BOŽIDAR ŠEREMET

Sakralni motivi – 3. 4. – 20. 4. 2017.

UMJETNIK KRIŽA I OSOBNOSTI

Ako nastavi ovako plodonosno stvarati, naš svestrani umjetnik Božidar Šeremet može daleko stići.

Mi koji pratimo njegov rad, znamo da je on već i daleko stigao – stigao u mnogočemu, a osobito u iskazivanju svoje umjetnosti u sakralnom.

A samo sakralno nije samo zemaljsko, ono je ponajmanje zemaljsko, i najviše iznad zemaljskog – ono je metafizičko u pravom smislu riječi, kako bi kazali filozofi štovatelji idealističkog germanskog kruga. Gospodin Šeremet, svojom je pojavom, svojim rastom i razvojem upijao i upio sve te važne niti mitteleurope. Njegovi korijeni, školovanje, poslovanje (njegovo sudaranje s prostorima i ljudima oko sebe), bazirano je ponajviše i ponajprije na europskim vrijednostima.

Ali, naš umjetnik nije puki ovisnik Europe, on tim vrijednostima pristupa s distance.

Njemu njegov bitak, ostvaren u Hrvatskom Zagorju, daje snažnost da bude molitelj u hrvatskom duhovnom ozračju: ne trči on u München po vrijednosti, on je vrijednosti usvajao od malih dana, u svojoj hiži, u obitelji, od svog župnika, od svog susjeda, od svoga brata i sestre.

Kao mlad, spoznao je kako je cilj svakog umjetnika ući u tragediju Križa i Muke. Šeremet zna: ako Isus nije propatio, ako nije proživio patnju kroz četrnaest postaja, ostaje Nihil, ostaje na zemlji. Ovako se naš Spasitelj diže, i pokazuje svijetu kao Osloboditelj, kao pravi Bog koji uzima za prijatelja svakog koji ga želi slijediti.

Upravo je gospodin Božidar Šeremet, u tom nasljedovanju, jedan od najvećih hrvatskih umjetnika.

Mnogi padaju, biraju trendove, misle se prilagoditi i slično. A Šeremet je kao Stepinac, kao Kuharić, kao Leopold Bogdan Mandić, kao Nikola Tavelić, ušao u svoju domenu, i pronosi kroz različite prikaze, ono što je vječno.

Vječno je ono što ima vrijednost, a to su osobnosti.

Naš gospodin Šeremet je svoj, kako pjeva Matoš, on ima svoju osobnost, on nije copy paste, on zna da moderna tehnologija zatomljuje iskon, i od toga se brani – i to mu je najveća kvaliteta.

Stoga osobnost koju je materijalizirao i na ovoj izložbi jest vječna, jest hrvatska, za sveopće dobro, put ka putovima koji mogu i mladima otvoriti stazu, da se primaknu, da priupitaju – jer, to je ispravan put. Kako i ne bi bio kad je osoban, i pun osobnosti. A danas, u cijeloj civilizaciji kao da nestaje tog osobnog, Božanskog, a Bog nas je stvarao, i stvorio, na svoju sliku i priliku, i svakome je udahnuo dušu.

Božidar je i ovom izložbom pokazao kako svako njegovo djelo ima dušu, skoro da progovara. Stoga pozivamo svakog ljubitelja umjetnosti da dođe na ovu izložbu, i da gleda ova djela iz kojih izvire snaga, govori ljubav, i sve ono što je uzvišeno.

Ova izložba nije puki slijed izložaka, ovo je: VELIČANSTVENO.

Pjesnik, Ivica Jurjević.

Božidar Šeremet rođen je 25. siječnja 1964. u Vinipotoku (općina Lobor), u Hrvatskom zagorju. Nakon završetka osnovne škole u Loboru, odlazi u Zagreb gdje završava „Školu primijenjene umjetnosti“ 1983. godine. Nekoliko godina radi u ateljeu prof. Hrvoja Ljubića gdje stječe presudno umijeće u tehnici iskucavanja izrade velikih formi od metala (reljefa). Od 1988. godine radi u nekoliko zlatarskih radionica u Zagrebu. Poznavanje zlatarstva (iz Škole primijenjene umjetnosti) ovdje dobiva konkretne obrise zanatstva i tehniku izrade nakita od srebra i zlata. Dugi niz godina i rada sa plemenitim metalima (zlatom i srebrom), zaokružuje posljednjih 10 godina autorskim djelima, kojima se predstavlja i na ovoj izložbi. Neprestano divljenje starim majstorima, nadahnjuje ga i inspirira za sakralno i metafizičko. Nastoji oživiti stare zanate, već gotovo mrtve u ovo moderno vrijeme napretka tehnologije. S nostalgijom gleda u prošla vremena kada se ručna izrada i zanatstvo cijenilo i poštivalo, te nastoji probuditi u ljudima želju da i sami počnu stvarati, kreativno, pošteno, predano pravilima struke i zanata. Ne bježi od tehničkih inovacija u radu ako ne ugrožavaju kvalitetu izrade. U čvrst i hladan metal nastoji prenijeti ljubav za lijepo, skladno, a prije svega traženje duhovnoga i vječnoga u prolaznome.

Popis izloženih radova:
1. Križni put – 14 postaja, reljefi u bakru, 60×50 cm, 2012.
2. Portret bl. Alojzija Stepinca, bakar, reljef 80×60 cm, 2009.
3. Portret bl. Alojzija Stepinca, bakar posrebreni, reljef 100×75 cm, 2009.
4. Portret kralja Zvonimira, bakar, reljef 100×75 cm, 2011.
5. Portret pape Ivana Pavla II., bakar, reljef 100×70 cm, 2008.
6. Raspeće bakar, reljef 100×40 cm, 2016.
7. Relikvijar (križ), mesing i srebro 30×17 cm, 2016.
8. Biskupski štap, bakar i srebro, 200 cm, 2013.
9. Kruna za kip BDM, bakar pozlaćeni, 2013.
10. Isus, lijevani mesing 15 cm, 2017.
11. Sv. Leopold B. Mandić, posrebreni, 5,5×5 cm, 2016.
12. Kalež, bakar i mesing posrebreni, 20×8 cm, 2016.
13. Biblija, korice od bakra posrebrene, 2014.
14. Korice za misal, bakar niklani, 2013.

Umjetnički unikatni nakit (srebro):
15. Ogrlica s likom Isusa, 2015.
16. Ogrlica, 2012.
17. Ogrlica, 2012.
18. Ogrlica, 2013.
19. Prsten, 2010.
20. Prsten, 2011.
21. Prsten, 2013.
22. Prsten, 2013.
23. Prsten, 2013.
24. Prsten, 2013.

fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros