VASILIJE JOSIP JORDAN

Grafike – 8. 11. – 27. 11. 2005.

JORDANOVA GRAFIKA

U iznimno plodnom i bogatom opusu Vasilija Josipa Jordana, slikarska tehnika imat će golemu prevagu nad ostalim likovnim tehnikama s kojima se, stvarajući, služi ovaj intrigantni umjetnik.

Slikar, kažimo i ovom prigodom, po habitusu, umjetnik je koji se cijelim svojim bićem tijekom proteklih desetljeća potvrđivao upravo onim majstorstvom po kojemu se i iščitavaju najviše vrijednosti toga medija. Itekako je znano da recepcija njegova slikarstva u našoj suvremenoj likovnoj umjetnosti iznimno velika. Trebamo li podsjetiti da je evidentna i u širem, europskom kontekstu?! Naime, od razdoblja slikareva formiranja, a riječ je o pedesetim godinama prošloga stoljeća, kada je s prvim slikama inagurirao svoju autorsku koncepciju utemeljenu na slikarskoj tradiciji, osebujnoj poetici i velikoj kulturi, sve do ovogodišnjih radova, njegov opus nije prestao rasti. Štoviše, u sada već polustoljetnom razdoblju i uz već isticanu stvaralačku plodnost, pratimo to tematsko širenje i grananje ciklusa u snažno stablo Jordanova djela.

Kad spominjemo da je recepcija njegova slikarstva značajna, tad ga tek nastojimo akceptirati i kroz tu činjenicu, tako čvrsto pozicioniranu u hrvatskom, ali i u europskom kontekstu. Različiti diskursi kritičkih teorijskih interpretacija, koje potpisuju ugledna pera na hrvatskom, talijanskom, slovenskom, francuskom, njemačkom, engleskom… jeziku, svjedoče ne samo o brojnosti autora, već i o intezitetu zanimanja za ovo slikarstvo.

Tako je, primjerice, često naglašavana njegova snažna ukorijenjenost u slikarskoj estetici u kojoj se i prepoznaje povijesno naslijeđe tako živo u mnogih suvremenih umjetnika, a na osobit način i u Jordanovu slikarstvu. Naročito na poetici zacrtanoj na premisama tonskog slikarstva. Također, vrlo je decidirano i njegovo stilsko obilježje, dok je jasnoća kojom su markirana tematska polja još jače osvijetlila slikarev intelektualni interes prožet specifičnim duhovnim ozračjem.

Ono pak što privlači posebnu pozornost oi interpretaciji Jordanove poetike, svakako valja tražiti u činjenici po kojoj se to djelo, ako je to moguće reći, rastvara u svojim likovnim disciplinama odnosno tehnikama kao sredstvima izražavanja.

Već smo u prvoj rečenici nastojali naglasiti da je pred nama djelo u kojemu dominira jedna tehnika slikarska.

Dakako, u toj tvrdnji iščitavamo i njegovu temeljnu odrednicu, ali ne i cjelinu umjetnikovih izražajnih mogućnosti. Naime, upravo će se u likovnim tehnikama otkrivati višeslojna struktura umjetnikova izraza. Ako je već rečeno da je glavnina slikareva opusa rađena u tehnici ulja na platnu, istodobno ćemo primijetiti da često stvara i u tehnici crteža, ali i grafici. Privlačnost pojedine tehnike nedvojbeno je umjetniku izazov kojega preda nj postavlja narav posla, ali i promišljanje poetike u drugom likovnom mediju. Iščitavati svoje djelo u različitim tehnikama, znači otkrivati ga u novim inačicama, kojima se produbljuje vlastiti likovni izraz. Nije li isti motiv u oštrom dijalogu crnog tuša ili ugljena na bijelom papiru drugačije konotiran od tonske modelacije bojom na platnu?!

Isto tako, neće jednakim estetskim nabojima taj isti motiv emanirati u različitim grafičkim tehnikama, primjerice bakropisa ili sitotiska, u kojima je Jordan i realizirao svoj grafički opus. U ovom recentnom izboru u razdoblju od 1991. do 2005. godine, autor je koristio tehniku sitotiska, surađujući s vrsnim znalcima te grafičke tehnike: Stražom, Kovačićem, Mateličem, Sveušekom, Rajčevićem i ostalima. Upravo će tijekom te suradnje, u sitotiskarskim ateljeima, postupkom interpretacije originalnog motiva, tom složenom grafičkom tehnikom, otvoriti stvaralački proces koji traži zajedništvo umjetnika i grafičkog umijeća.

