IZ ZBIRKE IVANA ANTOLIĆA SOBANA

Likovni život Dubrave – 19. 6. – 30. 6. 2006.

Ivo Šebalj

ZAPIS O ANTOLIĆEVOJ KOLEKCIJI

Sve je počelo prije tridesetak godina u staretinarnici u Jurišićevoj, u centu Zagreba, gdje je nadobudni Antolić učinio prvi korak u svijet sabirača umjetničkih djela iz kojeg, očito, nema povratka. Od tada je Antolić sustavno posjećivao izložbe, svraćao u isti taj antikvarijat u Jurišićevoj ulici, razgovarao s drugim kolekcionarima, posjećivao tržnice i specijalne susrete skupljača da bi danas, u zreloj životnoj dobi, mogao istaknuti da u svojoj zbirci ima već od 122 autora, od kojih su pojedini zastupljeni i s nekoliko slika, odnosno crteža ili grafika. Pasija našeg sabirača sada je urodila i javnim priznanjem – izložbom tridesetak odabranih ekspozita u Galeriji Vladimir Filakovac koja se postavlja uz Dane Dubrave.

Dakako, nameće se pitanje: ima li i kakvu vrijednost u materijalnom smislu ta kolekcija Ivana Antolića Sobana? Odmah treba reći da ovaj put nije posrijedi zbirka bjelosvjetskih autora i astronomskih cijena, nego zbirka ljubitelja s prosječnim prihodom koji je već sada umirovljen i koji ni ne pomišlja – niti ima takvih mogućnosti – da se upusti u velike materijalne zahvate. Zato, ako smijemo tako kazati, valja pridodati pozornost činjenici da Antolić, kao neškolovan i kao radnik u tekstilnoj industriji, pokazuje neočekivano dobar ukus i širinu interesa hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. Ako već ne može kupiti neko platno, Antolić će od umjetnika (ili posrednika) nabaviti kakvu grafiku, ili crtež, jer mu je važno da ima i dotičnog autora.

I napokon pitanje: zašto sektor likovnih umjetnosti, a ne recimo, profesija filatelije, ili starih motora i automobila, ili čega drugog, u čemu kreativna ličnost nalazi zadovoljstvo u sistematizaciji i proučavanju!?. Po vlastitim riječima, Antolić se odlučio na kolekcioniranje slikarskih ostvarenja jedino zato da ih ima uza se, jer ga privlače i smiruju u meditaciji, jer ga opuštaju od svakodnevnih briga i zovu se sfere emocionalnih i intelektualnih izričaja.

No, vratimo se početku zapisa. Prvu sliku koju je Antolić nabavio u rečenoj antikvarnici u Jurišićevoj, bila je „Ciganka“ Ivana Tišova (1870.-1928.), ulje na platnu formata 51×44 cm. Slika je postavila temelj današnjoj Antolićevoj zbirci i odmah posvjedočila izbrušen ukus mladog kolekcionara koji nikad nije nasjedao kiču. Antolić je instinktivno prepoznao likovne vrijednosti. Druga pak slika, nabavljena također na istoj adresi, bio je „Park u Maksimiru“ Petra Pappa (1893.-1973.). Od tada Antolić ispunja život pasijom koja mu smiruje dušu. U zadovoljstvu otkrivanja dubinskih, poetskih titraja što veličaju humane aspekte egzistencije u svijetu krute zbilje. Šebalj, Koydl, Kipke, Kuliš, Kalina, Kožarić, Šutej ili Lovrenčić, Angeli Radovani ili Smajić i Croata, Skurjeni ili Martek – kao i mnogi drugi – tvore tu stvaralačku obitelj kojoj se u mislima i osjećajnosti trajno pridružuje i naš Antolić.

Josip Škunca

Svjetlan Junaković

Zdravko Ćosić

Katalog djela:

1. Ivo Šebalj, Slikar i model, ulje na platnu, 184×208 cm, 1994.
2. Ivo Šebalj, ulje na platnu, 60×63 cm, 1992.
3. Ivo Šebalj, Glava, tempera na papiru, 69×98 cm, 1989.
4. Nikola Koydl, Srčane smetnje, ulje na platnu, 99×138 cm, 1995.
5. Josip Restek, Žbunj, ulje na platnu, 61×63 cm, 1984.
6. Željko Kipke, Clavicula salamonis, ulje na platnu, 200×238 cm, 1984.
7. Vatroslav Kuliš, Val, tuš na papiru, 70×99 cm
8. Ivo Kalina, Galeb ulje na papiru, 47×68, 1983.
9. Ivo Kalina, Akt, ulje na papiru, 47×68, 1983.
10. Ivan Lesiak, Klaun, ulje na papiru, 48×68 cm
11. Zlatko Prica, flomaster, 25×28 cm, 1972.
12. Ivan Kožarić, olovka na papiru, 28×31 cm, 2000.
13. Svjetlan Junaković, kombinirana tehnika, 48×98 cm, 1997.
14. Zdravko Ćosić, Suton II, ulje na platnu, 65×90 cm, 1973.
15. Miroslav Šutej, Šaka, tuš na papiru, 29×41 cm, 1978.
16. Vilim Svečnjak, tuš na papiru, 32×47 cm
17. Nikola Reiser, Akt, tuš i akvarel na papiru, 24×16 cm, 1976.
18. Kosta Angeli Radovani, Akt, tuš na papiru, 23×23 cm, 1965.
19. Ivan Lovrenčić, Akt, olovka i akvarel na papiru, 32×22 cm, 1980.
20. Ferdinand Kulmer, Bjegunac, gvaš na papiru, 23×31 cm
21. Rudolf Labaš, kombinirana tehnika (grafika, tuš, akvarel), 49×54 cm, 1984.
22. Vladimir Filakovac, 1) ulje na papiru, 17×13 cm
                                             2) ulje na platnu, 11×16 cm, 1916.
                                             3) ulje na platnu, 14×28 cm, 1916.
23. Zlatko Šulentić, sepija na papiru, 21×24 cm
24. Krsto Hegedušić, 1) olovka na papiru, 20×14 cm
                                       2) tuš na papiru, 26×39 cm
25. Ivan Tišov, Ciganka, ulje na platnu, 51×44 cm
26. Petar Papp, Maksimir, ulje na platnu, 66×79 cm
27. Vilko Šeferov, Akt, crvena kreda i akvarel, 33×25 cm, 1958.
28. Petar Smajić, tuš na papiru, 52×30 cm
29. Drago Jurak, tuš na svili, 36×51 cm, 1970.
30. Matija Skurjeni, Babilonski toranj, grafika, 49×35 cm
31. Ivan Lacković Croata, ulje na staklu, 24×19 cm
32. Albert Kinert, grafika, 41×31 m
33. Vlado Martek, grafika, 34×43 cm
34. Edo Kovačević, Krovovi na Iličkom placu, akvarel, 22×22 cm
35. Oton Postružnik, grafika, 63×48 cm, 1962.
36. Nives Kavurić Kurtović, grafika, 44×50 cm, 1973.
37. Ivo Friščić, crtež, tuš i akvarel, 36×28 cm, 1977.

Nikola Koydl

fotografije s otvorenja izložbe snimio Željko Šturlić