RADOSLAV HALUŽAN
Kristovi sljedbenici – 12. 3. – 5. 4. 2018.
Kristovi sljedbenici Radoslava Halužana
Radoslav Halužan nije više autor nepoznat kod nas. Umjetnik bakra, odnosno majstor tehnike bakroreza, imao je već niz zapaženih samostalnih izložba tijekom posljednjih nekoliko godina. Dakako, prisutan je i na zajedničkim tematskim izložbama. Premda njegov rad i bavljenje bakrorezom traje i dulje. Svakako je trebalo svladati tu nadasve zahtjevnu tehniku, koja koliko god traži strpljenja, isto toliko i vještine i dara . Bakrorez je danas vrsta posebnosti u likovnom svijetu i stvaralaštvu. Treba istaknuti da su bakroresci, za razliku od slikara ili kipara, danas podosta rijetki. To ih dodatno čini zanimljivim, privlačnim i pomalo zagonetnim. Naime, stara je to tehnika, koja je svoje kulminacijske točke imala u renesansi i baroku, osim toga, malo autora težište stavlja na zanatsko, tehničko umijeće, a više na proizvodnju i raspoređivanje sadržaja. Dočim je u slučaju bakrorezanja, autora Halužana, stvar nekako izjednačena, u ravnoteži je više elemenata, forme, sadržaja, tehnike.
Bakrorez je zapravo grafička tehnika, kao litografija, linorez, drvorez… Svojedobno te su likovne tehnike bile sveprisutne, ali u današnje doba, vrijeme elektroničkih medija i ostalog, one bivaju istisnute na rubove. No, zar to nije pozicija svekolike umjetnosti?! Time ona opet opet dobiva aureolu. Jedan od najpoznatijih i genijalnih autora s područja bakra i pisanja ili rezanja/udubljivanja, svakako je Albrecht Dürer, umjetnik iz Njemačke. Kasnije su poznati kujundžijski radovi iz Bosne 18. stoljeća. I danas je tamo razvijeno kovanje bakra, povezano s tradicijom Istoka.
Radoslav je kod nas jedinstven, ako ne i jedini autor kojega okupira kovanje bakra. Kao što je jednom rekao, naučio je kovanje bakra u Njemačkoj, kao mlad, od svoga strica. Umjetnine u bakru na cijeni su, jer su, osim profesionalne izvedbe, rijetke na likovnom tržištu kod nas. Bakar je zanimljiv materijal. Njegova boja je , može se reći neutralna, odnosno to je niz zemljanih gama koje sugeriraju postojanost, dok, s druge strane, kao da je boja bakra boja plamena, ugašenog plamena koji je začudno postojan u svjetlu svoje boje. U ovim radovima, prvi susret je s kolorom, a potom s oblicima. Neobičnost je legitimna, ovom prilikom glavna stvar (govor oblika) dolazi iza cjeline (bakra) kao pozadine. Dakako, nije svaki materijal toliko šarmantan poput bakra.
No, sve to ne opterećuje našeg umjetnika. On prvenstveno radi iz ljubavi prema tom poslu, odnosno umjetničkom diskursu. Raduje se svakom nastupu, izložbe su za njega, svjedočim, velika radost. A to su pročišćene pozicije, što se tiče predanosti. Jer, ne zaboravimo: radovi su ogledala u kojima se publika ogleda i sudjeluje, a na duhovnom su dobitku svi protagonisti. Naravno da je važna i estetska komponenta djela. Prema nekim gledanjima, ona je sukus umjetnosti. Mi bismo rekli: zajedništvo estetike i duhovnog, jamstvo su vrijednog djela. Ljepota donosi istinu i dobrotu. Kroz ljepotu egzistira istina. Pred autorom Radoslavom Halužanom otvoren je put usavršavanja u zanatskom pogledu. Poboljšanja samih tehničkih rješenja gotovo se nameću i vidljiva su nakon dovršetka svakog ciklusa. Svaki umjetnik vremenski napreduje u izvedbenom smislu, što je logično, međutim, može se napredovati i u razvijanju senzibiliteta vezanog uz dominantnu temu. Svaki je umjetnik najčešće lociran u nekoliko “svojih tema”. Gledano sadržajno, izloženi bakrorezi su zaokružena cjelina. Prije svega, korespondiraju s blagdanom Uskrsa, trenutak izlaganja i sadržaji djela su primjereni i to je aspekt koji uvijek donosi željenu jasnoću. Po riječima autora, uskrsnu izložbu valjalo bi nasloviti Kristovi sljedbenici, odnosno Kristovi učenici. Radi se o ukupno 22 bakroreza. Radovi su nastali u rasponu od tri-četiri godine. Veličine su 52×40 cm, s okvirom 64×52 cm, što je unekoliko standard veličina Halužanovih bakroreza. Likovi svetaca i blaženika su prikazani, kako to već biva, sa svojim atributima, simbolima vjere ili mučeništva. Od biblijskih likova, sve do svetaca našeg vremena (na primjer Majka Terezija), svi su likovno obrađeni u toj starinskoj tehnici bakroreza, nama za pouku i primjer, za bliskost i razumijevanje njihovih poruka svetosti. Utoliko je, eto, ova izložba duboko sadržajna, poticajna i dobrodošla za slobodna ljudska srca – da bi susrela ljubav Božju, kakvu su sreli evocirani sveci i blaženici. Jer, uvijek je dobro vrijeme za susret, uvijek je i pogodno vrijeme. Upravo to sugerira, dapače, preporučuje izložba Kristovi sljedbenici. Atraktivnost ovih bakroreza je u rijetkosti i neobičnosti tehnike i svojevrsnoj likovnoj tišini glede boja i dimenzija. Ukratko: primimo k srcu ova djela kao umjetnost i kao poticaj istodobno. Bit ćemo obogaćeni energijom stvaralaštva i energijom vjerske tradicije u najboljem smislu riječi. Djela: Dolazak i Uskrsnuće po veličini se malo izdvajaju. Rekao bih, gotovo simbolički. Uskrsni blagdan najveći je, u njemu je sadržana naša vjera, nada i ljubav. Posebno je značajno djelo Sveti Leopold Bogdan Mandić, stoga što je on titular župe u kojoj živi autor i u kojoj sam i sam, godinama obavljao svoj knjižničarski posao. Na kraju, ne mogu ne spomenuti izlaganje autorovih bakroreza na kolektivnoj, ali selektivnoj izložbi u Rimu, tijekom prosinca i siječnja. Teško je nešto bolje i primjerenije zamisliti i poželjeti.
