek je nomadski multimedijalni umjetnik. Njegov rad uključuje: akcije, grafite, murale, poetske agitacije, ambijente, tekstove o drugim umjetnicima, tekstove o vlastitom radu, predpoeziju, poeziju i postpoeziju. Zatim: grafike, razglednice, figurice, slikarstvo, samizdate, crteže, tekstove i poezija. Autor je jedanaest samizata. Publicirao je poeziju u časopisima: Quorum, Problemi, Kolo, Republika, Nova Atlantida. U Kranju 1995. godine u izdanju Fondi Oryja Pala izašla je knjiga predpoezije i poezije, kao tamizdat, pod naslovom „Imajte me“.
Zlatko Nežić rođen je 1957. godine u Poljani kod Vrbovca. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu na grafičkom odjelu u klasi profesora Alberta Kinerta. Bavi se ilustriranjem, dizajniranjem i slikanjem. Sudjelovao je na više od trideset likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu. Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je brojnim kolonijama. Član je HDLU-a i HZSU-a.
Mladen Peranić rođen je 1943. u Staroj Novalji na Pagu. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u zagrebu, grafički odjel. Od 1962. godine djeluje kao profesionalni industrijski dizajner (TAZ). Slika kontinuirano od 1973. godine. Izlaže na mnogim skupnim izložbama u domovini i inozemstvu.
Velimir Rački rođen je 1953. godine u Zagrebu. Pohađao je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Stančića i Jordana, 1979. godine. Od 1987. godine priredio je dvadesetak samostalnih izložbi. Sudjelovao je na mnogim skupnim izložbama. Bio je docent na Hrvatskoj akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu.
Kristina Jeić
Velimir Rački
Antun Krešić
(iz knjige dojmova)