ŽENSKA ODAJA
17. 5. – 6. 6. 2004.
Sanja Pribić
ŽENSKA ODAJA – ili generacijska izložba slikarica grupe KLAFEŽE
“ O tom ćemo danu pripovijedati kasnije, u damskoj odaji … ”
Jean de Joinville
Ženska odaja skupna je izložba šest slikarica/kiparica/grafičarki generacijski vezanih uz Likovnu akademiju u Zagrebu, koju su pohađale u razdoblju 1981./ 1983. – 1985. / 1988. godine. Studij je polazna točka koja nas je spojila. Nakon diplome svaka je odabrala svoj put razvoja i djelovanja, no prijateljstvo izgrađeno na Akademiji spona je koja nas i nadalje povezuje.
Naša ženska okupljanja i druženja nazvana su KLAFEŽE kao šaljiva igra riječi koja uključuje klafranje i AFŽ. ( U tome se iscrpljuje svo njezino značenje ; bilo kakvih ideoloških poveznica – nema! )
Ne vezuje nas zajednički umjetnički pravac niti trenutna profesija, ali tijekom godina naš je odnos uvijek bio snažno obilježen i prožet činjenicom da smo (i) slikarice. Godinama se družeći, nesvjesno smo stvorile grupu koja se u osnovnim pogledima na umjetnost i umjetničko djelovanje može nazvati istomišljeničkom. Na privatnoj razini svaka od nas njegovala je individualni likovni izričaj, te stvarala svoj intimni svijet, poseban i osoben.
Izložba nije koncipirana kao revija radova. Njezina je želja transponirati kontinuirani osobni, duhovni odnos u vizualni, odnosno prezentirati što to nekolicinu slikarica, godinama i kroz razne životne faze, (po)vezuje i drži na okupu. S druge pak strane, želimo se predstaviti (i) kao osobnosti koje su se na različite načine razvijale i izgrađivale u razdoblju od napuštanja Akademije do danas, ali osobnosti koje imaju što zajednički reći gledatelju.
Izložba ima dvije dimenzije : likovnu i sociološku. Ne želimo izlagati samo stoga što smo sve slikarice, ni samo zato što smo sve žene ; to želimo zbog i jednog i drugog. Pojednostavljeno rečeno – želimo svoju žensku priču povezati s onom slikarskom i tako objedinjene kazivati ih javnosti.
U izložbenom prostoru svaka je slikarica kreirala svoj zasebni intimni prostor, žensku odaju u kojoj izlaže ono što smatra da ju najbolje prezentira i kao osobu i kao umjetnicu. Takvi intimni prostorni autoportreti uključuju likovne radove, jer je bavljenje slikarstvom / kiparstvom / grafikom bitna okosnica naših života, ali i predmete/namirnice iz svakodnevice bez kojih autoportret svake od nas ne bi bio potpun. Nadopunjavanje i prožimanje umjetničkog s običnim, svakodnevnim, vizualno promišljenog, planiranog s banalnim, konzumentskim rezultira cjelovitošću svakog zasebnog ambijenta. Zaokružena i snažno obilježena osobnim rukopisom, kako likovnim tako i emotivnim, svaka od šest ženskih odaja ujedno je i glasna izjava o sebi kao jedinki kao i poziv na odgonetavanje njezina mjesta u skupini njoj srodnih.
Nećemo govoriti o točnosti iščitavanja poruke i višeslojnosti značenja izloženog – odgonetka je, kao i uvijek, u oku gledatelja…
Sanja Pribić
Sanja Pribić
Nelka Bakliža
Ana Jakić Divković
Loara Blažević
Nelka Bakliža rođena je u Zagrebu 1964. godine. Maturirala na ŠPU 1981. godine (odjel keramika). Diplomirala kiparstvo na ALU u klasi prof. Stipe Sikirice 1987. godine. Izlagala na skupnim izložbama. Godine 1988. zapošljava se kao muzejski. tehničar u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU. Od 1993. godine radi kao konzervator-restaurator u Hrvatskom restauratorskom Zavodu. Godine 2002. dobitnica je Nagrade za zaštitu kulturne bakine u Hrvatskoj „Vicko Andrić.“
Loara Blažević rođena je kasnog ljeta 1959. u Splitu. Nakon gimnazije odlazi u Zagreb. Studirala je na Tehnološkom, Filozofskom i ALU. Diplornirani je slikar i viši dizajner. Bavi se pedagoškim radom. Nagrađena je nagradom ALU-Zg, i nagradom BITOM-a, Poljska za pedagoški red. Izlagala na 13 samostalnih izložbi i brojnim skupnim diljem lijepe naše.
Ana Jakić-Divković rođena je u Erdutu 20. rujna 1963. godine. Osnovnu i srednju §kolu polazila je u Osijeku. Na Akademiji likovnih umjetnosti (grafički odjel) u Zagrebu diplomirala je 1986. godine u klasi prof. Frane Para. Sudjelovala je na više skupnih i samostalnih izložbi (neke skupne: Kerdićev memorijal, Biennale Slavonaca, „Oči istine“ itd.; samostalne izložbe u Vinkovcima, Velikoj Gorici, Osijeku). Od 1982. godine bavi se ilustracijom. Ilustrirala je udžbenike i knjige za djecu, te knjige poezije hrvatskih autora i znanstvene publikacije. Ilustracije i tekstove objavljuje u časopisima za djecu. Autorica je teksta i ilustracija dviju slikovnica. Surađuje s kulturnim i znanstvenim institucijama na izradi diploma, povelja i zahvalnica. Živi i radi u Zagrebu kao samostalna umjetnica.
Dijana Kočica rođena je 1980. u Zagrebu. Završila Školu primijenjene umjetnosti, 1981.-1983. u Condoms studirala na Central School of Art and Design, 1983.-1987. u Zagrebu diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. A. Kuduza. Samostalne izložbe: 1987. Zagreb, Likum, Contempora; 1988. Zagreb, Studio Galerije Forum; 1992. Rab, Galerija Kristofor; 1997. Zagreb, Contempora, Likum; 1999. Zagreb, Contempora, Likum; 2000. Zagreb, Contempora, Likum; Ljubljana, Galerija Kos; Zagreb-Galerija Kristofor Stanković. Skupne izložbe: 198o. Celje, Zlatarna Celje,;1986. Zagreb, Izložba ALU; Sarajevo, Izložbe ALU; Zagreb, Galerija Karas; 1991. Vela Luka; 1992. Rogaška Slatina, Muzej grafike; 1996. Zagreb, MGC, 31. Zagrebački salon; 1997. Zagreb, Galerija Ulrich; 1998. Zagreb, Galerija Ulrich; Zagreb, Galerija Ulrich; 1999. Split. Galerija HDLU-a; 2000. Zagreb, Galerija Ulrich; 2001. Zagreb, Galerija Ulrich. Živi i radi u Zagrebu.
Sanja Pribić rođena je 24. rujna 196o. u Zagrebu. Na grafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1986. godine u klasi prof Frane Para. Po zanimanju samostalna umjetnica, članica hrvatskih strukovnih udruženja; bavi se grafikom, ilustriranjem i grafičkim dizajnom. Dosad je ilustrirala vige udžbenika, knjiga i brošura za djecu, a ilustracije objavljuje i u hrvatskim časopisima za djecu i odrasle. Dizajnirala je čestitku za UNICEF koja je objavljena pod nazivom „Baby, hi“… Surađivala je u različitim projektima Suportivnog centre hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja „Dr. Andrija Štamper“ u Zagrebu. Dobitnica je Plakete Hrvatska mreže zdravih gradova 1999. godine. Zajedno s akademskom slikaricom Loarom Blaževiić koautorica je udžbenika „Estetika odijevanja“ objavljenog u izdanju Alfa 2000. godine. Autorica je izvedenog idejnog rješenja za vitraje na temu Križnog puta u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Zlatar Bistrici. Izlagala je na vise od 3o skupnih i priredila 16 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu.
Mirta Savani Profeta rođena je. 11. srpnja 1962. u Puli gdje je završila srednju školu, odjel grafičkog dizajna. Na Akademiji likovnih umjetnosti, odjel grafike u Zagrebu, diplomirala je 1989. godine u klasi prof. Frane Para. Izlagala je na dvadesetak skupnih i desetak samostalnih izložbi (u Zagrebu, Puli i Ljubljani). Bavi se grafikom u tehnikama dubokog tiska, crtežom i oslikavanjem stakla, te radi kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj školi. Ilustrirala je zbirku poezije Marije Družete „Večernja strana oblaka“.
Mirta Savani Profeta
Dijana Kočica
fotografije s otvorenja izložbe snimio Željko Šturlić

(iz knjige dojmova)