ŽELJKO PRSTEC

Okvir za oblake i snove – 5. 4. – 24. 4. 2004. 

Okvir za oblake i snove

Obično se kaže kako u životu tražimo smisao. Pa koji je smisao cvijeta? Da bude cvijet. Koji je smisao našeg postojanja? Da budemo tu. Stoga, vjerojatnije je da u traganju nastojimo steći iskustvo bivanja, osjetiti punoću življenja. A to znači da nam nije dovoljno iskustvo pukog tjelesnog postojanja nego želimo da taj oblik bivanja bude usklađen s našim najdubljim duševnim bićem – tek tako možemo okusiti ushićenje životom. Kako ćemo to iskusiti? Nam koji živimo u profaniranoj današnjici, onoj koja je odbacila sakralnost Svijeta, kako bi rekao Mircea Eliade, nedostaje „čvrsta točka“ za takvo iskustvo ushita. A ta „čvrsta točka“ jest sveti prostor, onaj zbog kojeg se prvobitni kaos pretvorio u „utemeljenje Svijeta“, u kozmos. U tom posvećenom prostiru moguće je transcendirati profani svijet, moguće je uprijeti unutarnji pogled u visine, moguće je oćutjeti bivanje s jednim, naposljetku moguće je imati komunikaciju s bogovima. Za arhaičnog čovjeka gotova sva su mjesta svijeta sveta, budući stvorena bogom, i on im želi biti što bliže. U procesu profanizacije, moderan je čovijek uništio ili zatro ili zaboravio ili zanemario prebivanja u drugačijoj naravi. No, ostalo je sjećanje i potreba, nagonska težnja da se egzistenciji podari „čvrsta točka“, svjesno ili nesvjesno. Pojedinačno, taj sveti prostor može biti i svojevrsna unutarnja usredotočenost, u duhu i vremenu, ali gotovo uvijek trebaju nam i neki sakralni predmeti izvan nas samih, ono što će nam umiriti pogled i misao, dati joj dubinu i jednovrsnost. To su naši osobni hramovi, oltari, svetišta, božja vatra, simbol, kamen, drvo, cvijet, zvuk, zapis.

Eto, tu počinje priča o triptisima Željka Prsteca (da ne širim priču dalje i kažem kako tu počinje priča uopće o njegovim ajgelima, svecima, crkvicama i zvonicima…). U jednom trenutku dimenzije su se morale umnožiti, kao što se umnaža potreba za sakralnim – kad jednom bude razgovijetno prepoznata, priznata i namjeravana. Metierski izričaj, artistički razvoj i duševno ustrojstvo u njemu-čovjeku-umjetniku, kao da je moralo „iskočiti“ i „zaposjesti“ još jednu dimenziju, kao što u duhovnom razvoju naprosto budemo uzdignuti u onaj za onaj stupanj za koji smo spremni. Ti Prstecovi mali oltari, sveta mjesta, mali hramovi tek za jednu osobu, bljesak su duše kada se ne miri s datostima tvarnoga svijeta i kada ga želi transcendirati, kako najbolje umije. Ono što je sjajno, drevno a opet svježe i izvorno u tome, jest duhovitost kojom umjetnik „umekšava“ predmnijevanu „težinu“ i „smrtnu“ ozbiljnost, ipak sakralne, teme. Postiže to kako osebujnim tematiziranjem posve ohumanjenih svetih motiva (kao npr. Da biblijski zmija bježi iz Varaždina ne zbog mača sv. Jurja nego zbog oštrog „mača“ Varaždinki), tako i stavljanjem u stripovske oblačiće teoloških i ontoloških/metafizičkih pitanja koja su sama po sebi odgovori (sjećate se: umjeti postaviti pravo pitanje, već je odgovor!). Još je nešto arhaično, odnosno iskonsko, u tim osebujnim umjetnikovim svetim mjestima: ne samo da ih je napučio dragim mu motivima koji u interakciji grade vlastitu priču, nego je pridodanim artefaktima djelu pridao ozračje neistovrsnosti i nerelativnosti prostora (termini kojima Eliade označava profani prostor su upravo istovrsnost i relativnost, neutralnost). To je ostvarenje arhetipske ideje o otvorenim osobnim „vratima“ prema misteriju Univerzuma te istodobno davanja na znanje spoznaje o svetosti vlastita života i obogotvorenju čovjeka.

Međutim, hajmo sad vidjeti hoće li uistinu „tišina zavladati svijetom“. Ma`d, kaj bi, riječ je zapravo o još nekim promjenama u tehnici, stilu materijalu, tematici u djelima Željka Prsteca. I koliko je crtež cizeliran, toliko je akrilik pahuljast, oblakast, izlazi izvan svijeta slike, širi se okvirom, želeći zaposjesti i vanjski svijet. Preciznost pera zamijenjena je slobodom kista, te uvijek jednako vješte ruke. Nasuprot magličaste mekoće pak akvarela stoji oštrina grafičkog crteža. Ma tko bi znao kako pri tom uvijek, uvijek paleta ostaje tako uravnotežena, odavno svoja u tonovima i karakteristična u istančanosti. Koliko su zborovi anđela oko zvonika ili crkve minucioznošću govorili o zavidnom metieru autora, toliko pročišćena platna svjedoče o pouzdanosti misli. Primjerice Anđeo od oblaka nije samo promjena u izričaju i pristupu, nego i dokaz umjetnikovih promišljanja forme, novih odabira, otvorenosti  na nove mogućnosti i eksperimentalnog duha. Na drugom polu toga su slike stripovske manire koje u svojoj zaigranosti idu i korak dalje u istraživanju mogućnosti slike i grafizma, neverbalnog i verbalnog, sklada različitog. No, taj nemirni duh otkrivanja, radoznalosti, traganja za ostvarenjima u novome mediju najbolje se očituje u vještini kojom umjetnik vlada tehnikama kompjutorske grafike i kako ih je podčinio svojoj i crtačkoj i slikarskoj formi. Nije dovoljno samo svladati takav medij, nego valja znati što s njima učiniti i kako ga staviti u vlastitu kreativnu funkciju. Željko Prstec dokazuje kako se radi: kompjutorskoj grafici, kojoj doduše već u stroju udahnjuje dio svoga umjetničkog daha, bilo na platnu ili finom papiru, oduzima njezinu bit neosobne stvari i pretvara je u oživljen zaseban svijet, koji pulsira umjetnikovim bilom.

I sve je to magija i misterij stvaranja, od pamtivijeka. Istodobno i čarolija pripovijedanja priča koje nisu ni svjetovne ni obične jer kao što želimo znati od čega su zvijezde sazdane, tako hlepimo svojoj opstojnosti podariti nešto onkraj svakodnevnice, mitski dodir angelosa, ići katkad svijetom s glavom u oblacima i sjećati se arhaičnih snova.

Jadranka Pintarić

Željko Prstec rođen je 8. srpnja 1950. godine u Varaždinu. Školovao se u Varaždinu i Zagrebu gdje je diplomirao na Višoj tehničkoj školi. Svoj slikarski rad prvi puta izlaže 1969. godine i do sada je priredio više od pedeset samostalnih te sudjelovao na više značajnih skupnih izložbi slika u Hrvatskoj i inozemstvu. Ilustrirao je više knjiga te izradio nekoliko grafičkih mapa. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Zajednice umjetnika Hrvatske. Živi i radi kao samostalni umjetnik u Varaždinu.

