STANKO POSAVEC
I ljeto i more i more – 11. 4. – 28. 4. 1994.
I ljeto i more i more
Treptavost i blistavost juga, intenzitet boje i bujanja oblika toga prostora jest interes Stanaka Posavca na ovoj izložbi. Služi se tvarnošću i isijavanjem voštanog pastela za iskaz svog doživljaja krajolika, koji je i bljesak, bilježenje trenutnog, neponovljivog i meditacija, potaknuta prizorom. Iz toga proizlaze i različiti stupnjevi opisnosti – od slika stanja, slobodne interpretacije predloška do izmaštanog spleta formi. Očitavaju se kao potrebiti pomaci određenog ciklusa nastalog kroz razmjerno mali vremenski isječak i primjer su posebnog kreativnog naboja, označavajući granice raspona iste, dosljedno provedene ideje. Iskonska ljepota i snaga Mediterana pruža pregršt motiva, – potrebno je samo čisto oko da se ona uoči. Posavec se s mnogo emocija vezao uz slikovitost ambijenta, ali i izbjegao napasti da se prepusti tek izvanjskoj atraktivnosti, već je otkrio one slojeve u kojima forme postaju i simboli te su trag elementarnog i životnog. Apsorbirao je pejzaž i nebo i prostranstvo mora, raslinje, nakupine hridi, toke, – obogatio ga svojom paletom, opisao karakterističnim obrisom koji oblik definira, a istodobno napetošću sugerira stalno kretanje. Premda bez figure, ti je pejzaž događanja – osluškivanja jeke i bučnog izražavanja. Unutar slikarskog polja vode se zanimljivi dijalozi s potpuno ravnopravnim odnosom „nosećeg“ motiva i „neutralnog“ djela slike, gdje je svaki segment uključen u vibrantnost cjeline, pokrenut po zakonitostima ritma koji odgovara logici Posavčeve slike. Nepostojanjem jasne granice između relativno čvrste potke i fluidnosti formi izbjegnuto je upadanje u bilo kakvu predvidljivu organiziranost. Mogućnost stalnog iznenađenja – uz prepoznatljiva rukopisna svojstva – prisutna je u toj umjetnosti strasti kontrolirane razumom, gdje je ožiljak doživljenog rezultat i i jednostavnosti, direktnosti koja u sebi uključuje iskustvo te scenarij reducira (no ne osiromašuje), ali sadržajem i znakovitošću približava raskoši. Smireni i vedri oblici nose različitu ugođajnost, najčešće je to neko ditirampsko ozračje, ali se javljaju i djela s prizvukom sjete. Također i dramatična, gotovo na rubu mističnog, ali i lirska, prisno, draga. Čulne senzacije s odgovorom različitog raspoloženja tvore tu raznolikost u srodnosti, tako da ništa opaženo nije slično nego slikovno, a bogatstvo imaginacije i stalno čuđenje slikara drže visoku temperaturu svakog djela, potpunije definiranog i samim nazivima, poput Isijavanja, Trave, Treptaj, Pobjede svjetlosti, koji nisu tek spretno unašanje neke literarne komponente već ipak slikanje (uza svu slobodu pristupa) nekog izabranog stanja i zbivanja. No, ne i odricanje od koketiranja s apstraktnim. Pretvorbom koja se tek prisjeća ishodišne točke motiva, stigao je do demarkacijske crte, iza koje korak dalje znači stvaranje u polju nefiguralnog. Posavec, dakako ne zanima kako korača, već kako slika, pa ako se i kretao s obje strane linije, uvijek je ostajao u svom svijetu sa sjajnim senzibilitetom za boju za ekspresivne vrijednosti njenih kontrasta, za krik boje, akcent koji širi svoje vibracije, ali i postaje točka koja sažima i prima. Gdje se intenzivnošću probija poput klica – svjetlošću i usmjerenjem. Koloristički sklopovi tvore oblike i čudesne botanike i čudesnih zemljovida, zaobljenih, pretvorenih u svojevrsne igračke. Posavec razvija pejzažizam s mnoštvo asocijativnog, s unijetom notom duhovitosti. Ne radi dosjetke, već radi zaigranosti koja je sačuvala dječju neposrednost, kako li drugačije do iskreno. „Priča“ je ispričana u površini maksimalne ispunjenosti i kroz nju gustoćom poteza, spletom linija koje dosižu svaki zakutak papira. Dinamična ploha ispisana rukom rukopisnom gestom bogate je strukture u kojoj gusto crtovlje zgušnjavanjem i prodorom prostora stvara silnice koje prikaz u dojmu šire i izvan okvir. Razumljivo da je kompozicija zatvorena u sebi, no u njoj postoji i uzlet, koji od koncentrata sjećanja ili vizije ostvaruje temu koja veličinom nadilazi sapetost. A naznačeni horor vacui potvrda je da se kroz punu istkanost fonda može krenuti k beskraju. S grafizmom punim energije, brzog iscrtavanja pri čemu se s minimalnim sredstvima stvorio maksimalni učinak koji slici daje jak pečat osobnog.
