LIKOVNA KOLONIJA PRIMOŠTEN

7. 11. – 17. 11. 1978.


(naslovnica kataloga)

Ovom izložbom umjetnička kolonija Primošten ulazi u devetu godinu svog djelovanja. od 1971. godine, kad je priređena izložba četrnaestorice slikara, rad kolonije se sis­tematski širio. Najprije uz pomoć osnovne škole Primošten i privrednog poduzeća Pri­mošten, da bi im se postepeno pridruživali turističko društvo, mjesna zajednica, tako­zvana mala privreda i građani Primoštena. U novije vrijeme umjetničkoj koloniji Primo­šten punu podršku pružaju muzej grada Ši­benika i SIZ za kulturu općine Šibenik.

Od samog početka rad kolonije odvija se u dva oblika: dvomjesečna izložba umjetnika

i njihov boravak i stvaranje u Primoštenu. U toku osmogodišnjeg rada kolonije na izložbama je sudjelovalo oko stotinjak umjet­nika, od kojih neki izlažu već osmu godinu. Do sada su izlagali Marino Tartaglia, Vilim Svečnjak, Kosta Angeli Radovani, Mladen Ve­ža, Miljenko Stančić, Mila Kumbatović, Vir­gilije Nevjestić, Josip Bifel, Nives Kavurić-Kurtović, Rudolf Sablić, Jozo Janda, Edo Murtić, Cata Dujšin-Ribar, Borka Avramova, Svetozar Domić, Branko Ružić, Vilko Gliha­-Selan, Đurđena Haramija-Zaluški, Ivica An­tolćić, Nataša Cetinić, Renata Calupa-Vitez,  Ivan Vitez, Vera Dajht Kralj, Francina Dole­nec, veVra Fischer, Ljubo Ivančeić,Vlado Ja­kelić, Zlatko Zlatić i ostalih osamdesetak naših i stranih umjetnika.

Kolonija vodi brigu i o mladim umjetnicima, pa su već izlagali Vjera Lalin, Marijana Muljević i oni još mladi: Ivan Stančić, Nina Ivančić, Krešimir Ivanček i drugi.

Pažnju publike već godinama posebno pri­vlači keramički ugao, u kojem redovito izlažu Ana Hutinec, Ljerka Njerš, Dora Pezić-Mijatović, Zlata Radej, Stella Skopal, Ivan Švertasek i Božena Štih-Balen.

Uz tu dvomjesečnu izložbu organiziran je i boravak umjetnika. Godine 1972. sredstva su osigurana za pet umjetnika, dok ih je ove godine na račun kolonije boravilo petnaest,

i još nekolicina na vlastiti račun, shvaćaju­ći koloniju kao mjesto sastajanja, drugova­nja i jednog drugog, ležernijeg, rada inspi­riranog novim ambijentom.

Od 1977. godine, kad je počela suradnja s muzejom grada Šibenika i sredstvima koje dodjeljuje SIZ za kulturu grada Šibenika, proširuje se rad kolonije na čitavu općinu. Izložba kolonije se održava u Šibeniku uz Festival djeteta, organiziraju se u Primošte­nu u novom prostoru samostalne i manje skupne izložbe, (motel Slovo) ove godine je već izlagala manja grupa venecijanskih slikara, a predviđeno je i izlaganje u Zlari­nu, Vodicama i Murteru.

Umjetnička kolonija Primošten je od samog početka primjer kako se udruživanjem ra­da i sredstava i na polju kulture može uči­niti mnogo.

Izložba u Galeriji Dubrava okupila je pet slikara različite životne dobi i različitog ži­votnog i likovnog iskustva, pa je i nastalo pet različitih vizija na temu Primošten,

Željko Hegedušić iz generacije Zemljaša, sa svojim specifičnim kritičkim i analitičnim pristupom, našao je način da obilježi svoje dojmove u Primoštenu u čipkasto izveze­nom crtežu.

Lidvina Luketa osnivač i organizator kolonije i izložaba, ostaje vjerna svom motivu — Pri­moštenu. Tema joj je dugi niz godina ista, samo motiv evoluira, da bi nam na ovoj iz­ložbi data samo detalje bivstvovanja iz no­stalgičnog ciklusa Vrijeme koje prolazi.

Marijana Muljević, nosilac ovogodišnjeg Grand prixa na zagrebačkom salonu, znalački je prenijela motive Primoštena u svoj na­čin slikanja toka percepcije. Ovdje su škure klape kadrova njenog Primoštena, čistog i svježeg u tehnici i izrazu.

Ratko Petrić, kipar i grafičar, u nizu crteža spontano nastalih u Primoštenu kritički bi­lježi život vrućeg ljeta. u tim krokijima ima duha i vedrine koji nas može raspoložiti.

Constantini Ernani, gost kolonije, venecijan­ski slikar, oduševljenom paletom punom svjetlosti i zablješten plavetnilom naše strane Jadrana slika Primošten kako ga je doživio u svom kratkom boravku.

Jadranka Luketa

IZLAGAČI:

Constantini Ernani rođen je 1922. u Veneciji. diplomirao je 1952. u Veneciji na Istitutio d’arte. Od tada priređuje sa­mostalne izložbe u Veneciji, Rimu, Padovi, Trevisu i Mestrama. Sudjeluje na brojnim skupnim izložbama u Italiji i inozemstvu. Godine 1978. gost je umjetničke kolonije Primošten.

Željko Hegedušić rođen je 1906. u Tuzli. Diplomirao je na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu 1930. Godinu dana boravi u Parizu kao stipendist francuske vlade, od 1932. do 1935. Član je grupe Zemlja, a od 1950. do 1954. godine izvanredni profesor na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu.

Lidvina Luketa rođena je u naselbini Krivaji — Miokovićevo. Gru­pu likovne umjetnosti diplomirala je 1965. na Pe­dagoškoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Mladena Veže. Osnivač je, organizator i predsjednik umjetničke kolonije Primošten. Samostalno je izlagala u Zagrebu, Primoštenu, Trstu, Veneciji, i Daruvaru.

Marijana Muljević rođena je 1948. godine u Zagrebu. Tu je diplomirala na Akademiji likovne umjetnosti i bila je suradnica u majstorskoj radionici Krste Hegedušića, odnos­no Ljube Ivančića; 1978. na XIII zagrebačkom sa­lonu dobiva Grand Prix za slikarstvo.

Ratko Petrić rođen je 1941. godine u Zadru. Diplomirao je na Akade­miji likovne umjetnosti u Zagrebu, a potom bio suradnik u majstorskoj radionici Vanje Radauša. Dobitnik je nekoliko nagrada, među kojima i Vje­snikove. nagrade Josip Račić.. Član je ateljea Biafra. Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i ino­zemstvu.


(iz knjige dojmova)

Skip to content