Popis samostalnih izložbi:
1971. Varaždin, HNK podrumska scena, VaraIdin, Lisakova kula
1975. Muelheim, Haus an der Lohe
1976. Varaždin, Galerija izlog Söhnel
1977. Varaždin, Galerija izlog Söhnel
1977. Ulm, ulica Stuttgart, ulica Paris, obala Seine
1978. Varaždin, Kazalište podrum, scena
1979. Varaždin, Kazalište ulazni hol
1979. Varaždin, Galerija “Disk kočnice”
1980. Zagreb, Galerija knjižare “Mladost”
1982. Varaždin, Kazalište izložbeni salon, Crvena vrpca
1983. Varaždin, Kazalište istočna fasada, Projekcije
1984. Varaždin, Gradska knjižnica, veljača
1984. Varaždin, Gradska knjižnica, rujan
1984. Varaždin, Galerija “Disk kočnice”, studeni
1985. Varaždin, Galerija slika
1985. Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt
1986. Karlovac, Zorin dor
1986. Varaždin, Varaždinska banka
1986. Čakovec, Muzej Međimurja
1987. Mali Lošinj, Knjižnica
1989. Varaždinske Toplice, Hotel Minerva
1989. Beli, Galerija Faruco
1989. Rijeka, Galerija Lapidarij, Trsat
1989. Rijeka, Galerija Domus
1989. Varaždin, Kavana Korzo
1990. Nonantola, Modena, Sala Belle Colonne
1991. Varaždin, HNK, Foyer, Ilustracije , “Mala zvukovna slikovnica”
1992. Varaždin, Galerija “STIP”
1992. Varaždin, Galerija Foruma Mladih
1992. Varaždinske Toplice, Zavičajni Muzej
1992. Varaždin, Galerija “STIP”
1992. Zagreb, Galerija Varaždinske banke
1992. Čakovec, Galerija Kavran, mali format
1992. Varaždin, Klub Europa media, Grafiča mapa “Pjesme Grad” (Z. Milkovic; Z. Prstec)
1993. Zagreb, Klub “Društvo hrvatskih književnika” Grafička mapa “Pjesme Grad”
1993. Zagreb, Galerija Ulrich, predgovor Slavica Marković
1993, Čakovec, Centar za kulturu, Izložba i promocija inicijala “Poglednice Warnice”
1994. Karlovac, “Zorin dom”
1995. Varaždin, Atelier galerija “Prstec”
1995. Zagreb Galerija “Lacroma”
1995. Kloštar Ivanić Galerija
1995, Varaždin, Povijesni odjel GMV, “Vjera andela” , predgovor Mirjana Dučakijević
1996. Čakovec, Centar za kulturu “Vjera anđela”
1996.-1997. “Zvuci tišine”, galerija Dubrava, predgovor Josip Škunca, Zagreb
1997. “Zvuci tišine”, grafička mapa, dvorac Maruševec, kraj Varaždina
1997. “Anđeli nad Varaždinom”, galerija “Stećak”, predgovor Miroslav Klemm, Klek
2000. “Ajngeli nad Varaždinom” galerija “Kunkera”, predgovor Josip Škunca, Novalja
2000. “Ikarov let” , “Pošaljem ti glasa”, grafičke mape, autor predgovora Jadranka Pintarić, 2000. Rudarski školski Centar, Varaždin
2001. “Ti si taj anđeo”, izložba slika, galerija Doraart”, Varaždin
2001. “Ladica”, izložba slika i grafika, Zagreb
2001. “Anđeli”, Galerija “Balen”, predgovor Jadranka Pintarić, Slavonski Brod
2002. “Die Welt der Engel”, NATURHEILKLINIK DEUTSCHER ORDEN, Friesach, Austria
2002. Galerija GABERI, Maribor, Slovenija, predgovor Maja Vetrih
2003. Galerija Eurohaus, Graz, Austria, predgovor Ljerka Šimunić
2004. Galerija Vladimir Filakovac, Zagreb, predgovor Jadranka Pintarić, OKVIR ZA OBLAKE I SNOVE

Popis skupnih izložbi:
1969. Varaždin, slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja
1970. Varaždin, slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Medimurja
1973. Varaždin, HNK, Merkaš, Opačić, Švaljek, Prstec
1973.-1976. više skupnih izložbi, Likovni atelier –Rade Končar
1974. Varaždinske Toplice, Zavičajni muzej
1975. Varaždin, Salon mladih Beograd, Muzej veze
1977. Varaždin, Likovna grupa LTA
1978.-1979. više skupnih izložbi, atelier “Vilko Junec”
1978. Varaždin, slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja
1983. Varaždin, slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja
1983. Poreč, Poreči annale
1984. Varaždin, slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja Varaždin, Likovno druženje Banski Dvori
1985. Karlovac, Biennale akvarela Jugoslavije
1985. Varaždin, slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja Varaždin, Galerija Ramadan, Banina, Kovačević, Merkš, Opačić, Prstec
1985. Varaždin, Likovno druženje Banjski Dvori
1985. Karlovac, Zorin dom, Novogodignja izloiba
1986. Varaždin, slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja Zagreb, slikari “Gavelinim večerima”
1986. Zagreb, XIV postav recentnih radova članova SHDLU Varaždin, Likovno druženje Banski Dvori
1987. Varaždin, slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja
1987. Zlatar, umjetnici Hrvatskog Zagorja, prof. V..Maleković
1987. Varaždin, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin
1987. Zagreb, XV postav recentnih radova aanova SHDLU Karlovac, Biennale alkvarela Jugoslavije
1987. Vrbovec, Izložba i aukcija za galerijsko muzejski prostor Bosanski Novi, Kolonija “Rakani 1987”
1987. Zagreb, Galerija Schira, Novogodišnja
1987. Zagreb, Umjetnici za Nacionalnu i sveučilšu biblioteke
1988. Varaždin, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin
1988. Zagreb, Akvarel u suvremenom naivnom slikarstvo
1988. Kumanovo, Umjetnička galerija, Zbratimeni umetnici
1988. Čakovec, Slikari za obnovu Starog grada Čakovca
1988. Varaždin, Slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja
1989. Beograd, Umjetnici Jermeniji
1989. Varaždin, Slikari i kipari Hrvatskoga Zagorja i Međimurja
1989. Karlovac, Biennale akvarela Jugoslavije
1989. Zagreb, XII zagrebačka izložba jugoslavenskog crteža, Kabinet grafike
1989. Beli, kolonija via Pantarei
1989. Opatija, Galerija “T Sporer” VII Internationale ex Tempore
1989. Novi Marof, Likovni umjetnici Mariji Hajduk
1989. Čakovec, Za obnovu Starog grada
1989. Varažidin, Izložba donacije suvremenih umjetnika
1989. Zlatar, Umjetnici Hrvatskoga Zagorja
1990. Modena, Montmartre a Modena
1990. Modena, Artisti di Croatia a Slovenia
1990. Zagreb, Galerija Ulrich, Sakralna umjetnost
1991. Zagreb, XIII Zagrebačka izložba jugoslavenskog crteža, Kabinet grafike JAZU
1991. Zagreb, Recentna godišnja izložba SHDLU, Hrvatski povjesni muzej
1991. Varaždin, Galerija Kovačić-Macolic, Hrvatski likovni umjetnici za Galeriju Stančić
1991. Split, Biennale malog formata
1991. Castelfranco Emilija, Nuova sala delta raccolta civica, artisti locali e artisti modenesi
1992. Varaždin, Galerija Garestin za Sinišu Rak
1992. Varaždin, Likovni atelier Aquacity
1992. Zlatar, 1. Sabor Hrvatskog izvornog slikarstva
1992. Koprivnica, Galerija s “Tragom repatice”
1993. Split, Biennale malog formata
1993. Varaždin, Galerija Foruma mladih
1993. Hommage Galerija “Disk kočnice”
1993. Zagreb, Galerija Ulrich, Hrvatska 91
1993. Zagreb, 14 zagrebačka izložba crteža Kabinet grafike HAZU
1994. Split Biennale malog formata
1994. Varaždin Likovna kolonija “Juliana Drašković”
1994. Zagreb, Galerija Ulrich, Hrvatska 91
1994. Zagreb, 14. zagrebačka izložba crteža, Kabinet grafike HAZU
1997. “Bibliofilska antologija hrvatske grafike, zbirka Politeo, Klovićevi dvori, Zagreb
1997.-2000. “Pinta nova”, putujuća izložba, Beč, Budimpešta….
1998. “Rovinjsko proljeće”, Rovinj
1998. “I. Hrvatski triennale akvarela” , Karlovac
1998. “VŽ likovni krug danas”, HDLU VŽ županije, Galerija “Kovačić-Macolić, Varaždin
1998. “llustratori biblioteke Stribor”, Galerija “Prozor”, predgovor: Irena Bekić Duda, Zagreb
1999. “Uskrsnja likovna radionica”, autor postava M. Sigir, Narodno sveučilište Ivanić-Grad
2001. Lions Grand Prix za slikarstvo, MUO, Zagreb
2001. “EPUS 2001 “, Kula Lotraščak, Zagreb
2001. “Slikarski tjedan”, Caritas Austria, Krumpendorf, Klagenfurt, Austrija
2001. “Iskorak! Umjetnik u gradu”, autor Marijan Špoljar, Varaždin
2001. “Sav vam bio Božić”, Galerija Dubrava, Zagreb
2001. “Slikom do riječi”, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Osijek
2002. 15 Međunarodna izložba crteža, Moderna galerija Rijeka, Rijeka 
2002. Crteži, precizirana misao, Centar za kulturu Čakovec, HDLU VŽ, autor K. Kipke
2002. 3. Hrvatski trijenale crteža, Galerija Klovicevi dvori,
2002. “Slikarski tjedan”, Caritas Austria, Krumpendorf,Klagenfurt, Austrija
2003. Izložba HDLU Varaždin, Varaždin, Ludbreg, Novi Marof, Ivanec
2003. “Slikarski tjedan”, Caritas Austria, Krumpendorf, Klagenfurt, Austrija
2003. Lions Klub Maribor, Likovna kolonija pri Sv. Jurju, Slovenija
2003. Ex Tempora, Ptuj, Slovenija
2003. 100 godina zrakoplovstva, Zbirka Politeo, Zagreb, Frankfurt

Popis izloženih slika:
1. Katedrala vu Zagrebu, 1999, kombinirana tehnika, 330×490 mm
2. Ajngeli sviraju i popevaju, 2001., crtež sepio, 584×415 mm
3. Sv Vid. od male Branke, 2002., akvarelirani crtež, 297×420 mm
4. Proščenje vu Heimburgu, 2002., akvarelirani crtež, 640×440 mm
5. Čovječe imaj na umu Stvoritelja neba i zemlje, 2002., akril na platnu, 640×720 mm
6. Nagovještaj, 2002., akril na platnu, 500×700 mm
7. Gabrek, 2001., akril na platnu i drvu, 800×463 mmž
8. A od čega su zvijezde sazdane?, 2003., kombinirana tehnika, 700×500 mm
9. Tišina će zavladati svijetom, 2003., akril na platnu, 700×500 mm
10. Angel od oblaka, 2003., akril na platnu, 500×700 mm
11. Triptih o Zagrebu, 2000., akril na drvu, 365×300 mm
12. Prstec air, 2003., obojeno drvo i plastika, 190x280x300 mm
13. Ajngel od Sv. Nikole, 2003., akril na platnu, 500×700 mm
14. A kako da objasnim svoje postojanje?, 2004., akril na platnu, 500×700 mm
15. Moj mali snježni Florijan, 2004., akril na platnu, 500×700 mm
16. Moj mali snježni Nikola, 2003., akril na platnu, 500×700 mm
17. Anđelkov grad, 2001., akril na platnu, 500×700 mm
18. Cvetnica, 2003., akvarel, 420×297 mm
19. Plavi Florijanček, 2003., akvarel, 420×297 mm
20. Danas me snijeg podsjetio na tebe, 2003., kombinirana tehnika, 700×4000 mm
21. Sjene malog sna mojeg anđela, 2002., akvarel, 330×350 mm
22. Sveti Jura beži z Varaždina, 2004., triptih, akril na drvu, 700×560 m
23. Još malo blagosti, 2004., 550×465 mm
24. Čovječe sjeti se da je život kao jutarnja rosa, 2003., triptih, akril na drvu, 550×476 mm

fotografije s otvorenja izložbe snimio Željko Šturlić