Ondje svakako valja naglasiti da je grafičko umijeće pretpostavka koja, uz visokokvalitetan papir i boju, uvjetuje i određuje mjeru „prenošenja“ odnosno kakvoću otiska izvornog djela u drugi medij, stvarajući u tom procesu i novo i drugo djelo originalan grafički list, čiju autentičnost potvrđuje umjetnik – svojim potpisom.

Milan Bešlić    

Popis izloženih radova:
1. Hrvatatski preporod, 1995. sitotisak, 63×78 cm (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
2. H.D.B.Z. 1985., 1998. sitotisak, 62×72 cm (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
3. Laguna, 1995. sitotisak, 64×62 cm (tisak Italija, papir Fabriano 350 g)
4. Samotar, 1995. sitotisak, 64×64 cm (tisak Italija, papir Fabriano 350 g)
5. Veliko ogledalo, 1998. sitotisak, 70×64 cm (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
6. Obitavalište, 1998. sitotisak, 55×65 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
7. Orkestar, 1993. sitotisak, 61×70 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
8. Nedjelja, 1997. sitotisak, 50×60 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
9. Nedjelja, 1998. sitotisak, 55×60 cm, (tisak Kovačević, papir Fabriano 350 g)
10. Obitavalište, 1993. sitotisak, 62×72 cm, (tisak Matelić, Koper)
11. Otok, 1991. sitotisak, 62×72 cm, (tisak Matelić, Koper)
12. Susret, 1991., sitotisak, 62×72 cm, (tisak Matelić, Koper, papir Fabriano 350 g)
13. Anđeo i dama, 1991. sitotisak, 41×50 cm, (papir Fabriano 350 g)
14. Obitelj, 1994. sitotisak, 41×53 cm, (tisak Italija, papir Fabriano 350 g)
15. Harmica, 2001., sitotisak, 45×50 cm
16. Susret, 1991. sitotisak, 44×53 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
17. Nedjelja, 2004. sitotisak, 70×64 cm, (tisak Kovačević, papir Fabriano 350 g)
18. Vrtovi III, 1995., sitotisak, 41×50 cm, (tisak Svenšek)
19. Rasap sna, 2002., sitotisak, 39×49 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
20. Lapidarij, 1999., sitotisak, 35×40 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
21. Barkarola, 2002., sitotisak, 35×39 cm, (tisak Kovačević, papir Fabriano 350 g)
22. Anđeo putovanja, 2002., sitotisak, 36×40 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
23. Ruine, 2003., sitotisak, 36×40 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
24. Mediteranski pejsaž, 1995., sitotisak, 41×50 cm, (tisak Kovačević, papir Fabriano 350 g)
25. Susret, 2005., sitotisak, 36×40 cm, (tisak Kovačević, papir Fabriano 350 g)
26. Laguna, 1996., sitotisak, 24×23 cm, (tisak Straža, papir Fabriano 350 g)
27. Laguna, 1999., sitotisak, 20×25 cm, (tisak Kovačević, papir Fabriano
28. Obitavalište, 2003., sitotisak, 20×25 cm, (tisak Kovačević, papir Fabriano
29. Lutka, 2005., sitotisak, 27×32 cm, (tisak Studio E. Rajčević)