Posavčev odabir tehnike slikanja vrlo često znači otklon od uobičajenog, znano je njegovo uspješno izražavanje enkaustikom, a sada je odabrao voštani pastel. Tehniku češće upotrebljavanu (mnogo puta i zloupotrebljavanu), no u drugim situacijama (pažljivog vođenja linije, marne obrade ploha), a ne u direktnosti psihograma. Podatna je, zahtjevna, a u rukama znalaca zahvalna, pa je Posavec njenu maznost, treptavost, sjaj upravo idealno pretočio u misao slike.
A ideja djela ipak nadilazi ljeto, sunce (koje svojom toplinom ostaje i u zatamnjenim prizorima), kamenjar i floru Dalmacije – postaje edenski prostor ili bar oaza čarolije gdje se događaju lijepe stvari. Jer između iskrenja zvijezda i dubine plavetnila mora smjestio se zahvaljujući Posavcu i naš bilo ogoljen, bilo prašumski zarastao otočić na kojem možemo zastati. Sve se, istina, i dalje kreće, svaka partikula, ali k ljepoti i sreći.
Stanko Špoljarić
Popis izloženih radova:
1. Regata, 1992., voštani pastel/papir, 50×70 cm
2. Strujanja, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
3. Otok, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
4. Približavanja, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
5. Miris noći, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
6. Kaplja, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
7. Skupljač sunca, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
8. Trijumf svjetla, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
9. Noćni susret, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
10. Par iz Atlantide, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
11. Zatvoreno more, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
12. Mit, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
13. Pristupi, 1992., voštani pastel/papir, 50×70 cm
14. Uz obalu, 1992., voštani pastel/papir, 50×70 cm
15. Pod opsadom sunca, 1992., voštani pastel/papir, 50×70 cm
16. Poluotok procvalih krušaka, 1992., voštani pastel/papir, 50×70 cm
17. Ljetni titraji, 1992., voštani pastel/papir, 50×70 cm
18. Bez luke, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
19. Vibracije, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
20. Jutro, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
21. Vladar, 1993., voštani pastel/papir, 50×70 cm
22. Plaža za B. M., 1994., voštani pastel/papir, 70×100 cm
23. Trave, 1994., voštani pastel/papir, 70×100 cm
24. Izvor, 1994., voštani pastel/papir, 70×100 cm
25. Isijavanje, 1994., voštani pastel/papir, 70×100 cm
26.Zagonetka, 1994., voštani pastel/papir, 70×100 cm
27. Flora, 1994., voštani pastel/papir, 70×100 cm
28. Povratak, 1994., voštani pastel/papir, 70×100 cm
29. Poluotočke putanje, 1994., voštani pastel/papir, 70×100 cm
Stanko Posavec rođen je 4. svibnja 1944. u Koškovcu (kod Ivanca). Srednju školu završio je u Varaždinu, a diplomirao je na fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Slikanjem se intenzivno i kontinuirano počeo baviti 1972. godine. Član je HDLU-a. Živi i radi u Zagrebu.
Samostalne izložbe:
1975. Velenje, Galerija knjižnice Velenje (Plesačice)
1975. Samobor, Narodno sveučilište (Plesačice i Dame)
1977. Zagreb, Centar za društvenu aktivnost žena (Tjeskobna radost)
1977. Zagreb, Knjižara Mladost, Ilica 30 (Tjeskobna radost)
1978. Zagreb, PLIVA (Fragmenti nade)
1980. Zagreb, Knjižara Mladost, Ilica 30 (Ptice)
1981. Velika Gorica, Muzej Turopolja (Male ptice)
1982. Zagreb, Galerija Spektar (100 malih slika)
1982. Zaprešić, Karbon (Male ptice)
1983. Zagreb, Galerija RANS-a M. Pijade (Zavičajne slike)
1983. Varaždin, Galerija slika Varaždin (Zavičajne slike II)
1983. Čakovec, Galerija slika Zavičajnog muzeja Međimurja (Zavičajne slike II)
1984. Zagreb, Galerija Spektar (Zavičajne slike II)
1985. Zagreb, INA-Naftaplin (Varijacije o zavičaju)
1986. Velika Gorica, Galerija Galženica (Dame i ratnici)
1986. Zagreb, Galerija Forum (Olujna vremena)
1988. Samobor, Narodno sveučilište (Bohinjski ciklus)
1989. Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt (Slike 1981-1988.)
1992. Zagreb, Muzejski prostor (Oči istine)
1994. Zagreb, Galerija Dubrava (I ljeto i more i more)
(iz knjige dojmova)
