ZLATKO ČULAR

Muka Kristova – 25. 3. – 20. 4. 2002.

Iz ciklusa Muka Kristova

Tjedan dana prije Velikog četvrtka u našoj galeriji u Dubravi Zlatko Čular priređuje izložbu emajla i pastela koja na svoj način prikazuje mučeništvo, smrt i uskrsnuće Isusa iz Nazareta, a riječ je o djelima iz ciklusa „Muka Kristova“ što se i datumski i sadržajno i značenjem uklapa u ovogodišnji raspored zagrebačkoga programa svečanosti „Pasionska baština 2002.“ Od 16. do 27. ožujka, iako Čularova izložba nije službeni dio toga slojevita umjetničkog i kulturološkog projekta. Priređivači ističu da temeljni kriterij pri organizaciji „Pasionske baštine“ nije u prvom redu vjersko držanje nego vrijednost nadahnuća pasijom, Kristovom mukom u kulturi. Zato se kaže da se uz koncept „Pasionske baštine“ vežu osobe koje u teškoćama života ne vide jedino uzaludnost i izostanak smisla nego u prihvaćanju i trpljenju vide klicu nade , uspjeha ili pak obećavajuće budućnosti.

To je prihvatljiva analogija prema pashalnomu martiriju i uskrsnuću i u tome smislu svaka likovna interpretacija spomenute tematike u sebi nosi, osim kreativne, i poticajnu moralnu dimenziju. Čular više od deset godina realizira djela nadahnuta upravo pasijom. Pri tome valja podsjetiti da je zanimanje za to specifično područje kod njega uvjetovano i nekim temama iz kiparskog mu djela, koje je često okrenuto ljudskoj patnji, sve dop novijih skulptura, posvećenih Domovinskom ratu. Autor ni na jednome polju svoje djelatnosti nije težio niti teži larpurlartističkim rješenjima koja bi sama sebi bila svrha. Naprotiv, nastoji na unutarnjoj ekspresiji, a to znači, kako u kiparskome tako i slikarskom izričaju, da ciljano izmiče knjiškoj naraciji i uporabi ustaljenih simbola. U takvu kontekstu stvaranja i ciklus emajla i pastela „Muka Kristova“ svjedoči autorski proživljen likovni idiom modernog naboja.

Josip Škunca

Zlatko Čular rođen je 1935. godine u Dubrovniku. Nakon završene Škole za primijenjenu umjetnost u Splitu, godine 1957. završio je i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, kiparski odsjek. Iste godine nastavlja dvogodišnji specijalistički studij u klasi prof. Antuna Augustinčića. Od 1959. do 1963. godine suradnik je majstorske radionice Antuna Augustinčića. Izlaže od 1960. godine. Sudjelovao je na četrdesetak likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu i priredio više od trideset samostalnih izložaba u Opatiji, Splitu, Nurtingenu, Zagrebu, Karlovcu, Beogradu, Velikoj Gorici, Parizu, Monnheimeru, Rijeci, Lovranu, Dugom Selu, Golubovcu, Krapini i Osijeku. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Godine 1988. odlikovan je odličjem Reda Danice Hrvatske. Autor je više spomeničkih rješenja od kojih se ističu spomenik banu Josipu Jelačiću u Glini 1997., te fontana u Novskoj i spomenik Domovinskom ratu u Staroj gradiški 1999. godine. U njegovu stvaralaštvu kiparstvo i slikarstvo usko su povezani. Aktivan je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu.

(iz knjige dojmova)