Vasilije Josip Jordan rođen je u Zagrebu 1934. godine. Pohađao je i završio Školu primjenjenih umjetnosti (premda je prije toga učio svirati violinu). Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1958. u klasi prof. Ljube Babića. Profesori su mu bill Krsto Hegedušić, Vjekoslav Parać, Vid Mihičić, Matko Peić i drugi. Od 1960. započinje njegova profesionalna karijera. lzlagao je na mnogim kolektivnim izložbama u zemlji i u inozemstvu. Od 1960. godine pa do današnjih dana imao je 112 samostalnih izložaba u svim značajnim gradovima Europe, kao sto su Pariz, Beč, Milano, Bruxellees, Antwerpen, Split, Stuttgart, Dubrovnik, Varaždin… O njegovom slikarstvu snimljeno je nekoliko dokumentarno-kratkometražnih filmova, te nekoliko TV izložaba; autori: E Galic, Mahečić, J. Sedlar, M. Beslić. Godine 1982. izašla je monografija o cjelokupnom slikarskom opusu s tekstovima P. Waldberga, M. Paića, J. Depola, u izdanju I. Brachot (Bruxelles) i Mladinske knjige iz Ljubljane. Godine 1989. izlazi iz tiska monografija manjeg opsega s tektom T. Maroevića, u izdanju biblioteke Prizma (osnivač B. Biškupić). Godine 2001. izdaje malu monografija (15 godina rada) u izdanju Galerije Kula (predgovor: Stanko Spoljarić i Adrijana Škunca). Surađivao je s nekoliko veoma značajnih imena naseg pjesništva, estetike i književnosti, kao što su: Josip Mirko Tomasović, Mladen Kljenjak, Dražen Katunarić, na ostvarenju grafičkih mapa. Kao slikar i sakralnih motiva, Jordan je radio za crkve, posebice postaje krićžnog puta i euharistijske teme, Zagreb – crkva sv. Antuna, Split – crkva sv.Frane na obali, Šikara, i drugo. Krajem 70-tih godina prihvaća mjesto docenta na katedri za crtanje i slikanje na ALU u Zagrebu, a od 1991. do 1994. biran je za dekana. Sredinom 90- tih godina, zajedno s kolegama Sikiricom i Šutejom, suosnivač je Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu gdje je pročelnik studija za slikarstvo i voditelj postdiplomskog studija “Ars sacra” i obnaša službu dekana. Tijekom proteklih desetljeća bio je član mnogih komisija, odbora i žirija, a 1970. i 1971. obnašao je dužnost predsjednika HDLU-a. Godine 1999. u suradnji s kolegom R. Labašem radio je na izradi svečanog zastora u HNK koji je posvećen zagrebačkom motiva “Harmica”. Sa svojom suprugom Dragicom Cvek, takoder slikaricom, živi i radi u najstarijoj umjetnickoj koloniji na Voćarskoj. Imaju sina i kćer. Oboje su glazbenici. Novo svijetlo donijele su im njihove unuke Sonja-Lucija i Mirta.