Vlado Martek
Popis izloženih radova:
1. Prvi učenici, 2014., reljef u bakru, 64×52 cm
2. Kristov dolazak, 2016., reljef u bakru, 64×82 cm
3. Leopold Bogdan Mandić, 2016., reljef u bakru, 64×52 cm
4. Sveti Antun, reljef u bakru, 2016., reljef u bakru, 54×52 cm
5. Isus na zdencu, 2016., reljef u bakru, 52×64 cm
6. Majka Tereza liječi bolesne, 2016., reljef u bakru, 64×52 cm
7. Ivan Krstitelj, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
8. Sveta obitelj s anđelima, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
9. Sveti Andrija, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
10. Ivan Krstitelj s anđelima krsti Isusa, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
11. Sveti Josip, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
12. Sveti Nikola, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
13. Judin poljubac, 2017., reljef u bakru, 52×64 cm
14. Sveti Petar i Pavao, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
15. Sveta Ana i Joakim, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
16. Sveti Florijan, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
17. Sveti Klement, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
18. Sveti Franjo Asiški, 2017., reljef u bakru, 64×52 cm
19. Sveti Toma, 2018., reljef u bakru, 64×52 cm
20. Sveti Nikola Tavelić, 2018., reljef u bakru, 64×52 cm
21. Majka Božja Bistrička, 2018., reljef u bakru, 64×52 cm
22. Uskrsnuće, 2018., reljef u bakru, 82×64 cm
Radoslav Halužan rođen je 1969. godine u Düsseldorfu, u Njemačkoj. Odrastao je u katoličkoj obitelji majke Talijanke i oca Hrvata. Svoje djetinjstvo provodi u Zagrebu, gdje završava osnovnu školu. Poslije osnovne škole privlači ga tehničko crtanje i izrada predmeta od drva (otac je bio stolar i odmalena je imao doticaja s drvom). Upisuje Srednju drvodjeljsku školu u Zagrebu. Nakon završetka srednje škole i vojnog roka 1988. godine, kraće vrijeme boravi u Düsseldorfu, gdje je od svog kuma, Kurta Kloibera, naučio tehniku izrade slika na bakru. Nakon povratka iz Njemačke, s ocem otvara stolariju te izrađuju i popravljaju drvene predmete koji su zaštićeni spomenici kulture. Godine 1994. završava ekonomsku školu. Prvi rad 1989. godine, bili su Madona s djetetom iMost Golden Gate te Katedrala u Zagrebu. Nakon prestanka rada u stolariji, zbog zdravstvenih problema 2008. godine otvara knjižaru i papirnicu, a u sklopu trgovine ima mali atelje gdje izrađuje radove na bakru. Na nagovor prijateljice, koja je vidjela te radove, organizira prvu izložbu u knjižnici Dubrava 2013. godine.
Izložbe:
2013. Bakropisi, samostalna izložba, Knjižnica Dubrava, Zagreb
2014. U susret Vazma, samostalna izložba, Muzej Prigorja, Galerija Kurija, Sesvete
2014. Sesvetski likovni umjetnici i gosti, Galerija Kurija, Sesvete
2015. U susret Uskrsu, samostalna izložba, Dom za starije osobe Sveti Josip, Zagreb
2015. Svjetlo Božića, izložba božićnih jaslica, Muzej Pakrac, Pakrac
2015. Tragom betlehemske zvijezde, Pastoralni centar Koprivnica, Koprivnica
2015. Sesvetski likovni umjetnici i gosti, Muzej Prigorja, Galerija Kurija, Sesvete
2016. Krist pastir naš, samostalna izložba, Narodno sveučilište Dubrava, Zagreb
2016. Spavaj mali Božiću, Muzej Turopolja, Velika Gorica
2016. Sesvetski likovni umjetnici i gosti, Muzej Prigorja, Galerija Kurija, Sesvete
2017. Pisanica, Galerija grada Krapine, Krapina
2017. 42. Esposizione Internazionale – 100 presepi, Rim, Italija
2017. Narodil se Kralj nebeski, Galerija Razvid, Zaprešić
2017. U to vrijeme godišta, mir se svijetu naviješta, Narodno sveučilište Dubrava, Zagreb
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
