MIRJANA TOMAŠEVIĆ DANČEVIĆ
Dnevnik traženja sjena – 2. 3. – 19. 3. 2009.
Autoportret sjenom
Nigdje nije (autentična) sjena toliko prisutna kao autorski problem, koliko u fotografiji, osobito crno-bijeloj, budući da njezini intenzitet i tonalitet daju plastičnost fotografiranom motivu (ili ga kvare). Međutim, ovdje se radi o autoričinom fotografiranju vlastite sjene. Kako se Mirjana Tomašević Dančević odlučila na niz fotografskih autoportreta sjenom u dnevnom i otvorenom prostoru, tako je odredila relaciju sebe prema suncu i podlogama sunčeve projekcije. U sebi svojstvenom pedantnom i višenamjenskom istraživačkom projektu autorica stvara svojevrsni fotodnevnik sjena kroz promjene mjesta boravka i pozicija. Kako je riječ o beskrajno mogućim varijacijama na istu temu, autorica ističe raspoloženja bitnim za postizanje učinkovitih ostvarenja. Usredotočena je na likovne učinke terapijske i poetske namjere, kojima želi s publikom podijeliti rezultate ovog fotosessiona nastalog kroz dulje razdoblje. Nije dakle usredotočena na sam medij fotografije, već joj je fotografija tek sredstvo za ostvarenje drugačijih, slojevitih i sociološko-psiholoških poruka i analiza.
Sjena dakako ima i svoju simboličku (naslijeđenu) težinu i nije bezazlena niti kao aspekt čovjekove druge prirode (yin nasuprot yanga), ponajmanje kao zagrobni život sjena, a nije ugodna, da se našalimo sa suvremenim preokupacijama, niti kao pomisao na život u sjeni. Mirjana Tomašević Dančević ovim se projektom nadovezuje na ranije istraživanje metafizičkih aspekata stvarnosti, nastojeći uhvatiti izvornu spontanost nastajanja znaka koji bi odgovarao osviještenom i izdvojenom osjećaju. Tako joj sunčeva projekcija nje same u beskrajnim varijacijama s različitim podlogama upravo odgovara kao dokaz o prisutnosti i postojanosti kroz nematerijalni znak, koji opet formira sama postavljajući se i prema suncu i prema podlogama s osviještenim raspoloženjima (dakle osjećajima).
Unutar ovog istraživanja oblika, spontanosti, izričaja, oblikovanja slučajno-namjernog znaka itd., dogodio se čitav niz vrlo suptilnih (većinom lirskih, manjim dijelom ekspresivnih) likovnih (foto) uradaka. Zemlja, od sive i blatne do travnate i cvjetne, kamenje, od gruboga s gromača do istesanoga, pa i ispoliranoga s mramornim šarama, od oljuštenih bojanih dasaka do prirodnog drva i kore, od betona i povijesnih spomenika do oblutaka i mora, od mahovine do cvijeća, od suhoće do mokrine itd., sve to postaje dodatni motiv na kojemu se pojavljuje karakteristična autoričina sjena (uočljiva zbog rudlave kratke kose). Sjena je svojevrsni vodič kroz krajolik i okolicu, ona mijenja oblik ovisno o dobu dana i položaju autorice, a zajedno sa strukturama krajolika i okolice čini zanimljive kompozicije. Zahvaljujući pogledu prema dolje, rjeđe na zid, ovaj je niz autoportreta sjena postao i niz oborenih pogleda, marginalija koje u fotografijama Mirjane Tomašević Dančević postaju autoportreti osobnih osjećaja i univerzalnih poruka.
Branka Hlevnjak
Mirjana Tomašević Dančević rođena je 20. lipnja 1954. u Puli. Profesorica je povijesti umjetnosti, likovne kulture i engleskog jezika. Viša je savjetnica za likovnu kulturu i likovnu umjetnost u Agenciji za odgoj i obrazovanje u Zagrebu. Radi na doktoratu iz metodike likovne umjetnosti. Predsjednica je Hrvatskog vijeće Međunarodnog društva za obrazovanje putem umjetnosti – InSEA (HRV-InSEA), www.insea.europe.ufg.ac.at (countries/Croatia) i članica Predsjedništva Europskog vijeća InSEA-e. Koautorica je prvih hrvatskih udžbenika likovne kulture za učenike od 5. do 8. razreda, 2000. godine. Autorica je knjige Kako nacrtati osjećaj – Likovna terapija i (s)likovni dnevnik kao samopomoć, Profil, Zagreb, 2005. godine. Članica je HDLU-a od 1983. godine.
Samostalne izložbe:
1986. Izložba unikatnih slikovnica i ilustracija, Galerija knjižare Mladost, Zagreb
1988. Carmina utilia (Upotrebljive pjesme), Galerija Studentskog centra, Zagreb
1990. Carmina utilia 2, Studio Galerije Karas, Zagreb
2004. Kako nacrtati osjećaj?, Galerija Vladimir Filakovac, Zagreb
2006. Kako nacrtati osjećaj?, II, Salon Izidor Kršnjavi, Zagreb
2009. Dnevnik traženja sjene, Galerija Vladimir Filakovac, Zagreb
Skupne žirirane izložbe:
1986. Zagrebački salon 86.
1988. Salon mladih, Zagreb
2008. Prvi trijenale hrvatskog autoportreta, Galerija Zlatka i Vesne Prica, Samobor
2009. 43. zagrebački salon – primijenjene umjetnosti i dizajn 2009., Anti-dizajn/Trajne alternative, Zagreb
(iz knjige dojmova)
fotografije s otvorenja izložbe snimio Željko Šturlić