Samostalne izložbe:     
1961. Zagreb, Gradska Galerija suvremene umjetnosti Beograd, IzIožbeni salon Ulus-a
1962. Beograd, Izložbeni salon Doma JNA, (Biffel, Jordan, Lesiak)
1962. Antwerpen, Galerie “Aghte”
1964. Skopje, Muzej suvremene umjetnosti
1964. Pariz, Galerie “Lambert”
1964. Zagreb, Salon ULUH-a, Izložba nagrađenih, (Lovrenčić, Jordan, Naumov)
1967. Beograd, IzIožbeni salon Doma JNA
1967. Sombor, Galerija KPC
1968. Bruxelles, Galerija 44
1969. Vinkovci, Galerija umjetnosti, (Likovni salon)
1971. Bruxelles, Galerie Isy Brachot 1975. Zagreb, Izložbeni salon Doma JNA
1975. Bruxelles, Galerie Isy Brachot, (Dado, Jordan)
1976. Vinkovci, Galerija umjetnosti, (Likovni salon, D Cvek, Jordan)
1976. Crikvenica, Izložbeni salon turističkog društva
1976. Pariz, Galerie des Grande Augustine
1976. Knokke, le Zoute, Galerie Isy Brachot
1977. Bruxelles, Galerie Isy Brachot
1979. Zagreb, Galerija ‘IzIog”
1979. Dubrovnik, Galerija Sebastian
1979. Zagreb, Galerija Josip Račić
1980. St. Gallen Galerie Stadthaus
1981. Bruxelles, Galerie Isy Brachot, (Delvoux, Jordan)
1982. Pariz, Galerie Isy Brachot
1982. Split, Galerija “Alfa”
1983. Bruxelles, Galerie Isy Brachot
1983. Zagreb, Galerija “Schira”
1983. Stuttgard, Galerie “Rathaus”
1984. Buttenhaim, Galerie in Buttenheim (Biffel, Dolenc, Jordan, Lesiak)
1985. Lausanne, Galerie “Bellafontaine”
1986. Ljubljana, Galerija “Ars”
1986. Opatija, Umjetni6ki paviljon “Jura] Sporer”
1986. Padova, Civica galleria di Piazza Cavour (Antologica di Jordan)
1986. Padova, Galeria “Sellarte 1”
1987. Bologna, Palazzo Re Enzo, Sala del podesta (Antologica di Jordan)
1987. Bologna, Arte Fiera *87
1987. Zagreb, Galerija “Schira”
1987. Zadar, Galerija Ted&6″
1987. Split, Galerija “Prisca”
1987. Rim, Galerija “Don Chisciote”
1988. Bologna, Arte Fierra ’87
1988. Milano Galerija “Studio Steffanoni 2”
1988. Valjevo, Moderna galerija Valjevo
1988. Supetar, Galerija “Ivan Rendić”
1988. Pučišća, Izložbena sala Tortrat”
1989. Bologna, Arte Fierra’89
1989. Brescia, Galleria “II Segno Contemporaneo”
1989. Rijeka, Galerija “Laval”
1990. Bologna, Arte Fierra ’90
1990. Venecija, Galleria “Santo Stefano”
1990. Piove de Sacco, Civica galleria (Spacal, Makuc, Jordan)
1990. Zagreb, Galerija “Mali”
1990. Dubrovnik, Izložbeni prostor Slavističkog centra
1990. Padova, Arte Fierra. ’90
1991. Bologna, Arte Fierra ’91
1991. Zagreb, MGC, Kapela sv. Dizme
1991. Osijek, Umjetnička galerija
1991. Varaždin, Galerija “Doraart”
1991. Velika Gorica, Galerija “Kordić”
1992. Zagreb, Galerija “Studio D”
1992. Beč, Galleria “MC”
1992. Padova, Arte Fierra ’92
1992. Viareggio, Galleria “Pegaso”
1993. Bologna, Arte Fierra ’93
1993. Koln, “Inter Art Gallerie Reich”
1993. Samobor, Galeria “Mesing Ars”
1994. Kostanjevica na Krki, Lamutov likovni salon
1994. Varaždin, Galerija “Doraart”
1994. Maribor, Galerija “Hest”
1994. Padova, Galleria “Selearte”
1994. Bologna, Arte Fierra ’94
1995. Komune di Este, Galleria “La Medusa”
1995. Bologna, Arte Fierra ’95
1995. Supetar, Galerija “Capra”
1995. Čakovec, IzIožbeni prostor Centra za kulturu
1995. Sarmoneta, Galleria “De Comune”
1996. Padova, Galleria “Selearte 1”
1996. Bologna, Ars Fierra ’96
1996. Split, Galerija KULA
1996. Zagreb, Galerija “Croatia Airlines”, (Mušić, Berber, Jordan)
1996. Nin, Galerija “Višeslav”
1997. Köln, “Inter Art Gallerie Reich”
1997. Dubrovnik, Galeria “Al”
1997. Široki Brijeg, Franjevačka galerija, (Jordan, Sikirica, Šutej)
1997. Dubrovnik, Moderna galerija, Mediteranski susreti
1997. Zagreb, Umjetnički paviljon “Jordan 1975. – 1997.”
1998. Brežice, Posavski muzej
1998. Velenje, Izložbeni prostor “Gorenje d.d.”
1998. Maribor, Galerija Ars sacra”
1998. Poreč, Atelijer galerija “Kuća dva sveca”
1998. Varaždin, Galerija “Doraart”
1999. Zagreb, Galerija “Sobota” Split, Palača Milesi
1999. Zagreb, Galerija “Grubić”
1999. Zagreb, Galerija Dubrava
2000. Novalja, Galerija “Kunkera” (D. Cvek, Jordan)
2000. Split, Palača Millesi
2000. Donja Stubica, Galerija “Pro Arte”
2001. Kleinwarasdorf, Burgenland, Galleria “Pfarrheim”
2001. Zagreb, Galerija “Forum”
2002. Osor, Galerija”Juraj Dalmatinac”
2002. Mostar, Galerija “Aluminij”
2003. Metković, Galerija GKS Bologna, Art Fierra ’03
2003. Supetar, Galerija “Capra”
2003. Krapina, Galerija Grada Krapine
2004. Zagreb, Galerija “Canvas”
2004. Split, Galerija KULA
2005. Široki Brijeg, Franjevačka galerija, (D.Cvek Jordan, V.Josip Jordan)
2005. Zagreb, Galerija “Vladimir Filakovac”, (serigrafije)

Nagrade, odličja i priznanja:
1962. Rijeka, Biennale mladih, Prva nagrada za slikarstvo
1964. Beograd, Triennale likovnih umjetnosti, Druga nagrada za slikarstvo
1969. Zagreb, Nagrada Grada Zagreba za ciklus “Genealogija”
1971. Zagreb, Godišnja nagrada Društva likovnih umjetnika
1975. Rovinj, Nagrada “ZIatna batana”
1991. Zagreb, Godišnja nagrada “Vladimir Nazor” za sakralni ciklus
1993. Zagreb, Biennala crteža, Nagrada Ministarstva za prosvjetu i kulturu RH
1994. Zagreb, Odličje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića
1997. Dubrovnik, Mediteranski susret, Biennala likovnih umjetnika, Počasna nagrada “Ex equo”
1999. Dresden, Nagrada za slikarstvo reda Sv. Fortunata
Nekoliko otkupnih nagrada (San Marino, Rim, Bruxelles, Sao Paolo…)

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros