MIROSLAV ŠUTEJ
Paško patak – 9. 11. – 28. 11. 1998.
(naslovnica kataloga)
Paško patak
Crtež Paška patka Miroslav Šutej radio je tijekom 1978., neobavezno se uz rad na drugim , ozbiljnim projektima, poigravajući s dojmljivim mogućnostima nadopisivanja zgoda i nezgoda popularnog crtanog junaka. U takvu je igru dakako upleo niz varijacija i karakterističnih likovnih znakova koje već prepoznatljivom crtačkom virtuoznošću utkiva u nove proporcije. Radeći po utvrđenom predlošku, Šutej šablonu umnaža kroz nizove asocijacija i dosjetki po kojima Paško patak postaje izmaštana figura, sve udaljenija od poznatog stereotipa iz animiranog filma.
U novom šutejevskom liku on sam nadograđuje dojmljiv imaginarni svijet. Intervencije crtežom u sve razigranijoj slici mijenjaju optiku. Geometrijska rotacija motiva dovodi Pašku patka do novih, izmaštanih situacija, a dosjetke se nadopunjavaju dobojavanjem. Na koncu, autonomni svijet animiranog junaka skrojen je po mjeri intimnog poticaja, želje autora da razveseli tada malodobnog sina i dade mu igračku s novim zgodama i dogodovštinama koje iznenade ponekad i samog tvorca Paškovih bravura. Prerušavanjem patka Šutej mu daje još nepoznate dimenzije i osobine, a posvojena originalnost u nizovima crteža stvara novi poredak.
Doslikavajući lik Paška patka akvarelom, tušem ili flomasterom u boji, Šutej granice svoje imaginacije dovodi do uzbudljiva ruba. Iznenađujuće vibracije unutar crteža potiču Paška patka da kroji uvijek drugačije mjere avanture, Iznenađujućom kombinatorikom autor novog Patka navodi na očitovanje kroz dodavanje vizualnih informacija. Ponekad su to kratki zapisi o patkovoj odjeći, o situacijama kada mu se produžava tijelo, skraćuju noge ili se ispremiješaju predmeti iz njegove najbliže okoline.
Iako je već poznata, maska Paška patka doživljava niz transformacija, a disperzija stalno geometriziranih detalja, raspliće crtež u sve bujnijim varijacijama. Neočekivanim redom posložene činjenice iz života, motivi su koje Šutej ugrađuje u Patkovu stvarnost, a koja sada funkcionira poput novog predloška. Paško patak, uvijek na crti između šale i ozbiljnosti, u takvom znatno proširenom polju mogućnosti mijenja i preuređuje ikonografiju pojavnosti, ali nudi i niz varijacija vlastita snalaženja u iznenađujućim obratima.
Iscrtavajući nizove Patkovih zgoda, Šutej pokreće površinu isječka u kojem sažima mogućnost transformacije lika, istodobno pokazujući i njegovu trajnu narav u zaigranom, veselom ili pak ironičnom odmaku. Takva dramaturška napetost s veseljem se iščitava u nizovima Patkovih zgoda, a likovna zaokruženost motiva i svježina inserta, koji gradi živu priču o modernom životu kultnog lika, stvara šutejevski Paško patak strip
Andriana Škunca
Miroslav Šutej rođen je 29. travnja 1936. u Dugoj Resi. Školovanje je započeo na zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, nastavivši ga potom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao u grafičkoj klasi profesora Marijana Detonija 1961. godine. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića (1961.-1963.), a kao stipendist francuske vlade boravio je 1964/65. godine u Parizu. Samostalno izlaže od 1962. godine. Priredio oko 150 samostalnih izložbi. Na grupnim izložbama izlaže od 1960. godine. Od 1963. sudjeluje na međunarodnim grafičkim bienalima u Ljubljani, Tokiju, Krakowu, Bradfordu, Mulhousu, Frechenu, Grenchenu, Liegeu, Vancouveru. Godine 1963. sudjelovao na Biennalu mladih u Parizu, gdje je nagrađen I. nagradom za slikarstvo; potom je sudjelovao na međunarodnim bienalima: Venecija, Sao Paolo, Nürnberg, Rijeka, Aleksandrija, te na trienalima crteža u Wroclawu i drugdje. Sudjelovao je na vise od 900 izložbi u našoj zemlji i inozemstvu, te na brojnim zajedničkim međunarodnim tematskim, reprezentativnim i selektivnim izložbama u svijetu, primjerice: „Responsive eye“, Museum of Modern art, New York 1965.; „Dialogue between east and west“, prilikom otvaranja zgrade novog muzeja moderne umjetnosti u Tokiju 1969.; „Grafik der Welt“, Nurnberg 1971.; „Faites vos jeux“, Venecija 1972. itd. Sudjelovaoje na bienalima jugoslavenske grafike i crteža u Zagrebu, te na trienalima u Beogradu. Za svoj je rad dobio šezdesetak nagrada. Miroslav Šutej je crtač, grafičar. Serigrafijom se počeo baviti 1963., u 1968. godini pokazao je svoje prve mobilne crteže i grafike – objekte od papira. Godine 1981. objavljena je monografija „Šutej – crteži“ Zvonka Makovića u nakladi Sveučilišne i nacionalne biblioteke Zagreb, te film „U Potrazi za Šutejom“ Nenada Puhovskog (producent „Filmoteka 16“). Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, muzejima i galerijama u Europa, America i Aziji – Museum of Modern Art, New York; Kunsthalle, Bremen; Victoria and Albert Museum, London; Musee de Ville de Paris, Paris; Stadtische Museum of Art, Tokyo; Ho-Am Museum, Seoul itd. Redovni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i na studiju dizajna u Zagrebu. Redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
(pozivnica izložbe)
(iz knjige dojmova)
