NENAD ČULIĆ
Praskozorja – 13. 10. – 29. 10. 1997.
Praskozorja – 1996.
Usred rata, Nenad Čulić počinje oblikovati KRIŽ, kao znak patnji kroz koje je prolazila njegova domovina. Opetujući osnovni, svima znani obris, mijenja podloge, tijelo, fragmente, stvarajući brojne varijable. Time se uključio u plejadu umjetnika koji su križem iskazali bol, zgranutost, privremenu nemoć prema okrutnima i, dakako, osuđivali nasilje.
No, kao što biva s iskrenim stvaralačkim preokupacijama, povod je prerastao u potrebu da ga se trajnije istražuje. Čulićev križ postaje čovjekolik. Zgusnut je, krakovi se smanjuju, približavaju križištu, vrh poprima obličje čovjekove glave.
Čulićev križ novoga predznaka smješten je u praznom, nenaseljenom prostoru, okrenut prema točki na dalekom horizontu, svojevrsnom epicentru svjetlosnih krugova. Pogled prema njemu usmjerava duga sjena. Kasnije se likovi umnožavaju, to je već mala postrojba, više je planova u odnosu na izvor svjetla. U daljnjem slijedu kompozicija sugerira složeniji i produbljeniji odnos između križolikih jedinki, prostora u kojemu su situirane i središnje točke na obzorju.
Ovi crteži i slike izraz su neizvjesnog stanja, reklo bi e dilema, labirintskih upita. Autor naziva seriju „Praskozorja“ i tako nam pomaže da je doživljavamo kao tragove ljudskog početka. Dojmovi su određeniji kad križolike postrojbe stoje pred svjetlom, zgusnutom energijom.
U nekim crtežima – slikama postrojbe su dospjele pred obalu. Otoci uronjeni u more ili samo more određuju jasnije prostor, ali to nije zemlja koju poznajemo; osim mora i golog tla u tom pejzažu zapravo nema ničega. Likovi su stali. Reklo bi se: valja im preko mora! Obala je međa. Autor naziva ovu cjelinu „Daleka obala“.
Ciklus završava trima znakovitim slikama. Na jednoj križolika jedinka vrlo je blizu pred uskovitlanom spiralom, pred beskrajem! Na drugoj nego biće, čovjek, levitira u neodređenom prostoru. Križevi, umotani vrpcama sada su tu pred nama, viđeni izbliza.
Čulić je time predočio ishodište uznemirenja, a daljnjim dijelom ciklusa naglasio ljudsku dramu povrh materijalnih posljedica agresije. U crtežima gotovo filozofski traži odgovore na nametnuta pitanja – može li čovjek biti u izvjesnosti uz toliku bijedu duha i koliko je čovječanstvo odamknuto od svog početka ako se može dogoditi ovo što se dogodilo? Kako to da smrt trijumfira nad životom, makar u određenom razdoblju? Čulić istražuje komponiranje oratorija glede sudbine čovječanstva. Za njega događaji nisu bili tek rat, nego mogući znakovi propasti humanog svijeta, jer je i cijeli svijet koračao u jednom trenutku u nametnutom maršu smrti. Čulić sebi i drugima želi otkriti značaj žrtve – pod križem i uz križ.
U ovoj stvaralačkoj istraživačkoj fazi slikar nije iskoristio čitavu orkestraciju palete, ali možemo očekivati zanimljiva djela koja će punom snagom utjecati na gledatelje da doživljavaju suvremenu stvarnost, ujedno vizualno slobodno interpretiranu dramu – kao rekvijem ili prelazak na drugu obalu.
Elena Cvetkova
Katalog:
1. – 3. Crux croata, kombinirana tehnika
4. – 10. Daleka obala, kombinirana tehnika
11. – 15. Križ, kombinirana tehnika
16. – 24. Osvit, kombinirana tehnika
25. Levitan, kombinirana tehnika
26. – 33. Skice i studije, kombinirana tehnika
Nenad Čulić rođen je u Zadru 1949. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Od 1968. godine studira slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Profesori su mu bili Ljubo Ivančić, Antun Mezdić, Ivan Lovrenčić, Ferdinand Kulmer i Ivan Šebalj. Diplomirao je slikarstvo u klasi profesora Nikole Reisera 1972. godine. Od tada, pa do 1985. godine radi u novinskoj redakciji kao grafički urednik, tehnički urednik i urednik ilustrator. Osim uređivanjem novina, bavi se uređivanjem knjiga i časopisa – općenito grafičkim radom. Nakon 1985. godine intenzivnije slika, te osim skupno, više puta samostalno izlaže. Osim što slika, od 1991. radi kao likovni pedagog u osnovnoj školi.
Samostalne izložbe:
1985. Zagreb, Galerija Salona knjiga Mladost
1985. Split, Galerija IKRO Mladost
1987. Zagreb, Galerija Dubrava
1996. Kampor, Rab, Galerija Testen
1997. Zagreb, Galerija Dubrava
(iz knjige dojmova)
