MIROSLAV HUZJAK

Prigorski bregovi – 24. 2. – 16. 3. 1997.

Miroslav Huzjak, Prigorski bregovi

Izražajne transformacije

Otkad je Razredna nastava u reformi hrvatskog školstva podignuta u četverogodišnji studij, područje Likovne kulture je prošireno planski i programski. Tako su planom predviđena dva kolegija, i to kolegij Opće likovne kulture i Metodika likovne kulture u razrednoj nastavi, s pripadajućim praktično-likovnim oblikovanjem i metodičkim vježbama. Ova je izložba didaktički prikaz zadataka i rješenja do kojih se dolazi na satovima kreativno-praktičnog oblikovanja, u izboru 35 studenata, kao korelacija s radovima Miroslava Huzjaka u funkciji njihovog vodiča, a na kojima se prepoznaju ti isti problemi i zakonitosti.

Radovi su grupirani u sedam tematskih cjelina, s nazivima „Mrtva priroda“, „Borba psa i mačke“, „Izgužvani papir“, „Geometrijski likovi s lepezom“, „Šuma“, „Kristalni dvorac na jezeru“ i „Odjek jakog smijeha u staklenoj dvorani“. Kroz ove tematske cjeline ulazi se, kroz praktično likovno oblikovanje određenim materijalom, u elemente forme i kompozicije osvješćujući ih, učeći tako likovnu „abecedu i sintaksu“ radi daljeg pedagoškog prenošenja stečenog likovnog znanja djeci, s kojima će studenti u budućnosti kao učitelji raditi, ali i radi osobne likovne kulture u smislu razumijevanja likovne umjetnosti.

Te „likovne riječi“, odnosno elementi forme, u svojoj osnovi nisu zapravo „likovne“. Riječi kao „ritam“, „struktura“, „ravnoteža“, „dominanta“, „simetrija“ ili „kompozicija“ su dijelovi našeg uobičajenog rječnika kojim se svakodnevno služimo. Ali pred studente se postavlja zahtjev da otkriju (ili spoznaju) točno značenje tih riječi – što je kompozicija? Što je zajedničko glazbenoj, likovnoj i željezničkoj kompoziciji?

Točan odgovor na takva pitanja nam otvara nova vrata, precizne, kvalitetne verbalne komunikacije, ali i potpunijeg razumijevanja strukture građe pojavnosti oblika oko nas. Želimo li znati kako bilo koji mehanički sklop radi moramo ga pokušati rastaviti na što jednostavne elemente; ali konačno – moramo poznavati i same te elemente. Ako pojedinom sklopu pristupamo vizualno, i sami elementi moraju biti takvi – tako se kroz transformaciju izgužvanog papira u tekstualne ćelije pokušava prodrijeti, pa izraziti, sama srž građe.

U vježbama to je riješeno ovim tehnikama i likovnim rješenjima – elementima forme: „Mrtva priroda“, tehnika laviranog tuša. Problemi tekstura, tonske i grafičke modelacije, svjetlo-tamni kontrast na sjecištu zlatnih rezova – tzv. optičkom središtu; „Borba psa i mačke“, tuš i pero. Ekspresivni izražaj borbe, kružna kompozicija, strukturalne linije; „Izgužvani papir“, olovka ili ugljen. Ćelijska struktura, teksture dominante, ritmovi i asimetrične ravnoteže; „Geometrijski likovi s lepezom“, pastele,. Problemi modulacije boja, upotreba valera; „Šuma“, kombinirane drvene boje s gvašom. Koloristička perspektiva, fakture; „Kristalni dvorac na jezeru“, akvarel. Transparentnost, zrcalna simetrija; „Odjek jakog smijeha u staklenoj dvorani“, krede u boji. Empatija – uživljavanje u nevizualne poticaje, toplo-hladni i komplementarni kontrasti boja.

Uz ovaj izbor, studenti su radili i s drugim tematskim poticajima i zadacima čiji likovni produkti ovdje nisu zastupljeni. „Prigorski bregovi“ su povučeni kroz izražajne transformacije kako bi se što jasnije iščitavala korelacija s nabrojenim elementima. Uz to, važno je ukazati na likovnu i estetsku dimenziju studentskih radova, jer to nisu studenti npr. Akademije likovnih umjetnosti, kod kojih se pretpostavlja postojanje likovnih predispozicija, već su do rezultata došli sustavnim, planskim radom.

Josip Škunca

Miroslav Huzjak, Prigorski bregovi

Miroslav Huzjak rođen je 20. 1. 1969. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Ivice Šiška. Na Filozofskom fakultetu – Pedagogijske znanosti – Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za razrednu nastavu, kao stručni suradnik drži vježbe likovne kulture i metodike. Uz časopise ilustrirao je i zbirke dječjih brojalica i popijevki „Eci,peci,pec“ i „Radost svijetu svom“. Bavi se dizajnom. Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Član je HDLU-a.

Renata Getliher, Poticaj: pas i mačka – Jurnjava borba

Katarina Turčinov, Kromatska kvaliteta, svjetlina, intenzitet

Draženka Magdić, Točka, linija, grafička i tonska modulacija

(iz knjige dojmova)