LIKOVNI ŽIVOT DUBRAVE 1995.
Tiha noć, sveta noć – grafička mapa – 18. 12. – 31. 12. 1995.
Zlatko Nežić
Tiha noć, sveta noć
Kao 18. izložbu u nizu što ga popularno nazivamo Likovni život Dubrava, ove godine prezentiramo postav troje mlađih umjetnika koji su vezani uz naš dio Zagreba, za Dubravu. To su Ivana Baučić-Bryndzová, Antun Krešić i Zlatko Nežić, a povezuje ih – ne samo u ovoj zgodi – određena zainteresiranost za sakralnu umjetnost, ili pak za simbolizam križa, koji jednim djelom dotiče kršćansku predaju, a ova ga je obogatila sabravši u toj slici povijest spasenja i muku Spasiteljevu, kao i njegovu ljudsku povijest. U tome smislu križ u Krešića nije samo nebeski svjetionik, nego i opustošeno polje pod logorskom žicom – potresno slikovito izražavanje o doživljaju domovinskog rata, tako blisko sadržaju nerečenoga simbola.
Na izložbi što se ovaj put priređuje u došašću koje prethodi blagdanu Božića bit će predstavljena i grafička mapa Zlatka Nežića – „tiha noć, sveta noć“, u nakladi Galerije „Dubrava“, koja samim imenom upućuje na Božić i božićne blagdane, a sastoji se od pet listova naslovljenih: „Narodi nam se“, „tiha noć, sveta noć“, „Kyrie eleison“, „Tri kralja jahahu“, i „svim na zemlji“: njima je pridodan predgovorni list iz pera Josipa Škunce i još jedan list s kiticama pjesmama, što su listovima dale nazive, i prikladnim vinjetama. Mapa je rađena na podlozi klasičnog slikarstva da bude pobuda blagdanskom raspoloženju u razgovijetno čitljivu slogu.
Na vrijeme božićnih blagdana odnose se i radovi Ivane Baučić-Bryndzové primjerice, rođenje Kristovo, slikani veoma izražajno, u jakom koloritu, u kojima se ogleda nova osjećajnost naših dana.
Božićne jaslice u galerijskome prostoru načinio je likovni pedagog , scenograf i lutkar Antun Crljen u suradnji s arhitektom Zvonkom Savićem i uz pomoć poduzeća „Jadran film“.
Josip Škunca
Ivana Baučić-Brynzová
Ivana Baučić-Brynzová rođena je 6. ožujka 1967. godine u Pragu. Završila je gimnaziju sa likovnom kulturom u Pragu 1985. godine. U Zagrebu upisuje Akademiju likovnih umjetnosti i diplomira slikarstvo 1995. godine, u klasi profesora Eugena kokota. Samostalno izlaže od 1993. godine. Živi i radi u Pragu i u Zagrebu.
Samostalne izložbe:
1993. Zagreb, Galerija Moderna vremena
1994. Zagreb, Galerija Događanja
1995. Zagreb, Autosalon “Franja”, Samobor
1995. Zagreb, Knjižnica “Bogdan Ogrizović”
1995. Zagreb, Galerija Dubrava
Antun Krešić rođen je u Starim Jankovcima nedaleko Vinkovaca 14. veljače 1955. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1981. godine, u slikarskoj klasi prof. Šime Perića. Samostalno izlaže od 1979., a skupno od 1981. godine u Vinkovcima, Splitu, Poznanovcu, Eisenstadtu, Beču, Heitzingu, Crikvenici, Mariboru, Beogradu, Voloskom, Pirovcu i Šibeniku. Nagrađen je na II. Međunarodnoj izložbi Volosko 87` nagradom „Mandrač“. Djeluje kao stručni likovni suradnik u „Školskoj knjizi“ u Zagrebu.
Samostalne izložbe:
1979. Lovran, Hotel „Meridional“
1982. Vinkovci, Kazalište „Joza Ivakić“
1983. Tuzla, Klub galerija Galerije jugoslavenskoga portreta u Tuzli
1985. Zagreb, Galerija Dubrava
1985. Tvornica autobusa Zagreb
1986. Vinkovci, Likovni salon Galerije umjetnosti Vinkovci
1987. Zagreb, Atelier Libuša
1989. Zagreb, Galerija Dubrava
1989. Zagreb, Galerija Izlog – LIKUM
1994. Zagreb, Galerija Dubrava
1995. Slatina, Galerija Centra za kulturu N. S:
1995. Sesvete, Muzerk Prigorja, Sesvete
1995. Zagreb, Galerija Dubrava
Zlatko Nežić rođen je 1957. godine u Poljani kod Vrbovca. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu na grafičkom odjelu u klasi profesora Alberta Kinerta 1984. godine. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu. Sudjelovao je u radu likovnih kolonija u inozemstvu. Bavi se ilustriranjem i dizajnerskim radom. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.
Samostalne izložbe:
1983. Vrbovec, CUO Vladimir Nazor
1983. Zagreb, Galerija SKUC
1986. Zagreb, Studio galerije Karas
1991. Sesvete, Muzej prigorja
1992. Zagreb, Restoran Opera
1993. Zagreb, Galerija Dubrava
1995. Oroslavlje, Društveni dom
Antun Krešić
(iz knjige dojmova)