ZLATKO ČULAR

Tjeskobe i molitva –  22. 5. – 7. 6. 1995.

Uz ciklus „Tjeskobe i molitva“

Dosljedno svome načinu mišljenja i stvaranja, Zlatko Čular i u temama što dotiču potresnu intimu bića, ili pak osluškuju i reagiraju na jeku ratnog okružja što budi tjeskobu, ostaje na crti sebe svojstvena pristupa umjetničkom djelu – određenoj ekspresivnosti koja više nastaje iznutra, u umjetniku i njegovu radu, negoli izvana u dramski razvedenim i otežalim volumenima, ili pak formama ženskih aktova  u pastelu koji se stapaju s krajolikom. To onda znači da Čular teži izrazu zgusnute, znakovite mase ili forme koja će između znaka i značenja uspostaviti primjerenu ravnotežu, a ta se svojstva prepoznaju i na njegovim novijim invencijama u skulpturi i pastelu što ih pod naslovom „Tjeskobe i molitva“ izlaže u Galeriji Dubrava.

S druge strane, Čular također ide u red onih umjetnika koji su se za Domovinskog rata svojim radom otvoreno angažirali u obrani dostojanstva suprotstavivši velikosrpskoj agresiji i nezapamćenu razaranju veličinu stvaranja. Aktivan je u iločkoj koloniji u progonstvu, radi u Bedekovčini u ratnoj likovnoj radionici i sudjeluje u nizu izložaba „Hrvatski umjetnici za mir 1992“.

Kako, dakle, Čular doživljava ratni okoliš i kako se u tim i takvim okolnostima ponaša čovjek, kako će ga prikazati? Čular reagira bez velikih scena, ali je zato usredotočen na male pomake unutar plašta patiniranog poput tamne bronce, što budi asocijacije na dijelove rasprsnute granate, topovskih cijevi ili jednostavno ograničeni prostor kretanja koji tjeskobno pritišće. To je slika ratne okoline, u kojoj naziremo i izdanke nemirenja, prevladavanja, rasta, riječju mladice novog života.

Čovjek je zastupljen ženom. Sve stradalnike domovinskog rata, od branitelja na bojištu po prognanih staraca i djece, Čular vidi u liku žene koja se stapa sa zemljom ili se iz nje osovljuje u određenu pejzažu kao zamućeni znak obećanja, ljepote i shrvane boli.

Žena roditeljica čije je tijelo krajolik preživljuje teške trenutke, u duši je ranjena; ona je simbol svekolikog ženstva usred uništenja, ali i simbol ženstva koje trpi. Tjeskoba i molitva, obamrlost i pouzdanje, bol koji se nada miru i sreći.

Ti kipovi i ti pasteli skupljeni u isti ciklus i postavljeni na istoj izložbi, kao sučeljene vrijednosti jednoga te istoga doživljaja i viđenja, ponovo svjedoče da je Čular autor snažno profilirana iskaza koji traga za dubljim smislom likovnog djela.

 Josip Škunca

Katalog:
1. – 7. Iz ciklusa Tjeskoba i molitva, patitnaran terakota, 1982.
8. – 25. Iz ciklusa Tjeskoba i molitva, pastel/papir, 1982.

Zlatko Čular rođen je 1935. godine u Dubrovniku. Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, odsjek kiparstvo, završio je 1957. godine. Iste godine nastavlja specijalistički studij kiparstva kod profesora Antuna Augustinčića (1957. – 1958). Suradnik je majstorske radionice Antuna Augustinčića od 1959. do 1963. godine. Autor je više spomeničkih rješenja. Izlaže od 1960 godine. Živi i radi u Zagrebu.

Samostalne izložbe:
1973. Opatija, Umjetnički paviljon Đuro Šporer
1975. Split, Umjetnički salon Dugo Selo Dom JNA
1977. Nurtingen, SRNJ
1977. Zagreb, Galerija Dubrava (s Vasilijem Jordanom)
1977. Zagreb, Galerija Lotrščak
1977. Zagreb, Institut Ruđer Bošković, (s Ivanom Lovrenčićem)
1978. Karlovac, Zorin dom
1978. Beograd, Galerija NUBS (s Đurđenom Zaluški)
1979. Zagreb, Umjetnički paviljon
1982. Velika Gorica, Galerija Galženica
1984. Paris, Le Salon Des Nations
1984. Zagreb, Galerija Zagreb
1986. Paris, Cite Internationale des Arts
1990. Zagreb, Galerija Chromos — PBZ
1990. Monnheimer, Abendakademie SRNJ
1990. Zagreb, Galerija SDK
1992. Zagreb, Galerija HDL Karas,
1992. Rijeka, Juraj Klović
1992. Lovran, vila Frapa
1992. Zagreb, HPT
1993. Zagreb, Galerija INA
1993. TRGOVINA Zagreb
1993. Velika Gorica, Galerija Kordi
1994. Okić, Galerija Repišće
1994. Dugo Selo, Galerija Martin,
1994. Zagreb, Galerija Ulrich
1995. Zagreb, INA Commerce
1995. Golubovec, Dvorac Golubovec
1995. Zagreb, Galerija Dubrava

Sudjelovao na stotinjak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagra­da i priznanja za likovni rad.

(iz knjige dojmova)