ZLATKO SIROTIĆ

Istarski gradovi – 23. 4. – 10. 5. 2007.

ISTARSKI GRADOVI

Nazočan na suvremenoj likovnoj sceni više od tri desetljeća, Zlatko Sirotić samostalnim je izložbama potvrdio svoju slikarsku osebujnost, a u njegovu se djelu ona prepoznavala kroz vješto i kultivirano slikarsko umijeće. Stoga su često isticane upravo te njegove odlike, koje ga determiniraju iz likovnog postupka, iz velike slikarske tradicije koju je baštinio na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Podsjetimo i na činjenicu da je pohađao studij slikarstva u klasi Šime Perića, klasika suvremenog hrvatskog slikarstva i danas nedvojbeno jednoga od najpozvanijih i najpoznatijih znalaca slikarskih tehnika, koje je kao vrsni pedagog prenosio generacijama studenata. Na tom poznavanju i svladanom slikarskom umijeću Zlatko Sirotić je, u razdoblju kojega smo pokušali pobliže naznačiti (od sredine 70-ih godina prošloga stoljeća), izgrađivao vlastitu poetiku na tim klasičnim slikarskim premisama. Ova se Sirotićeva značajka prepoznaje u nekoliko tematskih cjelina koje je istraživao u većim ili manjim serijama, zatvarajući ih u cikluse i ustrajavajući u njihovoj dosljednoj realizaciji.

Među njima, dva ciklusa tvore isti broj velikih slikarevih tema.

U prvom, više od jednoga desetljeća stvara na temu svetoga Jurja. Pritom preispituje ne samo svladano slikarsko umijeće i njegove mogućnosti u tom klasičnom likovnom mediju, već i psihološke, tj. podsvjesne i iracionalne prostore, koji emaniraju nedvojbenim simboličkim konotacijama. Dakako, neizbježno referiranje na golemo povijesno i religiozno naslijeđe imalo je znatnog uloga u definiranju i izboru teme i njezinih višeslojnih kulturoloških vrijednosti.

Osobitu pozornosti u slikarstvu Zlatka Sirotića privlači njegova druga velika tema – Istra. Zaokupljen je krajolikom ovoga jedinstvenog poluotoka i njegovim neobičnim gradovima koji su stoljećima formirali svoju arhitekturu tako snažno vezanu uz specifični predio i podneblje.

Osobitu pozornost i u ovoj temi, Zlatko Sirotić pridavao je izrazito likovnoj interpretaciji tih gradova koji već stoljećima formiraju svoju tako tipičnu “fizionomiju”.

Kad u ovoj seriji slika i iščitamo na asocijativnoj razini, primjerice, Motovun, Roč, Buzet ili neki drugi grad, tada akceptiramo tek jednu sastavnicu tog ciklusa, u kojoj je također primarna likovna komponenta. “Citirajući” pojedini grad prije kao predložak ili poticaj svojoj slikarskoj interpretaciji, dakako, ne kao faktografski podatak, već prvenstveno kao likovni izazov u realnom i činjeničnom, vješta će slikareva ruka dati prevagu poetskom i imaginativnom.

Milan Bešlić

Zlatko Sirotić rođen je 1945. godine u Zagrebu, gdje je završio školu za primijenjenu umjetnost 1965. i Akademiju likovnih umjetnosti u klasi prof. Šime Perića 1971. godine. Bio je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića od 1971.godine do 1974.godine. Živi i radi Zagrebu:

Samostalne izložbe: 
1977. Zagreb, (Studio galerije Karas)
1978. Zagreb, (Salon galerije Karas)
1978. Zagreb, (Galerija Nikola Tesla)
1980. Gornja Stubica, (Muzej seljačkih buna Gornja Stubica)
1981. Zagreb, (Galerija Josip Račić)
1981. Dubrovnik, (Galerija međunarodnog slavističkog centra Republike Hrvatske
1982. Pula, (Galerija Centar za scenske i likovne djelatnosti)
1982. Buzet, (Zavičajni muzej Buzet)
1983. Poreč, (Galerija Eufrazijana)
1985. Zagreb, (Galerija RANS Moša Pijade)
1985. Buzet, (Zavičajni muzej Buzet)
1985. Ivanić Grad
1986. Novi Vinodolski
1987. Zagreb, (Galerija-knjižnica Novi Zagreb-Travno)
1988. Dieburg (Galerie Hohe Strasse)
1988. Erlenbach, (Galerie Erlenbach)
1989. Zagreb, (Galerija Miroslav Kraljević)
Comune di quattro castella,(„Sala esposizioni“-Piazza Dante)
1989. Zagreb, (Galerija INA-COMMERCE)
1993. Zagreb, (Galerija CEKAO)
1994. Bakar, (Galerija Morčić)
1995. Bakar, (Galerija Morčić)
2000. Ivanić Grad, (Pučko otvoreno učilište Ivanić Grad)
2002. Buzet, (Pučko narodno sveučilište)
2003. Rijeka, (Galerija Juraj Klović)
2007. Zagreb, (Galerija Vladimir Filakovac)

Skupne izložbe:
Izlagao na oko 200 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

fotografije s otvorenja izložbe snimio Željko Šturlić