ROMEO IBRIŠEVIĆ I ROMEO MAGAŠ

Romeo & Romeo – 7. 11. – 30. 11. 2016.


Romeo Ibrišević

Romeo & Romeo

Kakve veze imaju panoramske fotografije romatičnog ugođaja s fotografijama automobilskih olupina ili starih guma, rasutog neraspadljivog smeća ili potoka koji dolazi iz sela iznad Plitvičkih jezera  i svu nečistoču zahoda (da ne nabrajam šta sve u to ulazi) vodi ravno u veliki slap Nacionalnog parka? Njihova je poveznica Romeo Ibrišević i njegova strast za ljepotom. Naime, oštro fotografovo oko, planinarenje i odlazak u predjele netaknute prirode, velebnih pogleda, kao i želja da ih fotografira panoramski, gotovo redovito ( gle čuda! I kao za inat!) dovede autora ravno pred olupinu, ili mu ona negdje kvari taj široki pogled. Gotovo je za nevjerovat (a lokalni predstavnici turističke zajednice, općine i slično, to niti ne vjeruju!) da netko dovlači u netaknutu prirodu Velebita, Plitvičih jezera, pa čak i utapa u Plavu špilju Biševa i slično, svoju oronulu auto olupinu i ostavi je tamo. Ti osamljeni automobilski grobovi na tako su lijepim, osamljenim mjestima, da se čini kao da su svjesno zamijenili stećke. Divlja groblja istrošenih automobila dio su zaštićenih prirodnih rezerva, a ima ih diljem Hrvatske te se javljaju nova kao neki znamen suvremene civilizacije. Kao da njihovi vlasnici žele, a riječ je valjda o ljubimcima, što automobili uglavnom jesu, svom vjernom pratiocu, nakon što ovaj zauvijek ode u kvar, dati lijepo mjesto ponad tirkizne rijeke, u provaliji kamenih stijena, u padinama ponositih šuma, na vidikovcima i otvorenim livadama, kako bi ih turisti koji su platili za razgledavanje svih tih hrvatskih prirodnih ljepota shvatili da sva ta golema prostranstva sačuvane prirode, pa i najplavijeg mora, imaju i svoju civilizacijsku tekovinu, da tu žive ljudi modernog tehničko-tehnološkog doba.  Nisu li, misle (ako uopće misle?) ti suvremeni civilizirani ljudi, svi ti materijalni dokazi živog automobilskog saobraćaja, na koje su ponosni jer su u njemu učestvovali, važni, i time stekli teritorijalno pravo na izdvojenu poziciju, gotovo da tvore neka memorijalna mjesta važna za buduću arheologiju.

Ova izložba Romeo& Romeo govori o dugogodišnjoj misiji Romea Ibriševića da fotografijom razotkrije tu sablazan, rak-ranu na prirodi, a onda da poduzme sve da se ona ukloni, po mogućnosti prije nego li svi mještani obližnih sela pomisle da je olupina znak da baš tu trebaju baciti i svoje krntije. Dugo već ni mrtvi se čovjek, koji se puno brže raspada,  ne smije pokapati izvan za to dogovorenih prostora – službenih groblja.

Našao je Romeo još jednog Romea prezimena Magaš koji vadi iz krupnog otpada zanimljive prozore, te ih oplemenjuje svojim radom i udahnjuje u njih novi dekorativni život. U zajedničkom htijenju dvojice Romea fotografije automobilskih olupina i prozori-olupine postale su likovna instalacija, koja ironizira i osuđuje postupke naših vrlih zagađivača prirode. Odmaknu li se šaloporke, ili otvori zatvoreni prozor- instalacija, umjesto pogleda na očekivano lijepi prizor, svaki će posjetitelj izložbe ugledati lijepi prizor slikovitog hrvatskog krajolika na kojem je „ukomponirana“ zahrđala karoserija. I prvo će pitanje biti: fotomontaža? Ne, nije, nažalost, nego, k’o za vraga,  baš gola istina!

Tako se Romeo i Romeo šale s golom istinom. A istinu nitko baš i ne voli. Ovako kamuflirana u humor lakše se podnosi. A poruka ostaje, ona  ispisana na terencu Romea Ibrišćevića – Očistimo Hrvatsku! Koliko muke i truda je već u to uloženo. Čini se, nikad kraja. A moglo bi se samo brojem šasije lako kazniti krivca te ga tako natjerati da dotrajalo vozilo ostavi tamo gdje mu je u civiliziranom svijetu mjesto-na reciklažno dvorište.

Branka Hlevnjak


Romeo Ibrišević

Romeo Ibrišević rođen je 1961. godine u Zagrebu i jedan je od ponajboljih hrvatskih fotoreportera i fotografa koji svoje znanje i talent dokazuje više od tri  desetljeća. Početkom osamdesetih Romeo Ibrišević postaje vodeći fotoreporter dnevnog lista „Vjesnik“. U devedesetima Romeove ratne fotografije prenosili su i vodeći svjetski mediji poput znamenitog News Weeka i Herald Trubunea. Posljednjih nekoliko godina Romeov rad obilježavaju fotografije nastale na temu ekologije i očuvanja hrvatske prirodne, povijesne i kulturne baštine. Izdao je nekoliko umjetničkih monografija. Dugogodišnji je suradnik časopisa „Meridijani“. Romeov rad prisutan je u raznim, propagandim materijalima hrvatskih turističkih zajednica, katalozima izložbi, kalendarima i udžbenicima za srednje škole. Autor je nekoliko poštanskih maraka na tematiku prirode Hrvatske. U posljednjih nekoliko godina Romeo Ibrišević pasionirano je posvećen akciji koju je sam osmislio a kojoj su se priklonili gotovo svi važniji hrvatski mediji – „Očistimo Hrvatsku od auto olupina“. U tijeku je izrada monografije na tu temu. 


Romeo Ibrišević


Romeo Magaš

Romeo Magaš rođen je 1960. godine u Crikvenici. Godine 1987. diplomirao je na Pedagoškom fakultetu u Rijeci i postaje profesor likovnog odgoja i likovnih umjetnosti. Od 1988. godine živi i radi u Zagrebu. Romeo inspiraciju pronalazi u ljepoti starih kamenih primorskih kuća. Posebno ga fasciniraju prozori – škure i grilje. Slikanjem kombiniranom tehnikom, koristi kompleksne materijale i pritom stvara reljefne 3D slike. Svaki prozor na autentičan i duhovit način priča svoju priču i poziva promatrača da promišlja o životu koji se odvija iza starih škura koje je nagrizlo vrijeme. U posljednje vrijeme u svoje reljefe ubacuje i fotografsku sliku ne bi li postigao jači osjećaj dubine, obogaćujući time sam stvaralački proces.


Romeo Magaš


Romeo Magaš

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros

Skip to content