LIKOVNA KOLONIJA PRIMOŠTEN
7. 11. – 17. 11. 1978.
(naslovnica kataloga)
Ovom izložbom umjetnička kolonija Primošten ulazi u devetu godinu svog djelovanja. od 1971. godine, kad je priređena izložba četrnaestorice slikara, rad kolonije se sistematski širio. Najprije uz pomoć osnovne škole Primošten i privrednog poduzeća Primošten, da bi im se postepeno pridruživali turističko društvo, mjesna zajednica, takozvana mala privreda i građani Primoštena. U novije vrijeme umjetničkoj koloniji Primošten punu podršku pružaju muzej grada Šibenika i SIZ za kulturu općine Šibenik.
Od samog početka rad kolonije odvija se u dva oblika: dvomjesečna izložba umjetnika
i njihov boravak i stvaranje u Primoštenu. U toku osmogodišnjeg rada kolonije na izložbama je sudjelovalo oko stotinjak umjetnika, od kojih neki izlažu već osmu godinu. Do sada su izlagali Marino Tartaglia, Vilim Svečnjak, Kosta Angeli Radovani, Mladen Veža, Miljenko Stančić, Mila Kumbatović, Virgilije Nevjestić, Josip Bifel, Nives Kavurić-Kurtović, Rudolf Sablić, Jozo Janda, Edo Murtić, Cata Dujšin-Ribar, Borka Avramova, Svetozar Domić, Branko Ružić, Vilko Gliha-Selan, Đurđena Haramija-Zaluški, Ivica Antolćić, Nataša Cetinić, Renata Calupa-Vitez, Ivan Vitez, Vera Dajht Kralj, Francina Dolenec, veVra Fischer, Ljubo Ivančeić,Vlado Jakelić, Zlatko Zlatić i ostalih osamdesetak naših i stranih umjetnika.
Kolonija vodi brigu i o mladim umjetnicima, pa su već izlagali Vjera Lalin, Marijana Muljević i oni još mladi: Ivan Stančić, Nina Ivančić, Krešimir Ivanček i drugi.
Pažnju publike već godinama posebno privlači keramički ugao, u kojem redovito izlažu Ana Hutinec, Ljerka Njerš, Dora Pezić-Mijatović, Zlata Radej, Stella Skopal, Ivan Švertasek i Božena Štih-Balen.
Uz tu dvomjesečnu izložbu organiziran je i boravak umjetnika. Godine 1972. sredstva su osigurana za pet umjetnika, dok ih je ove godine na račun kolonije boravilo petnaest,
i još nekolicina na vlastiti račun, shvaćajući koloniju kao mjesto sastajanja, drugovanja i jednog drugog, ležernijeg, rada inspiriranog novim ambijentom.
Od 1977. godine, kad je počela suradnja s muzejom grada Šibenika i sredstvima koje dodjeljuje SIZ za kulturu grada Šibenika, proširuje se rad kolonije na čitavu općinu. Izložba kolonije se održava u Šibeniku uz Festival djeteta, organiziraju se u Primoštenu u novom prostoru samostalne i manje skupne izložbe, (motel Slovo) ove godine je već izlagala manja grupa venecijanskih slikara, a predviđeno je i izlaganje u Zlarinu, Vodicama i Murteru.
Umjetnička kolonija Primošten je od samog početka primjer kako se udruživanjem rada i sredstava i na polju kulture može učiniti mnogo.
Izložba u Galeriji Dubrava okupila je pet slikara različite životne dobi i različitog životnog i likovnog iskustva, pa je i nastalo pet različitih vizija na temu Primošten,
Željko Hegedušić iz generacije Zemljaša, sa svojim specifičnim kritičkim i analitičnim pristupom, našao je način da obilježi svoje dojmove u Primoštenu u čipkasto izvezenom crtežu.
Lidvina Luketa osnivač i organizator kolonije i izložaba, ostaje vjerna svom motivu — Primoštenu. Tema joj je dugi niz godina ista, samo motiv evoluira, da bi nam na ovoj izložbi data samo detalje bivstvovanja iz nostalgičnog ciklusa Vrijeme koje prolazi.
Marijana Muljević, nosilac ovogodišnjeg Grand prixa na zagrebačkom salonu, znalački je prenijela motive Primoštena u svoj način slikanja toka percepcije. Ovdje su škure klape kadrova njenog Primoštena, čistog i svježeg u tehnici i izrazu.
Ratko Petrić, kipar i grafičar, u nizu crteža spontano nastalih u Primoštenu kritički bilježi život vrućeg ljeta. u tim krokijima ima duha i vedrine koji nas može raspoložiti.
Constantini Ernani, gost kolonije, venecijanski slikar, oduševljenom paletom punom svjetlosti i zablješten plavetnilom naše strane Jadrana slika Primošten kako ga je doživio u svom kratkom boravku.
Jadranka Luketa
IZLAGAČI:
Constantini Ernani rođen je 1922. u Veneciji. diplomirao je 1952. u Veneciji na Istitutio d’arte. Od tada priređuje samostalne izložbe u Veneciji, Rimu, Padovi, Trevisu i Mestrama. Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u Italiji i inozemstvu. Godine 1978. gost je umjetničke kolonije Primošten.
Željko Hegedušić rođen je 1906. u Tuzli. Diplomirao je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu 1930. Godinu dana boravi u Parizu kao stipendist francuske vlade, od 1932. do 1935. Član je grupe Zemlja, a od 1950. do 1954. godine izvanredni profesor na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu.
Lidvina Luketa rođena je u naselbini Krivaji — Miokovićevo. Grupu likovne umjetnosti diplomirala je 1965. na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Mladena Veže. Osnivač je, organizator i predsjednik umjetničke kolonije Primošten. Samostalno je izlagala u Zagrebu, Primoštenu, Trstu, Veneciji, i Daruvaru.
Marijana Muljević rođena je 1948. godine u Zagrebu. Tu je diplomirala na Akademiji likovne umjetnosti i bila je suradnica u majstorskoj radionici Krste Hegedušića, odnosno Ljube Ivančića; 1978. na XIII zagrebačkom salonu dobiva Grand Prix za slikarstvo.
Ratko Petrić rođen je 1941. godine u Zadru. Diplomirao je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, a potom bio suradnik u majstorskoj radionici Vanje Radauša. Dobitnik je nekoliko nagrada, među kojima i Vjesnikove. nagrade Josip Račić.. Član je ateljea Biafra. Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu.
(iz knjige dojmova)