DARKO ŠKODA
Pod maslinama – 9. 1. – 28. 1. 2006.
U ČAST MASLINI
Među mlađim naraštajima zagrebačkih slikara koji unatoč sirenskom zovu konceptualne umjetnosti i dalje stvaraju pod egidom tradicionalnih postignuća, našao se i Darko Škoda (1972.), iako je početak njegove slikarske edukacije obećavao nešto drugo. Naime, taj autor 1997., nakon određenog boravka na Akademiji u Enschedeu u Nizozemskoj, gdje se njegovao neobvezatan pristup bilo kojem problemu, napušta takav studij. Godine 1998. upisuje se na ALU u Zagrebu koja još radi po uvriježenim likovnim standardima. Bila je to posljedica Škodine instinktivne težnje da se prije svega ovlada metjeom jer su i njegove srednjoškolske ljubavi – poput Velazqueza, Dalija ili Maurovića – bili nadasve majstori. Poslije je sve lakše.
Što hoće sada i kako mladi autor radi danas, nakon što je diplomirao u slikarskoj klasi prof. Zlatka Kauzlariča Atača? Po vlastitim riječima, zanimanje za krajolik u njega su nepovratno usadili veliki nizozemski slikari. Potom je otkrio ohrabrujuće primjere i u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Trenutačno je pak zaokupljen maslinicima iz Svetog Filipa i Jakova, a otkrio ih je za ljetovanje u Pašmanskom kanalu kad je jednom prilikom, zbog silne vrućine, sjeo u hlad ispod razgranata stabla. Tada je otkrio nov svijet skrivenih slika koji je težio formulaciji gotovo nadrealno obojene atmosfere i konstrukcije.
Treba li opravdati opredijeljenost Darka Škode za umjetnost štafelaja i crtež figurativnog podrijetla? Iako, faktički, živimo u vremenu kada se proglašava pluralizam umjetničkih usmjerenosti i suživot različitih interpretacija, praksa i teorija često nameću odbojan stav spram takozvanih tradicionalista. Istina, oni ne robuju svijetu tehnologije i spektakala, ali zato – kako je poznato – tendiraju selektivnoj misli o vlastitom vremenu i povijesti. Valja naglasiti da oni ne uspostavljaju vezu s prošlošću da razbude duh tih minulih vremena, nego uzimlju kvalitetno polazište na kojem grade neku vlastitu vrijednost.
Napokon – maslina. Nalazi li slikar Škoda legitimnost u toj i takvoj tematici koja na ravni simbola afirmira ideju živog kozmosa u neprekidnom obnavljanju? U židovskim i kršćanskim predajama maslina simbolizira život duha. Odatle u Bibliji – kako navodi Rječnik simbola – i napomena o stablu života te o stablu spoznaje dobra i zla. Ako su simboli u središtu stvaralačkog života, ako su njegova jezgra, onda oni otkrivaju tajne nesvjesnog, vode nas do najskrivenijih pokretača djelovanja, otvaraju duh svemu nepoznatom i beskonačnom.
Josip Škunca
Popis izloženih radova:
1. U čast maslini I, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
2. U čast maslini II, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
3. U čast maslini III, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
4. U čast maslini IV, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
5. U čast maslini V, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
6. U čast maslini VI, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
7. U čast maslini VII, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
8. U čast maslini VIII, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
9. U čast maslini IX, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
10. U čast maslini X, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
11. U čast maslini XI, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
12. U čast maslini XII, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
13. U čast maslini XIII, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
14. U čast maslini XIV, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
15. U čast maslini XV, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
16. U čast maslini XVI, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
17. U čast maslini XVII, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
18. U čast maslini XVIII, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
19. U čast maslini XIX, 2005., ulje na platnu, 70×100 cm
Darko Škoda rođen je godine 1972. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju elektrotehničku školu. Od 1995. do 1997. boravi u Nizozemskoj i Njemačkoj gdje izlaže i studira slikarstvo. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje se 1998. godine. Diplomirao je 2002. u slikarskoj klasi prof. Zlatka Kauzlariča Atača. Samostalno je izlagao 2001. u domu Hrvatske Paneuropske unije u Zagrebu, a skupno na deset izložaba u Zagrebu, Zaprešiću, Donjoj Stubici i Brdovcu. Živi i radi u Zagrebu.
Samostalne izložbe:
2001. Izložbeni prostor Hrvatske paneuropske unije, Zagreb
Skupne izložbe:
2000. Galerija “Razvid”, Zapresić
2001. Muzej Mimara “Studio Mimara”, Zagreb
2001, Dvorac Stubički Golubovec, Donja Stubica
2001. Galerija “Shalom”, Zagreb
2002. Galerija “Kristofor Stanković”, Zagreb
2003. Galerija “Razvid”, Zaprešić
2004. Muzej “Matija Skurjeni”, Zaprešić
2004. “Vrsilnica”, Novi dvori, Zapresić
2005. Brdovečki muzej, Brdovec
2005. Muzej “Matija Skurjeni”, Zaprešić
(iz knjige dojmova)
