IVAN LACKOVIĆ CROATA

Croatia rediviva – grafička mapa – 7. 12. 1992.

Croatia rediviva

O izmučenoj Hrvatskoj na Kalvariji otkupljenja Ivan Lacković Croata progovorio je među prvima: 6. listopada 1991. godine – kao četvrta u nizu kasnije nazvanom Oči istine – Rat u Hrvatskoj – u Muzejskom prostoru u Zagrebu bi mu postavljena izložba crteža u tušu pod znakovitim naslovom Hrvatski Los desastres de la guerra. Tih dana rat u dijelovima bijesni. Već je oštećena 600 godina stara Katedrala Svetoga Jakova u Šibeniku, gotičkorenesansna građevina Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca s Trgom i gradskom Vijećnicom; iznimno vrijedna barokna jezgra Grada Varaždina; Katedrala Svetog Petra s biskupsim dvorom u Đakovu gdje je nedavno prije toga otvoren Memorijalni muzej Josipa Jurja Strossmayera, i Tvrđa, najvažniji dio povijesnoga Osijeka. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske piše generalnomu direktoru Unescoa. Ministar kulture poziva svjetsku javnost da djelotvorni osudama i odlukama zaustavi velikosrpsku mahnitost. Pale se sela i zaseoci i druga dobra, nemoćni mrcvare, a rijeke izbjeglica i prognanih u mirnijim krajevima traže krov nad glavom i koru kruha.

Buzet tom u povijesti nezapamćeneo velikom nesrećom hrvatskog naroda Croata stvara i izlaže jedno od svojih najupečatljivijih djela. Goyine (1746.-1828.) Strahote rata (Los desastres de la guerra) u njegovu prepričavanju poznatoga naziva svojim riječima postaju Hrvatske Strahote rata (Hrvatski Los desastres de la guerra), a Španjolčeva tema o doživljaju rata i ćudorednoga licemjerja ili društvenih predrasuda u obliku čudnih, fantastičnih slika i figura naznačena u nekoliko grafičkih ciklusa, još jednim, sada hrvatskim svjedočanstvom koje potresa do dna duše. Croatin rukopis poprima u njegovu radu nepoznatu protegu u dubini proživljavanja – tušem odlučno postavljena crta širokog zamaha bilježi vanjske i unutarnje napukline, a prati je boja krvi. Na djelu je sudbonosan sukob, pohod Zloga proti miru u slobodi istine i pravednosti. Pod dojmom vapaja iz nevolje kako ga nadahnuto slaže psalmist Croata će poslije toga opusa, kojeg je dio u siječnju i veljači ove godine pokazan i u Fuldi u Saveznoj Republici Njemačkoj, narisati još mnogo crteža sličnog viđenja i pripremiti nekoliko grafičkih mapa. Posegnut će za preinakama ili razradbom glavnog stavka sve do simbolike kukaca i zvijeri svagda pritisnut bolju. Zašto, Jahve, odbacuješ dušu moju? / Zašto skrivaš lice od mene? / Bijedan sam i umirem već od dječaštva, / klonuh noseći tvoje strahote. / Preko mene prijeđoše vihori tvojega gnjeva, / strahote me tvoje srvaše, / okružuju me kao voda sveudilj, /optječu me svi zajedno (Psalam 88).

Odjek toga i takvoga raspoloženja nepobitno je utkan i u mapu Cratia rediviva, ali ovdje je posrijedi očito duhovni uzlet: metanoja. U listovima Slavonija, Dalmacija, Podravina i Međugorje prepoznaje put pomirbe – od spoznanja grijeha do pokore i kajanja što se poklapa sa stihovima koje Biblijski pjesnik zapisuje u 16. hvalospjevu: Jahve mi je baština i kalež: / Ti u ruci držiš moju sudbinu. / Na divnu zemlju padoše mi konopi, / vrlo mi je mila moja baština. Prema tome, hrvatska baština neće propasti i ostati bez baštinika. Croata Slavoniju vidi kao kolijevku i škrinju iz koje se kruh daje svima naraštajima pod mitrom đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1815.-1905.) i zaštitom slavne katedrale. Dalmatineske mreže love ribu, a ne ljude, i visoko u plave visine upire se toranj Svetoga Duje kao kažiprst okružen čiopama. Podravskom zemljom prohujali su moćnici sile i vremena, no jedan stari grad, Đurđevac, odolijeva zubu vremena. Oko njega, posvud na zemlji autorovih djedova, sitno žbunje i sivo-zelene vrbe kao na postojanoj ploči čekaju životno bujanje. U Međugorju mnoštvo svih jezika i naroda hrli prema znamenu Marije u kamenjaru koja će isprositi mir.

Hrane ima i bit će je, a čovjek živi i od Riječi Božje. Iako su crkve malo iskrivljene, kao naznaka razaranja, one će se uspraviti i već uspravno stoje, a o ponovo oživljenoj Hrvatskoj – dotično oživljenomu hrvatskom narodu i u Herceg-Bosni – svjedoči i krajolik prizvan maštom koja u svaki kutak domovine utiskuje sliku umjetnikova zavičaja, znak stopljenosti u jadu i čemeru i u jednodušnosti. Kao da Croata kaže: svi smo jedno. Zato je Oživljena Hrvatska opet predio čuvstvenoga pjevanja, a Croata slikar iznovice uspostavljene blage poruke.

Josip Škunca

Grafička mapa Croatia rediviva Ivana Lackovića Croate izrađena je u Zagrebu, lipnja 1992. godine, a sadrži četiri lista otisnuta u 127 primjeraka u tehnici svilotiska na bijelom 230 g papiru. Listovi su formata 340×490 mm, potpisani i numerirani arapskim brojkama id 1 do 90, rimskim brojkama od I do XXX; pet primjeraka obilježeno je oznakom E.d/A, a dva primjerka oznakom A i B. Primjerak broj 1/90 namijenjen je Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. Predgovor je mapi napisao Josip Škunca. Mapu je uredio Ivica Rubić, a grafički oblikovao Vladko Perović. Prijevod na njemački i engleski Vilma i Branko Ožbolt. Mapa je izvedena u Grafičkoj školi u Zagrebu. Izdavač je Narodno sveučilište „Otokar Keršovani“ (Galerija Dubrava), Zagreb.

(iz knjige dojmova)