IVICA FIŠTER
Iz ciklusa Vrbe zimi – 22. 4. – 11. 5. 1991.
(naslovnica kataloga)
Zeleni vinogradi djetinjstva
Što u osamdesetima i devedesetima godinama, usred postmoderne u doba dinamiziranoga slikarskog polja kada se traži nov identitet u osloncu na civilizacijska vrela, ili u prevrednovanju modernih i klasičnih pravaca znači slikati krajobraz bez trunke sumnje u njegov smisao i bez dvojbe u pogledu sredstva s kojima se taj krajolik ostvaruje? Neobaviještenost o stanju stvari, ili izolacija, bijeg u privatnost po mjeri unutarnjeg diktata koji se u biću slikara ustoličuje za vrhovnu vrednotu i mjeru iskaza?
U slučaju Ivice Fištera, toga zaljubljenika u prigorski pejzaž koji tako izdašno tumači i na izložbi u Galeriji „Dubrava“ vrebajući ga u razna godišnja doba i pod različitim svjetlom dnevnih ili sutonskih ura – odgovor je jasan: na djelu je lirska kantilena, stav sanjara i poete koji za izazove suvremenoga slikarstva u nas i u svijetu jednostavno ne haje. Fišteru je na srcu zeleni vinograd djetinjstva (ta sjajna metafora rodnoga mu Vugorca i okolnih zaselaka na brežuljcima Medvednice), a ne bjelosvjetski larpurlatizam kojekakve kombinatorike. Na pameti mu je vrbik pod snijegom (druga karakteristična slika u zavičaju) naslikan s one strane bilo kakvog raspredanja o procesu rada ili omiljeni parafrazama i pozi nove ekspresivnosti. Pred očima mu je pače panoramski prikaz planinskoga krajobraza (pod šumarcima i trsjem, pod sjenokošama i voćkama), a sve dileme aktualnoga sinkretizma ne vidi i ne želi ih vidjeti.
Riječju, Ivica Fišter je do velikih prizora ili slika iz djetinjstva u kojima je obitavao, kao čestica zatočenog mozaika začuđen i pomiren s okolišem. Sve ostalo odmiče se od sebe, nije mu stalo do akademskih disputo recentnim strujama i stilskoj pretvorbi. Oni, ti prizori, nadahnuli su ga u slikanju i još ga hrane toplinom poruke, a slikar i dalje u punoj snazi i unatoč informacijama kojih je pouzdano u posjedu u njima čuje nepatvoren glas prirodne čistoće, opaža određenu uređenost i blagost, prepoznaje humanitarnu sredinu.
Nije li to stav koji u okrilju svojevrsnog naivnog koncepta opravdava težnju da zavičaj bude oslikan idiličnim tonovima? Nije li to prihvatljiva formacija u potrazi za ljepšim i mirnijim životom?
Josip Škunca
Katalog:
1. Vinograd mog djetinjstva, 1987., ulje/staklo, 100×90 cm
2. Jutarnji poziv, 1988., ulje/staklo, 100×90 cm
3. Predvečerje, 1988., ulje/staklo, 70×80 cm
4. Jesenske sjenokoše, 1987., ulje/staklo, 80×70 cm
5. San prigorskih brežuljaka, 1989., ulje/staklo, 80×70 cm
6. Siječanjsko jutro, 1985., ulje/staklo, 80×70 cm
7. Jutarnja tišina, 1990., ulje/staklo, 60×70 cm
8. Studen u Vrbiku, 1987., ulje/staklo, 60×50 cm
9. Vinogradi, 1988., ulje/staklo, 60×50 cm
10. Nostalgija za vinogradima, 1990., ulje/staklo, 50×60 cm
11. Prigorski vinogradi, 1989., ulje/staklo, 50×50 cm
12. Prigorski pejzaž, 1989., ulje/staklo, 50×45 cm
13. Vinogradi II, 1985., ulje/staklo, 30×25 cm
14. Igra svijetla, 1990., ulje/staklo, 30×25 cm
15.-20. Vrbe zimi, 1991., akvarel, 50×70 i 50×40 cm
Ivica Fišter rođen je 19. rujna 1952. godine u Vugrovcu kraj Zagreba. Sustavno slika od 1972., a od 1976. godine član je Društva naivnih likovnih umjetnika Hrvatske. Djeluje kao profesionalni slikar. Izlaže od 1972. godine. Do sada je sudjelovao na mnogim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, te u radu domaćih likovnih kolonija (Zlatar, Trebnje i drugo), a priredio je petnaestak samostalnih izložaba, među ostalim u Nizozemskoj, SAD-u i Švicarskoj. Živi i radi u rodnom Vugrovcu.
Samostalne izložbe:
1974. Prepuštovec, Dom kulture
1974. Sesvete, Galerija LIKAMSES
1975. Vugrovec, Dom kulture
1980. Zagreb, Galerija Mirko Virius
1981. Zagreb, Galerija Dubrava
1981. Den Haag, Galerija M
1982. Stari Grad na Hvaru, Galerija Politeo
1983. Den Haag, Galerija M
1984. Sesvete, Muzej Prigorja
1985. Krapinske Toplice, Kulturno umjetničko društvo Zlatko Baloković
1985. Zagreb, Galerija Ulrich
1985. Opatija, Galerija Zoom
1986. Pittsburgh, Hrvatska bratska zajednica u Americi
1987. Zürich, Galerija Pro arte
1989. Sesvete, Atelje VB
1991. Zagreb, Galerija Dubrava
(iz knjige dojmova)
