LJERKA FILAKOVAC
Opus na prijelazu stoljeća – 12. 3. – 1. 4. 2001.
(naslovnica kataloga)
SLIKARSTVO LIRSKIH TONOVA
Još je legendarni predavač i pisac Matko Peić svojedobno ustvrdio da je Ljerka Filakovac artist, osoba sudbinski vezana za fenomen slikarstva koja slika zato što mora slikati, a ne zato jer je slikarica po profesiji. Akt slikanja kod nje prelazi skoro granicu psihološkog, gotovo da je izraz njene tjelesnosti, života uopće. Da joj oduzmete boje, reći će Peić, ne znam što bi još smatrala smislom življenja.
No i prije te prosudbe bilo je nagovještaja o Ljerkinoj umjetničkoj sudbini. U zagrebačkim „Novostima“ iz 1939. s nadnevkom 28. svibnja čitamo o izložbi Vladimira Filakovca u Domu likovnih umjetnosti na kojoj sudjeluju i njegova djeca: Ivica i Ljerka, tada učenici II. Razreda gimnazije, Asta, učenica II. I Mirko, učenik I. razreda osnovne škole. Dok su dječaci zabavljeni prašumama i zvjerima, djevojčica Ljerka, piše u članku, bliža je kući i stvarnosti… Nju zanima društveni život, pa prikazuje osobe, u šumi, u šetnji, na skijanju, pred zrcalom, kod čaja itd. Ona opaža oko sebe ljude i stvari.
I danas je slično, umjetnica i dalje stvara potaknuta životnim silnicama i opažanjem. Jednom zgodom napisala je da ti radovi jasno govore o njezinu životu i ambijentu u kojemu se kreće, o postojanju, talentu i znanju koje ima. Nikada se nisam pitala zašto slikam, bilježi slikarica, kao što se ptice ne pitaju zašto lete. Od rasnog djetinjstva svi četvero mogli smo slikati u tatinom ateljeu, po cijeloj kući ili dvorištu. Učili su me da volim život i prirodu koja je oduvijek bila nedjeljivi dio moje ličnosti, kao što su to tradicija i znanje o umjetnosti koje sam primila od mog oca.
Vladimir Filakovac bio je cijenjen umjetnik i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. U slikarstvu nastavlja tradiciju münchenskog kruga figuralnim kompozicijama, pejzažima i portretima, kako donosi kritička povjesnica, a poslije nastaje niz postimpresionističkih djela. Mogli bismo kazati da i Ljerka stvara u duhu postimpresionizma a kada se prihvaća načelo da slikari, svaki za sebe, traže nove izražajne mogućnosti, kao što su to prakticirali Cezanne, Van Gogh, Gauguin, Bonnard i drugi slikari.
Na izložbi u Galeriji „Dubrava“ Ljerka Filakovac prikazuje recentne radove s prijelaza stoljeća. To je izbor akvarela, pastela i crteža tuš-pero, tuš-kist, lavirani bajc, kreda, koji podjednako svjedoči vitalnosti njezina lirskog izričaja kao i širinu interesa, u rasponu od skice u budoaru i ženskog akta do krajolika okupanog jesenskom paletom.
Josip Škunca
Ljerka Filakovac rođena je 1928. godine u Osijeku. Grafički odjel na Srednjoj obrtnoj školi u Zagrebu završila je 1948. godine, a 1952. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (profesori: Omer Mujadžić, Vladimir Filakovac, Oton Postružnik, Vjekoslav Parać, Tomislav Krizman). Nakon prvog samostalnog izlaganja 1954. godine boravi u Švicarskoj, Italiji, Austriji, Nizozemskoj i Engleskoj. Od 1965. godine djeluje u Grožnjanu, član je Umjetničke kolonije u Iloku. Članica je HDLU-a, Udruženja umjetnika Grožnjan, Accademia delle Arti e del Lavoro – Italija, Accademia Europea-Accademia Bedriacense- Italija, International Biographical Association Cambridge – Engleska. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja.
Samostalne izložbe:
1954. Zagreb, Salon Likum
1955. Rijeka, Riječki salon (Korzo revolucije)
1956. Osijek, Izložbeni salon (s ocem Vladimirom Filakovcem)
1957. Zagreb, Salon ULUH
1960. Beograd, Muzej za primenjenu umetnost
1960. Beograd, Dom kulture općine Vračar
1970. Zagreb, Galerija INEX
1975. Zagreb, Salon HDLU
1976. Zagreb, Galerija Lotrščak
1976. Galerija umjetnina
1978. Ilok, Muzej grada Iloka
1979. Zagreb, Galerija Dubrava
1979. Valpovo, Galerija ROK
1985. Grožnjan, Galerija Muzičke omladine BALOTA
1987. Zagreb, Muzej grada Zagreba
1988. Zagreb, Galerija Dubrava
1988. Grožnjan, Galerija Pavoković
1995. Grožnjan, Galerija M. Z. 65
1995. Grožnjan, Galerija Art Medica
1996. Grožnjan, Galerija M. Z. 65
1998. Grožnjan, Galerija Omladić
1998. Grožnjan, Galerija Elena
2001. Zagreb, Galerija Dubrava
Važnije skupne izložbe:
Od 1952. godine izlaže na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Zagreb, Osijek, Rijeka, Grožnjan, Subotica Sarajevo…)
1980. Amsterdam, International Congress in Art and Communications
1982. Cambridge, I. B. C. Gallery
1985. Pariz, Le Salon des Nations a Paris
1991. Osijek, Franjevački samostan
1991. Vinkovci, Galerija INA (Darovana djela)
1992. Grožnjan, Izložba za Vukovar
1992. Zagreb, Darovana djela za 124. Vukovarsku brigadu
1992. Zagreb, Galerija Zvonimir, XVI Likovna kolonija Ilok
1992. Osijek, Donacije za HNK, Osijek
1992. Grožnjan, Galerija Fontikus (Evropski umjetnici protiv rata)
1992. Zagreb, Muzej Mimara (Proslava Zlatne Bule)
1993. Zagreb, Donacije za Muzej Vukovara
1993. Osijek, XIII Ratni biennale Slavonaca (na Biennalu sudjeluje od 1965. godine)
1993. Zagreb, KD “Vatroslav Lisinski” (donacije za invalide)
1994. Zagreb, Muzejski prostor (“900 godina Zagrebačke biskupije”)
1998. Zagreb, Gliptoteka HAZU (“Žrtve Bleiburga i križnog puta”)
1998. Umag, Muzej Umag
2000. Grožnjan, Galerija Fontikus
Važnije nagrade i priznanja:
1984. Statua della Vittoria, ltalija (osoba godine)
1985. The First Five Hundred, International Biographical Centre Cambridge, Engleska
1986. The Golden Flame, SAD
1989. Il Diploma di Maestro Academico, Italija
1989. Nagrada za slikarstvo, plemićka titula i grb Ljerka Marija Magdalena Lillian Filakovac) The Royal College of Heraldy, Australija/Engleska
(iz knjige dojmova)
