JADRANKA FATUR

Slike i crteži – 26. 1. – 7. 2. 1981.


(naslovnica kataloga)

Nekoliko slika i nešto veći broj crteža obuhvaćenih ovom izložbom neće nam demonstrirati neku izmijenjenu i novu Jadranku – kao da, poput rabe široke potrošnje, svaki novi nastup nužno pretpostavlja egzemplarni novitet likovnoga tvorca. Riječ je o zdravom kontinuitetu umjetničkog rada jedne oformljene ličnosti koja se ne iscrpljuje odmah nakon što je jednom načelo definirano i apsolvirano, nego ga dugoročnije razrađuje u nizu konkretnih slika i studija.

Ime tom načelu jest poetika superrealizma. Da ponovno, ukratko, historijski slijed događaja: dok se, s jedne strane, umjetnost sve više dematerijalizirala i na kraju prešla s konceptualnom umjetnošću u iradijaciju centralnog živčanog sistema, sa druge strane – pojavom nove figuracije, poparta i zatim superrealizma – rasla je nezadrživa tendencija za ponovnim uspostavljanjem predmetnoga svijeta. Takav je razvoj svom težinom pokazao kolika je bila kriza identiteta stvarnosti u umjetnosti 20. stoljeća. nakon dugih desetljeća potiskivanja vidljivog svijeta, na popartističkim i zatim još konzekventnije na superrealističkim platnima bljesnuo je u neusporedivo] jasnoći i očevidnosti: predmetni svijet potpuno izmijenjen spram prirodnoga svijeta, klišeiziran i transformiran prefabriciranim slikama. Taj novi realizam ne iznosi, zapravo, stvarnost nego citate stvarnosti u vremenu njene totalne reproduktivnosti. Fotografija, prospekt, reklama – taj reproducirani svijet stvarni je svijet suvremenog čovjeka i stvarni ambijent umjetnikovih percepcija. Sa te točke moramo promatrati i razumjeti, na primjer, Kodak-kolorirane slike Malcolma Morleya, rađene po uzorcima reklamnih prospekata i razglednica; neonske cijevi na fasadama poslovnih zgrada Richarda Cottinghamsa; automobilska parkirališta i avionska uzletišta Ralpha Goingsa: klišee dresura konja Richarda Mcleana; iskidana sjedale i demolirana kola na platnima Johna Salta; citate Georga Deensa prema reprodukcijama Franqonardovlh. Vermeerovih, Courbetovih slika; sav onaj tehničko-romantizirani nasa-realizam u američkom superrealizmu ili brojne evropske varijante te nove umjetničke optike. u nas ju je prva aktualizirala Jadranka Fatur. Ta je njeno povijesno prvenstvo koje se ne može mimoići.

S manjom sklonošću za apsolutnom točnošću i stoga daleko većom živošću spram radova klasičnog superrealizma, najčešće ukočenog i ohlađenog do najniže točke temperature, autorica fiksira svakodnevni ulični scenarij velegrada – Zagreba i Pariza. Ona uopće voli apstraktne ritmove reklamnih natpisa, njihovu kompozicijsku i kolorističku slikovitost. Odraze na staklima izloga, oštre i strme perspektive. I kako je ranije znala češće se zadržati na imanentnoj slikovitosti autobusnih stanica, sada je to iluzionistički svijet nekog pohabanog lunaparka na rubu grada. Čudesnost je tog novog realizma naših dana – pa tako i ovog Jadranke Fatur – što fiksira svakodnevicu suvremene čovjekove sredine koja promiče našoj površnoj pažnji, jer nam sama po sebi izgleda posve trivijalna, bez ikakve draži. Svakodnevno je svagda očevidnost koja, međutim, nikada nije do kraja i uočena. Ove nam slike donose lice te očevidnosti u svojoj čistoj faktičnosti.

Zdenko Rus

Katalog:
1. Lunapark, 1977., ulje/platno, 120×150 cm
2. Piroške, 1977./1978., akrilik/platno, 114×146 cm,  
3. Blagajna za Go-Kart, 1978./1979., akrilik/platno, 114×146 cm
4. Pub Montparnasse, 1980., ulje/platno, 114×146 cm
5. Kiosk na Bd. St. Michel, 1980.1981., ulje/platno, 132,160 cm
6. – 27. Crteži, 1979./1980., olovka, olovka u boji/papir, 35,5,x28 cm

Jadranka Fatur rođena je 21. srpnja u Zagrebu. Pohađala je Školu primijenjenih umjetnosti i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirala 1974. u klasi Miljenka Stančića. Godine 1974. do 1977. suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića, kasnije Ljube Ivančića. Godine 1977./1978. kao stipendist francuske vlade pohađa Ecole Nationale Superieure des Beaux-Arts de Paris. 

Samostalne izložbe:
1974. Zagreb, Galerija Izlog., Oktogon
1976. Zagreb, Galerija VN
1977. Velika Gorica, Muzej Turopolja
1977. Beograd, Galerija Doma JNA
1980. Zagreb, Knjižnica Vjekoslav Majer
1981. Zagreb, Galerija Dubrava

Kolektivne izložbe:
1972. Zagreb, „Izložba studenata ALU“ (Galerija SC)
1973. Zagreb, 8. zagrebački salon (Umjetnički paviljon)
1973. Ivanjica, 6. likovna kolonija mladih
1973. Zagreb, 6. salon mladih (Umjetnički paviljon)
1973. Zagreb, 7. ateljerski susret (mr K. Hegedušića)
1974. Zagreb, „Izložba otkupljenih radova“ (Umjetnički paviljon)
1974. Zagreb, „Likovne tame danas“ (Umjetnički paviljon)
1974. Zagreb, 9. zagrebački salon (Umjetnički paviljon)
1974. Split, Gost Grupe „Biafra“, Izložbeni salon
1974. Mostar, Gost Grupe „Biafra“, Umjetnička galerija
1974. Osijek, Gost Grupe „Biafra“, GLU
1974. Nikšić, „Smotra bratstvo-jedinstvo“
1974. Zagreb, 7.salon mladih (Umjetnički paviljon)
1975. Zagreb, „Otkup umjetnina 1974.“ (Umjetnički paviljon)
1975. Zagreb, „Novi oblici realizma“ (Galerija suvremene umjetnosti)
1975. Rijeka, 8. biennale mladih (Moderna galerija Rijeka)
1975. Wien, „Aspekti suvremene jugoslavenske umjetnosti“
1975. Nova Gradiška, Likovna kolonija „Strmac 75“
1975. Vinkovci, „Oblici realizma u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti“
1976. Vinkovci, „Strmac 75.“ (Galerija umjetnosti)
1976. Zagreb, 2. postav recentne hrvatske likovne umjetnosti (Galerija Karas)
1976. Zagreb, „Akvizicije“ (Galerija suvremene umjetnosti)
1976. Zagreb, 3. postav recentne hrvatske likovne umjetnosti
1976. Zagreb, „Otkup umjetnina 1975.“ (Umjetnički paviljon)
1976. Zagreb, 8. salon mladih (Umjetnički paviljon)
1976. Zagreb, „Izložba mladih za dodjelu stimulacija“ (Galerija Karas)
1977. Beograd, „Aktuelnosti u hrvatskoj likovnoj umjetnosti“ (Paviljon „Cvijeta Zuzorić“)
1977. Zagreb, „Aktuelnosti u hrvatskoj likovnoj umjetnosti“ (Galerija Karas)
1977. Meinz, „Hrvatske moderna umjetnost“ (Vijećnica)
1977. Cagnes-sur-Mer, 9. internacionalni festival slikarstva
1977. Beograd, 5. beogradski trienale jugoslavenske likovne umetnosti (Paviljon „Cvijeta Zuzorić“)
1977. Zagreb, „Majstorske radionice Ljube Ivančiča i Ivana Sabolića“ (Dramsko kazalište Gavella)
1977. Bucurest, „Balkan – oaza mira i prijateljstva“
1977. Sombor, „Mladi jugoslovenski slikari“
1977. Banja Luka, 8. jesenji salon, Dom kulture
1977. Zagreb, 9. salon mladih (Umjetnički paviljon)
1978. Paris, „Izložba stipendista francuske vlade“
1978. Paris, EXPO 78, Atelje Yankel (Galerija Maison des Beaux-Arts)
1978. Zagreb, 13. zagrebački salon (Umjetnički paviljon)
1978. Sarajevo, „Umjetnost u Jugoslaviji 1970.-1978.“
1978. Paris, „Le salon 78“ (Grand Palais)
1978. Beograd, „Umjetnost u Jugoslaviji 1970.-1976.“
1978. Zagreb, Akvizicije (Galerija suvremene umjetnosti)
1978. Zagreb, „Izložba iz fundusa“ (galerija VN)
1978. Aranđelovac, „Mermer i zvuci“, Izložba 6×6
1978. Zagreb, „Figurativne tendencije u mladoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti“ (Galerija Zagreb)
1979 Dubrovnik, „Novi oblici figuracije“ (Umjetnička galerija)
1978. Sarajevo, „Novi oblici figuracije“ (Collegium artisticum)
1978. Banja Luka, 9. jesenji salon (Galerija Doma kulture)
1980. Vinkovci, „Izložba u povodu 8. marta“ (Galerija likovnih umjetnosti)
1980. Čačak, 11. memorijal Nadežde Petrović (Galerija „Nadežde Petrović“)

Nagrade:
1974. Nagrada za slikarstvo na 7. salonu mladih, Zagreb
1977. Nagrada SKOJ-a za scenografiju, Zagreb
1977. Nagrada Moša Pijade na 8. jesenjem salonu, Banja Luka
1978. Diploma Mention honnorable, na izložbi, Le salon 78, Pariz
1980. Nagrada radničkih saveta radnih kolektiva Čačka na memorijalu Nadežde Petrović, Čačak


(iz knjige dojmova)

Skip to content