MATIJA SKURJENI

Grafička mapa 72 – 10. 4. – 20. 4. 1974.

(naslovnica kataoga)

To je začarano slikarstvo…

Tri su slikara u našoj republici koji tore sam vrh naive: Ivan Generalić, Ivan Rabuzin, Matija Skurjeni. Svaki je od njih pojam za sebe, svaki među njima ispunja mjeru nepatvorene samosvojnosti. Oni ne slijede, oni imaju sljedbenike; ne uče, ved podučavaju. Oni su kamenom temeljcem hrvatske, jugoslavenske i svjetske naivne umjetnosti naših dana, osvajaju izvornošću iskaza i osobitom logikom umjetničkoga mišljenja izvan akademskih pra­vila lijepoga vladanja, izvan intelektualnog poimanja, koje katkada svjesno teži početku; u naiva je početak stvar svjetonazora. Zasićene oni podsjeću na jednostavniju prirodu čovjekova opstanka.

•••

Duh je Skurjenijeva slikarstva u nadrealizmu. u ulju majstorski nanosi boju koja pikturalnom vrijednošću funkcionalno potencira omiljeli mu motiv iz sna — kažu da je Matija Skurjeni obnovio nadrealizam motivikom i tehnikom —u crtežu pak, a čini mi se da i to tvrdnja stoji, jednako majstorski vodi liniju zornoga opisa. To je linija odraslog dječaka, ali dječaka. To je crta što u dahu okružuje dio po dio nepogrešivim instinktom oblikovanja.

Čistoća crteža, dakako, ne odgonetava po sebi dubiji stvaralački poriv. on ostaje zamagljen, izazovan. Težimo proniknuti u priču. Pristajemo napokon da autor izrijekom otkrije smisao simbola i poantu, i onda ostajemo začuđeni nad dešifriranom strukturom, jedva hvatajući začaranost intencije i po­stupka.

Bez narativne odgonetke, koja je u Matije Skurjenoga čedo njegove drukčije stvarnosti, ostajemo prikraćeni u poklonu. No, crteži mu ili grafika (doista) ni ne bi bio umjetničkim činom, da tu začaranost i poklon prostodušna srca ne nasluti i oko gledatelja, da taj crtež ili grafika ne pulsira samostalnom likov­nom životnošću.

Josip Škunca

Matija Skurjeni rođen je 1899. godine u Veternici, Hrvatsko Zagorje. Zanimanjem je ličilac, a danas kao umirovljenik živi u Zaprešiću kraj Zagreba. Slikati je počeo 1924., no izlaže istom od 1947. godine. Nakon oslobođenja pohađa slikarski tečaj u RKUD Vinko Jeđut. Na svojoj samostalnoj pariškoj izložbi susreće Bretona, koji mu zapisuje u knjigu dojmova: To je začarano slikarstvo. Skurjeni je jedna od najmarkantnijih ličnosti svjetske naive, a mapu koju izlažemo izdala mu je Zbirka Biškupić 1972. godine.

Samostalne izložbe:
1958. Zagreb
1959. Beograd, Novi Sad
1961. Split
1962. Zagreb, Pariz
1963. Köln
1964. Zagreb
1965. Köln
1967. Samobor
1968. Zürich
1971. Zlatar
1973. Zlatar, Brdovec
1974. Frankfurt/M

Skupne izložbe:
Izlaže na brojnim skupnim izložbama (Zagreb, Bologna, Beograd, München, Varšava, Brno, Sopot, Bratislava, Sao Paolo, Rim, Pariz, London, Moskva, Svetozarevo, New York, Trebinje itd.)

(iz knjige dojmova)